Kur'anske teme
Teme koje se razmatraju u Kur'anu su mnogobrojne i ne mogu se pojedinačno prebrojati, ali kroz jedan letimičan pogled ističu se sljedeće teme:
1. Bog, Njegova Bit, svojstva i jednoća, ono od čega trebamo vjerovati da je Bog čist, kao i ono što trebamo pripisivati Bogu (negirajuća i potvrđujuća svojstva).
2. Povratak, proživljenje i sakupljanje mrtvih; razdoblja između smrti i proživljenja (Berzah)
3. Meleci, posrednici milosti i bića obaviještena o sebi, o svom Stvoritelju i izvršitelji Božijih naredbi.
4. Poslanici, ili ljudi koji su u svojim nutrinama primili Božiju Objavu i dostavili je drugim ljudima.
5. Podsticanje na vjerovanje u Boga, proživljenje, meleke, poslanike i nebeske knjige.
6. Stvaranje Nebesa, Zemlje, planina, mora, biljaka, životinja, oblaka, vjetrova, kiše, grada, zvijezda itd.
7. Pozivanje na obožavanje jednoga Boga i ispoljavanje iskrenosti u robovanju: nikoga i ništa ne uzimati za sudruga Bogu u robovanju, oštro odvraćanje od obožavanja bilo čega osim Boga – bilo da se odnosi na čovjeka, meleka, sunce, zvijezdu ili idola.
8. Podsjećanje na blagodati Božije na Ovome svijetu.
9. Vječne blagodati Onoga svijeta za dobročinitelje, teška kazna Onoga svijeta – ponekad vječna, za one koji su činili zlo.
10. Iznošenje dokaza u vezi sa Bogom, proživljenjem, poslanicima itd. i donošenje pojedinih vijesti iz Skrivenog svijeta kroz ova dokazivanja.
11. Historija i kazivanja kao ljudski laboratorij koji rasvjetljava istinitost poslaničkih poziva; dobre posljedice kod ljudi koji su hodili putem poslaničkih zakona i loše posljedice kod onih koji su ih poricali.
12. Svijest o Bogu, čednost i pročišćenje duše.
13. Oprez kada je u pitanju duša koja na zlo navodi i opasnost od obmana i zavođenja od strane duše i šejtana.
14. Dobre osobine ličnosti kao što su: hrabrost, istrajnost, strpljivost, pravednost, dobročinstvo, ljubav, sjećanje na Boga, ljubav prema Bogu, zahvalnost Bogu, strah od Boga, oslanjanje na Boga, zadovoljstvo onim čime je Bog zadovoljan, predanost Božijoj naredbi, razmišljanje i promišljanje, znanje i obaviještenost, prosvijetljenost srca posredstvom takvaluka (svijesti o Bogu), iskrenost, povjerljivost.
15. Društveni moral koji se očituje kroz jedinstvo, međusobno preporučivanje istine, međusobno preporučivanje strpljivosti, pomaganje u dobru i takvaluku, napuštanje neprijateljstva, upućivanje ka dobru i odvraćanje od zla, zalaganje na Božijem putu imetkom i životom.
16. Propisi kao što su: namaz, post, zekat, hums, Hadždž, džihad, zavjetovanje, prisega, kupoprodaja, davanje zaloga, iznajmljivanje, poklanjanje, pitanje braka, prava supružnika, prava roditelja i djece, razvod, lian, zihar, oporuka, naslijeđe, odmazda, šerijatska kazna, dug, sudstvo, svjedočenje, zakletva, bogatstvo, vlasništvo, vlast, savjetovanje, pravo siromaha, pravo društva…
17. Događaji i dešavanja tokom dvadeset tri godine Poslanikovog Poslanstva.
18. Osobenosti i stanja Božijeg poslanika, njegove pohvalne osobine.
19. Opći opis tri skupine ljudi u svim vremenima: vjernici, nevjernici i licemjeri.
20. Opis vjernika, nevjernika i licemjera iz vremena Poslanstva.
21. Ostala nevidljiva stvorenja osim meleka, džina i šejtana.
22. Slavljenje i hvaljenje bića u svijetu; vrste unutrašnje obaviještenosti svih bića o njihovom Stvoritelju.
23. Opis samog Kur'ana (kroz pedesetak opisa)
24. Svijet i zakoni u svijetu, nepostojanost ovosvjetskog života; nedovoljnost i nedostojnost Ovog svijeta da čovjeku bude ideal i krajnji cilj. Samo su Bog, Budući svijet, i na koncu, Vječni život dostojni da budu krajnji čovjekov cilj.
