Riječ znanje, leksički i stručno
Riječ znanje (ar. ilm), leksički, znači shvatanje, postignuće, i ono je suprotnost neznanju. Riječi spoznaja i poznavanje znače shvatanje nečeg putem razmatranja njegovih tragova. Riječ (s)poznavanje je suprotnost nepoznavanju.
Riječ mudrost je izvedena iz korijena hkm u značenju spriječiti, zadržati, jer pravedna odluka sprječava nasilje. Đem koji se stavlja konju u usta se naziva hakema jer sprječava konje i jahaće životinje da se suprotstavljaju njihovim jahačima. Na toj osnovi se znanje naziva hikma jer sprječava neznanje.
Znanje i spoznaja u Kur'anu i Hadisu
قُلْ هَلْ يَسْتَوِى الَّذِينَ يَعْلَمُونَ وَالَّذِينَ لَا يَعْلَمُونَ إِنَّمَا يَتَذَكَّرُ أُولُو الْأَلْبَابِ
Reci: „Jesu li jednaki oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!“
Nijedna od vjera ne cijeni znanje i mudrost kao islamska vjera i nijedna ne upozorava ljude opasnosti od neznanja kao ona.
Znanje je u islamskom vidiku temelj svih vrijednosti, dok je neznanje osnova svih pojedinačnih i zajedničkih loših djela i zlodjela.
U islamskom učenju se naglašava čovjekova potreba za znanjem i spoznajom u svakoj njegovoj djelatnosti. Njegove doktrine, moral i djelovanje nužno se temelje na znanstvenoj potpori.
Kao pojašnjenje rečenog se navodi da znanje u učenju Islama ima svoje suštinu (istinu) i bit, pojavnost i ljusku. Uobičajene vrste znanosti, islamske i neislamske, smatraju se ljuskom znanja, dok je suština znanja i spoznaje nešto drugo.
Suština znanja je svjetlost kojom čovjek vidi svijet kakav jeste i prepoznaje svoje mjesto u postojanju.
Svjetlost znanja ima razine. Ona najviša ne upućuje čovjeka samo na put njegove potpunosti nego ga podupire na tom putovanju i dovodi ga do najvišeg cilja ljudskosti.
O toj svjetlosti Kur'an Časni bjelodano kazuje:
أَوَمَن كَانَ مَيْتًا فَأَحْيَيْنَاهُ وَجَعَلْنَا لَهُ نُورًا يَمْشِى بِهِ فِى النَّاسِ كَمَن مَّثَلُهُ فِى الظُّلُمَاتِ لَيْسَ بِخَارِجٍ مِّنْهَا
Zar je onaj koji bijaše mrtav, a kome smo Mi dali život i svjetlo pomoću kojeg se među ljudima kreće, kao onaj koji je u tminama iz kojih ne izlazi?…
Naš dokaz da ta svjetlost jeste suština znanja, a da su sve uobičajene znanosti samo njegova ljuska u činjenici je da je vrijednost tih znanosti povezana s njom. Upravo bit znanja mu daje istinsku vrijednost, odnosno, stavlja ga u službu čovjeka, njegove potpunosti i sreće. Bez nje znanje ne samo da gubi svoje odlike i tragove nego se preobraća u nešto sasvim suprotno ljudskim vrjednotama.
Nažalost, golema opasnost koja danas prijeti ljudskom društvu je u okolnosti da je znanje mnogo uznapredovalo istovremeno izgubivši bit, samosvojnost i ispravan smjer, i zloupotrijebljeno je za nazadovanje čovječanstva i njegovo propadanje.
Uz malo razmišljanja možemo dokučiti nedaće koje je takvo znanje nametnulo ljudskom društvu u našem vremenu i možemo razumjeti koje je sve teške nesreće čovjek morao podnijeti kada su se velike sile dočepale oružja znanja.
Možemo li sredstva za ostvarenja pljačke, izgladnjivanja, ubijanja i pokvarenosti nazvati znanjem?!
Je li to što vodi ljudsko društvo u raspad i propast znanje i svjetlo ili neznanje i tmina?!
Ovdje se pokazuje posve očitim puno značenje Poslanikove, s.a.v.a., riječi kada je izgovorio:
„Zaista, među znanjem ima neznanja!“
Znanje je danas u iskušenju s predočenim zloslutnim ishodom nakon što je izgubilo svoju bit i svoj ispravni smjer i tako postalo poput neznanja koje ubija, kvari i razara, zapravo postalo je štetnije od samog neznanja.
Krasan je i sasvim jasan govor Imama Alija, mir s njime, kada je rekao:
„Mnogo je učenih koje je ubilo neznanje njihovo, a znanje koje je s njima ne donosi im nikakvu korist!“
Mudrost u Kur'anu i Hadisu
Riječ mudrost se ponavlja u Kur'anu Časnom 20 puta. Istina Svevišnja je Svoju Svetu Osobenost pohvalila atributom Mudri 91 put.
