Čestiti ljudi i emocionalne i odgojne veze – I dio

Međusobni odnosi čestitih ljudi počivaju na ljubavi i poniznosti i prožeti su poštovanjem i ljubaznošću, tako da vedrina i iskrenost ne ostavljaju prostora za ljutnju i grubost.

Bratstvo muslimana

Muslimani u okrilju vjerovanja u Boga posjeduju zajednička vjerovanja i zahvaljujući potpunom slijeđenju Božijeg poslanika, s.a.v.a., posjeduju jedinstven uzor i postojan putokaz.
Vjerovanje u Boga spasilo je muslimane od mnogoboštva i licemjerja, a slijeđenje Poslanika, s.a.v.a., oslobodilo ih je činjenja loših djela i sukobljavanja iz vremena prije islama, pa sve dok muslimani budu imali vezu sa ovim temeljnim osovinama jedinstva, među njima će vladati srdačne veze i bratski odnosi, kao što o tome kaže časni Kur'an:

وَاعْتَصِمُواْ بِحَبْلِ اللّهِ جَمِيعًا وَلاَ تَفَرَّقُواْ وَاذْكُرُواْ نِعْمَةَ اللّهِ عَلَيْكُمْ إِذْ كُنتُمْ أَعْدَاءً فَأَلَّفَ بَيْنَ قُلُوبِكُمْ فَأَصْبَحْتُم بِنِعْمَتِهِ إِخْوَانًا

Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njegovom, braća.

Čuvanje bratskih veza unutar islamskog ummeta ima jednu veoma važnu odliku, a to je da ako između dvije osobe dođe do neslaganja ili između dvije skupine muslimana dođe do rata, drugi muslimani ili oni čije se riječi slušaju moraju učiniti sve kako bi se što brže uklonilo neslaganje i kako bi među muslimanima zavladali mir i prijateljstvo, kao što kaže Uzvišeni Gospodar:

وَإِن طَائِفَتَانِ مِنَ الْمُؤْمِنِينَ اقْتَتَلُوا فَأَصْلِحُوا بَيْنَهُمَا

Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih.

Nastojanje da se pomire muslimani predstavlja jedno od preporučenih načela u okvirima islamske kulture i to donosi Božiju milost i dobrotu članovima zajednice:

إِنَّمَا الْمُؤْمِنُونَ إِخْوَةٌ فَأَصْلِحُوا بَيْنَ أَخَوَيْكُمْ وَاتَّقُوا اللَّهَ لَعَلَّكُمْ تُرْحَمُونَ

Zaista su vjernici braća, zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala. 

Časni Kur'an spominje bratsku vezu u velikom broju društvenih odnosa kako bi se na taj način u što većoj mjeri oživjela motivacija za ljubav i saosjećajnost između članova zajednice i kako bi nestalo osjećaja razdvojenosti i tuđinstva. Mada Bog kudi svojatanje djece bez staratelja, ipak preporučuje da se s njima održavaju bratske veze:

فَإِن لَّمْ تَعْلَمُوا آبَاءَهُمْ فَإِخْوَانُكُمْ فِى الدِّينِ وَمَوَالِيكُمْ

A ako ne znate imena očeva njihovih, pa, braća su vaša po vjeri i štićenici su vaši.

O bratskoj vezi se govori čak i kada je riječ o vezi između nebeskih predvodnika i njihovih naroda, jer su oni bili veoma ljubazni i saosjećajni te nisu nastojali da se uzdižu ni da se domognu vlasti. U Kur'anu se kaže:

إِذْ قَالَ لَهُمْ أَخُوهُمْ نُوحٌ أَلَا تَتَّقُونَ

Kad im brat njihov Nuh reče: “Zar se Allaha ne bojite?”

Pored jačanja bratske veze između muslimana, miran suživot sa ostalim ljudima također predstavlja jedno od prihvaćenih načela. S tim u vezi Imam Ali, mir neka je s njim, preporučio je svom namjesniku da se prema ljudima ophodi na sljedeći način:

فإنّهم صنفان: إِماّ أخ لك في الدین، وإماّ نظیر لك في الخلق

“Ili su ti braća u vjeri ili su pripadnici tvoje vrste.”

Opraštanje i saosjećajnost

Čestiti ljudi posjeduju srce puno ljubavi i topline, njihovi odnosi su puni opraštanja i saosjećajnosti, a njihovo lijepo ponašanje je daleko od bilo koje vrste ljutnje i grubosti prema drugim ljudima. Raširenost ove moralne odlike među muslimanima plod je preporuka i naredbi časnog Kur'ana te slijeđenja lijepog ponašanja Poslanika i njegove čiste porodice, a.s., u društvu. Suzdržavanje i smirivanje bijesa, kao pohvalne odlike čestitih ljudi, mogu biti postojani tek onda kada ih prate opraštanje i prelaženje preko grešaka, a ljudska zloba će biti iskorijenjena onog trenutka kada opraštanje i saosjećanje budu popraćeni dobročinstvom. Ove tri faze usavršavanja predstavljaju odlike bogobojaznih osoba na polju društvenih odnosa. Uzvišeni o tome kaže:

وَالْكَاظِمِينَ الْغَيْظَ وَالْعَافِينَ عَنِ النَّاسِ وَاللهُ يُحِبُّ الْمُحْسِنِينَ

Koji srdžbu savladavaju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine.