25. Mudžize i nadnaravnosti Poslanika.
26. Potvrđivanje prethodnih nebeskih knjiga, posebno Tevrata i Indžila; ispravljanje grešaka i iskrivljenosti ove dvije knjige.
Opširnost značenja
Dosada navedeno predstavlja sažeti prikaz onoga što se nalazi u Kur'anu. Svakako, ne može se tvrditi da je ovo dovoljno i za sažet prikaz.
Ukoliko uzmemo u obzir samo ove raznolike teme o čovjeku, Bogu, svijetu i dužnostima čovjeka pa to uporedimo sa bilo kojom ljudskom knjigom koja govori o čovjeku, vidjet ćemo da se ni jedna knjiga ne može mjeriti sa Kur'anom, naročito uzevši u obzir da je Kur'an spušten posredstvom čovjeka koji je bio ummijj, odnosno nije išao u školu i nije bio upoznat sa mislima niti jednog učenjaka, te da je sredina u kojoj se pojavio ovakav čovjek bila jedna od najprimitivnijih i najneukijih ljudskih sredina, a ljudima koji su tu živjeli, civilizacija i kultura općenito bile su strani pojmovi.
Kur'an je obuhvatio široke sadržaje i predočio ih na takav način da su poslije postali izvor nadahnuća za filozofe i za učenjake islamskog prava, morala, historije…
Nemoguće je i nezamislivo da jedna osoba, koliko god da je inteligentna, može samostalno ponuditi sva ova značenja na takvoj razini da privuku misli velikih svjetskih naučnika. Ova postavka stoji u slučaju da pretpostavimo da ono što je Kur'an ponudio bude na istoj razini sa onim što su ponudili veliki učenjaci, ali je važno to da je Kur'an o najvećem broju ovih pitanja otvorio nove vidike.
Bog u Kur'anu
Ovdje ćemo ukazati samo na jednu od gore navedenih tema, a ta tema jeste Bog i Njegova veza sa svijetom i čovjekom. Ako uzmemo u obzir samo kvalitet predočavanja ovog jednog pitanja i to uporedimo sa ljudskim razmišljanjima, rasvijetlit će nam se nadnaravnost Kur'ana.
Kur'an opisuje Boga i u svom opisu, sa jedne strane Ga drži čistim i uzvišenim, tj. odriče svojstva koja Mu ne priliče. Smatra Ga čistim i udaljenim od tih svojstava, a sa druge strane potvrđuje Božijoj Biti svojstvo savršenstva i iznosi Njegova lijepa imena. Otprilike petnaest ajeta govori o svojstvima koja se ne mogu pripisati Bogu, a više od pedeset ajeta opisuje Boga uzvišenim svojstvima i lijepim imenima.
Kur'an je u ovom svom opisu tako precizan da je zadivio najveće i najdubokoumnije teologe. To je samo po sebi najjasnija mudžiza jedne ummijj (neškolovane) osobe.
Kur'an je u predočavanju načina spoznaje Boga koristio sve postojeće puteve: put proučavanja znakova na obzorju i u nama samima, put pročišćavanja duše, put dubokog promišljanja o postojanju općenito. Najistaknutiji islamski filozofi su nadahnuće za svoje najjače dokaze, po njihovim vlastitim priznanjima, crpili iz Kur'ana.
Kur'an je vezu Boga sa svijetom i stvorenjima uspostavio na čistom tevhidu, tj. Bog u djelovanju i provođenju Svoje volje nema suparnika ni protivnika. Sva djelovanja, sve volje, svi odabiri zbivaju se Božijom presudom i Njegovom odredbom.
Povezanost čovjeka sa Bogom
Kur'an donosi najljepše izraze koji govore o povezanosti čovjeka sa Bogom. Bog, kojeg predstavlja Kur'an, za razliku od Boga kojeg predstavlja filozofija, nije jedno neutralno, bez duše i čovjeku strano biće.