Temeljito razmatranje mjesta korištenja riječi mudrost u islamskim tekstovima upućuje da je ova riječ sa stanovišta Kur'ana i Hadisa izraz za postojane i izvrsne uvode na znanstvenim, djelatnim i duhovnim područjima u svrhu dostizanja uzvišenih ljudskih ciljeva. Tumačenje mudrosti u časnim hadisima je jedna od potvrda tog općeg određenja.
Poticanje na traženje znanja i mudrosti
Vrijednost znanja
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Najviše vrijednosti imaju ljudi koji imaju najviše znanja, a najmanje vrijednosti imaju oni koji imaju najmanje znanja.”[1]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Znanje je glava svekolikog dobra.”[2]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Allah Višnji je rekao: ‘Zajedničko učenje među Mojim robovima oživljava zamrla srca ako oni u tome dospiju do Moje odredbe.'“[3]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Krasan li je pomagač vjerovanju – znanje!“[4]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Znanje je život predanosti Bogu i temelj vjerovanja.“[5]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Najboljeg vjerovanja među vama je onaj ko vjeru najbolje spoznaje.“[6]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onaj koji postupa bez znanja više upropaštava nego što popravlja.“[7]
Vrijednost mudrosti
Kur'an:
يُؤْتِى الْحِكْمَةَ مَن يَشَاءُ وَمَن يُؤْتَ الْحِكْمَةَ فَقَدْ أُوتِىَ خَيْرًا كَثِيرًا وَمَا يَذَّكَّرُ إِلَّا أُولُو الْأَلْبَابِ
On daruje znanje onome kome hoće, a onaj kome je znanje darovano, – darovan je mudrošću neizmjernom. A shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.[8]
Hadis:
Bog je stvorio predanost Njemu (islam) i odredio joj prostor, svjetlost, tvrđavu i pomagača. Njezino područje je Kur'an, njezina svjetlost je mudrost, njezina tvrđava je dobro djelo, a njezini pomagači su: ja, moj Ehli-bejt i moje pristalice.“[9]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Lukman je rekao svome sinu: ‘Sine moj, druži se s učenim i slušaj govor mudrih, jer Bog oživljuje zamrlo srce svjetlošću mudrosti kao što zamrlu zemlju oživljuje obilnom kišom.'“[10]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Mudrost je ono za čim vjernik stalno traga.“[11]
Svakom ko je predan Bogu je dužnost učiti
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Tražiti znanje je dužnost svakog predanog Bogu (muslimana) i predane Bogu (muslimanke).“[12]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Tražiti znanje je dužnost svakog predanog Bogu (muslimana). Znajte, Bog, zaista, voli one koji traže znanje!“[13]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Tražite znanje pa čak i u Kini, jer je traženje znanja dužnost svakog predanog Bogu (muslimana).“[14]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Tražite znanje jer je ono uže između vas i Boga Višnjeg.“[15]
Rasprava o izreci „Tražite znanje od kolijevke do groba!“
Vjerovjesniku, s.a.v.a., se pripisuje da je rekao: „Tražite znanje od kolijevke do groba!“
Sadržaj toga se spominje u djelima Adabu-l-mute‘allimin i El-Vafi na sljedeći način:
„Rečeno je: ‘Vrijeme traženja traje od kolijevke do groba.'“
U bilješci na rubu stranice djela Adabu-l-mute‘allimin doslovno je zapisano: „U poznatoj predaji stoji: ‘Tražite znanje od kolijevke do groba!'“
Također u bilješci na rubu djela Tefsiru-l-Kummiju nalazi se: „U to spada i poznati hadis: ‘Tražite znanje od kolijevke do groba!'“
Perzijski pjesnik je to kazao stihom:
Ovako reče Poslanik bez laži:
“Od kolijevke do groba znanje traži!”
Mi nismo, uprkos golemog truda, naišli na tu izreku u velikim zbirkama predaja. Pretjeranost koja se nalazi u njoj upućuje na zaključak da je to prije riječ pjesnika nego govor Vjerovjesnika, s.a.v.a. Istraživači djela Adabu-l-mute‘allimin i Tefsiru-l-Kummi su navedenu izreku označili hadisom bez valjane provjere.