Čestiti ljudi pod uticajem islamskih učenja ponekad se odriču svojih prava i opraštaju osobi koja zaslužuje odmazdu. Oni glasno govore: “U opraštanju ima užitka kojeg nema u osveti.” Na ovaj način oni pokazuju saosjećanje i bratski odnos, a osoba koja je napravila prekršaj svojim lijepim vladanjem i plaćanjem krvarine trudi se da učvrsti bratske odnose u društvenoj zajednici. O tome Uzvišeni kaže:

 فَمَنْ عُفِىَ لَهُ مِنْ أَخِيهِ شَىْءٌ فَاتِّبَاعٌ بِالْمَعْرُوفِ وَأَدَاءٌ إِلَيْهِ بِإِحْسَانٍ

A onaj kome brat njegov nešto oprosti, neka dobročinstvom uzvrati i lijepo dug svoj isplati. 

Motiv za praštanje i milosrdnost u čovjeku će se pojačati onog trenutka kada sazna da mu, pored mirne savjesti i poštivanja od strane ljudi na Ovom svijetu, Bog obećava oprost i Svoju milost na Drugom svijetu, kao što možemo vidjeti u Kur'anu:

وَلْيَعْفُوا وَلْيَصْفَحُوا أَلَا تُحِبُّونَ أَن يَغْفِرَ اللَّهُ لَكُمْ وَاللَّهُ غَفُورٌ رَّحِيمٌ

Neka im oproste i ne zamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prašta i samilostan je. 

Čestiti ljudi svojim opraštanjem i prelaženjem preko grešaka drugih ruše pretpostavke za srdžbu i nasilje u zajednici i svojom milosrdnošću i ljubaznošću gase rasplamsale plamenove sukoba i neprijateljstava, a njihovo ponašanje predstavlja dobar uzor za odgoj drugih kada je riječ o razvoju građanske kulture. U tom smislu, životi poslanika, ispunjeni opraštanjem i prelaženjem preko ružnih postupaka drugih, najbolji su primjeri uspostavljanja odnosa s drugim ljudima u prošlosti. Hazreti Jusuf je veoma lahko prešao preko greške svoje braće i rekao:

قَالَ لاَ تَثْرَيبَ عَلَيْكُمُ الْيَوْمَ يَغْفِرُ اللهُ لَكُمْ وَهُوَ أَرْحَمُ الرَّاحِمِينَ

“Danas nećete biti koreni” – reče – “Allah će vam oprostiti, od milostivih On je najmilostiviji!”

Ovakvo ponašanje čestitih kod prestupnika izaziva kajanje, kao što su se pokajala i braća Jusufa, a.s.:

قَالُواْ يَا أَبَانَا اسْتَغْفِرْ لَنَا ذُنُوبَنَا إِنَّا كُنَّا خَاطِئِينَ

“O oče naš” – rekoše oni – “zamoli da nam se grijesi oproste, mi smo zaista zgriješili.”

Takvo ponašanje je među njima učvrstilo bratske odnose i poništilo spletke šejtana i onih koji imaju šejtanske osobine. Tako hazreti Jusuf, obraćajući se svome ocu, kaže:

… و َجَاءَ بِكُم مِّنَ الْبَدْوِ مِن بَعْدِ أَن نَّزغَ الشَّيْطَانُ بَيْنِى وَبَيْنَ إِخْوَتِى …

…I vas iz pustinje doveo, nakon što je šejtan između mene i braće moje bio razdor posijao.

Odanost predvodnicima vjere i džihada

Ljubav i ljubaznost čestitih ljudi predstavlja znak njihove unutrašnje oslobođenosti bilo koje vrste zlonamjernosti prema drugima, a njihov trud i zalaganje predstavlja znak njihovog saosjećanja sa svim ljudima, ali iskazivanjem odanosti predvodnicima vjere, hidžre i džihada oni pokazuju svoje društveno usmjerenje, dok posebnim poštovanjem prema muhadžirima i mudžahidima izražavaju svoju privrženost očuvanju islamskih vrijednosti. Čuvanjem sjećanja na njih u društvu, čestiti pripremaju uvjete za razvoj i usavršavanje budućih naraštaja i od Boga traže da se u njihovim srcima nikada ne pojavi zavist i zloba prema vjernicima iz prethodnih naraštaja, kao što se ističe u Kur'anu:

 يَقُولُونَ رَبَّنَا اغْفِرْ لَنَا وَلِإِخْوَانِنَا الَّذِينَ سَبَقُونَا بِالْإِيمَانِ وَلَا تَجْعَلْ فِى قُلُوبِنَا غِلًّا لِّلَّذِينَ آمَنُوا رَبَّنَا إِنَّكَ رَؤُوفٌ رَّحِيمٌ

Govore: “Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjerovanju pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru naš, ti si, zaista, dobar i milostiv!”
Ljubav prema vjernicima prethodnicima i učvršćivanje bratske veze s njima predstavlja jedan od najvažnijih činilaca osujećivanja zavjera neprijatelja i licemjera, koji žele zavesti mlade naraštaje s puta vjere, hidžre i džihada.

Sažetak

– Muslimani na temelju kur'anskih učenja uspostavljaju bratske odnose.
– Praštanje, prelaženje preko grešaka i međusobno blagonaklono ponašanje spada u načela društvenih odnosa muslimana.
– Poštivanje prethodnika vjere i džihada ubraja se u obaveze muslimana.

Izvor: Grupa autora, Vrline čestitih u Kur'anu, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2012, preveo sa perzijskog: Sedad Dizdarević