Bog, kako ga predstavlja Kur'an, bliži je čovjeku od njegove vratne žile kucavice. Sa čovjekom On ima uzajamni odnos i uzajamno zadovoljstvo. Privlači ga Sebi i sredstvo je smiraja njegovog srca.
A doista, srca se smiruju pri svakom Allahovom spomenu!
Čovjek sa Allahom ima prisan i blizak odnos. Štaviše, sve stvari Njega žele i prizivaju. Sva stvorenja iz dubine svoga bića došaptavaju se sa Njim. Slave Ga i hvale.
I ne postoji ništa što ga ne veliča, hvaleći Ga; ali vi ne razumijete veličanje njihovo!
Bog kakvog predstavlja filozofija, a kojeg poznaju kao Prvog pokretača ili Nužnopostojeće biće i ništa više, biće je strano čovjeku. On ga je samo stvorio i donio na Ovaj svijet.
Međutim, Bog Kojeg Kur'an predstavlja je ono što čovjek traži, izvor privrženosti čovjeka, Onaj Koji čovjeka čini gorljivim i spremnim za požrtvovanost. Nekima oduzima noćni san i dnevni smiraj, jer postaje jedna sveta ideja.
Islamski filozofi, zahvaljujući upoznatosti sa Kur'anom i upotrebom kur'anskih pojmova doveli su teologiju do njenog krajnjeg vrhunca.
Da li je moguće da jedna osoba koja se nije obrazovala, nije vidjela učitelja, nije išla u školu, sama od sebe toliko napreduje u teologiji da bude hiljade godina ispred misli filozofa kao što su Platon i Aristotel?!
Kur'an, Tevrat, Indžil
Kur'an je potvrdio Tevrat i Indžil, ali je rekao da je u ovim knjigama došlo do iskrivljenja i u njima je ljudskom rukom načinjena krivotvorina. Kur'an je ispravio greške u ove dvije knjige u vezi sa teologijom, kazivanjima o poslanicima i nekim propisima. Jedan primjer je ranije navođen, a u vezi je sa zabranjenim drvetom i Ademovim prestupom.
Kur'an smatra Boga čistim, u smislu da Mu nisu pripisane stvari poput hrvanja, a i poslanike u smislu da im se ne mogu pripisati nedolične stvari koje se navode u prethodnim knjigama i to je samo još jedan dokaz u prilog istinitosti ove Knjige.
Historije i kazivanja
Kur'an govori o historijskim dešavanjima o kojima narod u vrijeme njegova objavljivanja nije ništa znao, a ni sam Poslanik nije o tome bio obaviješten:
…Ni ti ni narod tvoj niste prije ovoga ništa znali.
Među svim Arapima, ni jedna osoba nije tvrdila da je znala ta kazivanja. Kur'an u tim kazivanjima nije slijedio ni Tevrat, ni Indžil, već ih je ispravio. Istraživanja savremenih historičara u vezi sa narodima Sabe, Semuda i drugih potvrđuju Kur'an.
Kur'an i vijesti o budućnosti
Kada je Perzija 615. gregorijanske godine porazila Rimsko carstvo i time uzrokovala radost Kurejšija, Kur'an je izričito ustvrdio da će za manje od narednih deset godina Rimljani poraziti Perzijance. Zbog ovog događaja došlo je do opklade između nekih muslimana i nevjernika. U odgovarajuće vrijeme, desilo se upravo onako kako je Kur'an nagovijestio.
Kur'an je, također, potpuno čvrsto nagovijestio da je osoba koja je Poslanika prozvala ebter (أبتر – prekinutog poroda) sama ebter. On je u to vrijeme imao više potomaka i svi su postepeno kroz dva-tri pokoljenja izumrli.
Sve ovo pokazuje nadnaravnost ove nebeske Knjige. Kur'an ima i druge naučne nadnaravnosti po značenju (iz oblasti nauke), koje se tiču filozofije, prirodnih nauka i historije.
Izvor: Murteza Mutahari, Uvod u islamski svjetonazor 2 – Objava i poslanstvo, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2011., sa prezijskog prevela: Mediha Imamović