Vrijednost onog koji traži znanje
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onaj koji traži znanje je među neznalicama poput živoga među mrtvacima.“[16]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onaj koji je krenuo tražiti znanje je na Božijem putu sve dok se ne vrati.“[17]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Ako onoga koji traži znanje u tom stanju zadesi smrt, on umire kao mučenik (šehid).“[18]
Prednost traženja znanja nad ibadetom
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onaj koji je krenuo steći neko znanje kako bi njime neistinu otklonio istinom ili zabludu uputom, čini djelo koje vrijedi kao četrdeset godina robovanja onog koji čini ibadet.“[19]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao Ebu Zerru: „O Ebu Zerre, da pođeš i naučiš jedan ajet iz Knjige Božije bolje ti je nego da klanjaš stotinu rekata; da pođeš i savladaš neku oblast znanja koje se primjenjuje ili ne primjenjuje, bolje je nego da klanjaš hiljadu rekata!“[20]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada čovjek nauči neku oblast znanja bolje mu je nego hiljadu rekata (dobrovoljnog klanjanja).“[21]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onog koji traži znanje vole i Bog, i meleki i vjerovjesnici.“[22]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onaj koji traži znanje okružen je Božijom pažnjom.“[23]
Počast meleka
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista meleki postavljaju svoja krila onome koji traži znanje iz zadovoljstva njime.“[24]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada čovjek pođe tražiti znanje, Bog mu njegove tragove piše u dobra djela. Kad se susretnu on i onaj koji zna pa zajedno uče nešto od onog što je Božija odredba, meleki ih natkrile i budu pozvani odozgor: ‘Ja sam vam već oprostio!'“[25]
Jamčenje opskrbe
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Allah Višnji je preuzeo na Sebe da će posebno opskrbiti onoga koji traži znanje za razliku od onog što je osigurao drugima.“[26]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onoga koji se posveti razumijevanju Božije vjere Bog će sačuvati brige i opskrbiće ga odakle se i ne nada.“[27]
Traženje oprosta od strane svega
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, ono što je u nebesima i ono što je na Zemlji, čak i ribe u moru – sve moli oprost za onoga koji traži znanje.“[28]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onaj koji traži znanje je kod Boga bolji od: boraca, onih koji čuvaju granice, hodočasnika i onih koji obavljaju umru, onih koji su se posvetili ibadet čineći i onih koji se mole povučeni u džamiju. Oprost za njega moli drveće, vjetrovi, oblaci, mora, zvijezde, biljke i sve što Sunce obasjava.“[29]
Lahkoća džennetskog puta
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Nema nijednog čovjeka koji se zaputi u potrazi za znanjem, a da mu Bog njime ne olakša put u Džennet.“[30]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onoga koji se zaputi tražiti znanje Bog će voditi putem u Džennet.“[31]
Upozorenje od napuštanja učenja
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Ljudi su dvojica: onaj koji zna i onaj koji uči; nema dobra mimo njih dvojice.“[32]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Nema dobra u životu, osim za dvojicu: znalca kojeg se sluša i slušaoca koji je svjestan.“[33]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Budi učen, ili onaj koji uči, ili koji voli učene, a ne budi četvrto – pa da propadneš od mržnje prema njima!“[34]
Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mudrosti Vjerovjesnika islama 1, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2012., sa arapskog preveli: Mehmedalija Hadžić i Samed Jelešković
[1] El-Fakih, sv. 4, str. 395, predaja 5840.
[2] Džami‘u-l-ehadis li-l-Kummi, str. 102.
[3] El-Kafi, sv. 1, str. 40, predaja 6.
[4] El-Kafi, sv. 1, str. 48, predaja 3.
[5] El-Džami‘u-s-sagir, sv. 2, str. 192, predaja 5711.
[6] Džami‘u-l-ahbar, str. 36, predaja 18.
[7] El-Kafi, sv. 1, str. 44, predaja 3.
[8] El-Bekare, 269.
[9] El-Kafi, sv. 2, str. 46, predaja 3.
[10] El-Mu‘džemu-l-kebir, sv. 8, str. 199, predaja 7810.
[11] Džami‘u-l-ahbar, str. 218, predaja 551.
[12] Kenzu-l-fevaid, sv. 2, str. 107.
[13] El-Kafi, sv. 1, str. 30, predaja 1.
[14] Šu‘abu-l-iman, sv. 2, str. 2354, predaja 1663.
[15] El-Emali li-l-Mufid, str. 29, predaja 1.
[16] El-Emali li-t-Tusi, str. 577, predaja 1191.
[17] Sunenu-t-Tirmizi, sv. 5, str. 29, predaja 2674.
[18] Tarihu Bagdad, sv. 9, str. 247.
[19] El-Emali li-t-Tusi, str. 618, predaja 1275.
[20] Sunenu Ibn Madže, sv. 1, str. 79, predaja 219.
[21] Tenbihu-l-havatir, sv. 2, str. 119.
[22] Džami‘u-l-ahbar, str. 110, predaja 195.
[23] ‘Avali-l-leali, sv. 1, str. 292, predaja 167.
[24] El-Kafi, sv. 1, str. 34, predaja 1.
[25] De‘aimu-l-islam, sv. 1, str. 81.
[26] Mun'jetu-l-murid, str. 160.
[27] Džami‘u bejani-l-‘ilmi ve fadlih, sv. 1, str. 45.
[28] El-Kafi, sv. 1, str. 34, predaja 1.
[29] Iršadu-l-kulub, str. 164.
[30] Sunenu Ebi Davud, sv. 3, str. 317, predaja 3643.
[31] El-Kafi, sv. 1, str. 34, predaja 1.
[32] El-Mu‘džemu-l-kebir, sv. 10, str. 201, predaja 10461.
[33] El-Kafi, sv. 1, str. 33, predaja 7.
[34] El-Hisal, str. 123, predaja 117.