Poticanje na namaz
Obaveznost namaza
وَأَقِيمُوا الصَّلَاةَ وَآتُوا الزَّكَاةَ وَأَطِيعُوا الرَّسُولَ لَعَلَّكُمْ تُرْحَمُونَ
A vi namaz obavljajte i zekat dajite i Poslaniku poslušni budite, da bi vam se ukazala milost.[1]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., onome koji je tražio da sazna: „Obavijesti me o onome što mi je Bog u dužnost stavio!“, odgovorio je: „Bog ti je stavio u dužnost sedamnaest rekata namaza tokom dana i noći.“[2]
Mudrost namaza
إِنَّنِي أَنَا اللَّـهُ لَا إِلَـٰهَ إِلَّا أَنَا فَاعْبُدْنِي وَأَقِمِ الصَّلَاةَ لِذِكْرِي
Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga, osim Mene, nema; zato samo Meni robuj i klanjanje održavaj da bi Me se sjećao![3]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Namaz je naređen da bi se čuvalo sjećanje na Boga.“[4]
Odlike namaza
A – Svjetlost srca
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Namaz je svjetlost.“[5]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Namaz je svjetlost vjernika, namaz je svjetlost od Boga.“[6]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Čovjekov namaz je svjetlost u srcu njegovom, pa ko od vas želi neka osvijetli svoje srce.“[7]
B – Osnova vjere
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Namaz je stub vaše vjere.“[8]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Održavalac vjere je namaz.“[9]
C – Najbolje djelo
U djelu El-Hisal se prenosi od Ebu Zerra: „Upitao sam: ‘O Allahov Poslaniče, ti si mi naredio namaz, pa šta je namaz?’ Odgovorio je: ‘Najbolje djelo, pa ko hoće, neka (klanja) manje, a ko hoće, više!'“[10]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Izbavljajte sebe – radite, a vaše najbolje djelo je namaz.“[11]
D – Radost Vjerovjesnika, s.a.v.a.
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Radost moja mi je data u namazu.“[12]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Džibril, mir s njim, rekao mi je: ‘Tebi je zaista klanjanje omiljeno, pa uzmi od njega šta hoćeš!'“[13]
E – Prvo za šta će se polagati račun
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, stub vjere je namaz; to je prvo u šta će se od čovjekova djela gledati, pa ako namaz bude ispravan, gledaće se u njegovo djelo, a ako ne bude ispravan, neće se ni gledati u ostatak njegova djela.“[14]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Na Dan stajanja biće pozvan čovjek pa će namaz biti prvo za šta će biti pitan; ako mu namaz bude potpun, spasiće se, a ako ne bude, biće strovaljen u Vatru.“[15]
F – Posljednje što je oporučio Vjerovjesnik, s.a.v.a.
U zbirci Musned Ibn Hanbela se prenosi od Ummu Seleme: „Od posljednjeg što je Allahov Poslanik, s.a.v.a., oporučio bijaše: ‘Namaz, namaz, i one koje su u vašoj vlasti dobro čuvajte!’ što je Vjerovjesnik, s.a.v.a., jedva izgovarao jezikom svojim, prekidajući riječi.'“[16]
Istrajno čuvanje namaza
I koji namaz svoj na vrijeme obavljaju – oni su dostojni nasljednici, koji će Džennet naslijediti, u njemu će vječno ostati.[17]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Neka namaz bude tvoja najveća briga, jer je on glava islama nakon prihvatanja vjere.“[18]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Dovoljno je čovjeku od njegove vjere čuvanje njegovo obavljanja namazâ.“[19]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Namaz je vaga: ko ga u potpunosti izvrši, naplatiće punu mjeru.“[20]
Čuvanje vremena namaza
U zbirci Es-Sunenu-l-Kubra se prenosi od Sa'da ibn Ebi Vekkasa: „Pitao sam Vjerovjesnika, s.a.v.a., o riječima Svevišnjeg: Oni koji su u svom namazu nemarni…, a on je odgovorio: ‘To su oni koji odlažu obavljanje namaza u vremenu za nj određenom.'“[21]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Moje zauzimanje neće sutra dobiti onaj ko odlaže obavljanje obaveznog namaza u vremenu za nj određenom.“[22]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Nekada smo pazili na deve, a danas pazimo na Sunce.“[23]
Naređivanje ukućanima da klanjaju namaz
وَأْمُرْ أَهْلَكَ بِالصَّلَاةِ وَاصْطَبِرْ عَلَيْهَا ۖ لَا نَسْأَلُكَ رِزْقًا ۖ نَّحْنُ نَرْزُقُكَ ۗ وَالْعَاقِبَةُ لِلتَّقْوَىٰ
Naredi ukućanima svojim da klanjaju i sam istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe opskrbu, ta Mi tebi opskrbu dajemo! A samo one koji budu Boga svjesni čeka lijep svršetak.[24]
Imam Ali, mir s njim, u oporuci svojim drugovima je naveo: „Čak i nakon što je primio radosnu vijest da mu je osiguran Džennet, Božiji Poslanik, s.a.v.a., se iscrpljivao u namazu u skladu s naredbom Boga Svevišnjeg: ‘Zapovijedi ukućanima svojim da klanjaju namaz i sam ustraj u tome!’ On zato zapovjedaše ukućanima svojim namaz i osobno istrajavaše u tome.“[25]
Vrijednost klanjača
الَّذِينَ يُؤْمِنُونَ بِالْغَيْبِ وَيُقِيمُونَ الصَّلَاةَ وَمِمَّا رَزَقْنَاهُمْ يُنفِقُونَ
Onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga što im Mi budemo davali.[26]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada klanjač klanja on se zaista šapatom povjerava Gospodaru svome, Svevišnjem.“[27]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Gospodaru vašem se dopada pastir na vrhu izbočene stijene na brdu koji uči ezan za namaz i potom klanja. Bog Svevišnji kaže: ‘Pogledajte ovog Moga roba koji uči ezan i uspostavlja namaz i boji se Mene; Ja sam već oprostio robu Svome i uveo ga u Džennet.'“[28]
Vrijednost iščekivanja namaza
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Iščekivanje namaza nakon klanjanja namaza je riznica od džennetskih riznica.“[29]
Imam Sadik, mir s njim, je rekao: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., je kazao: ‘Sjedenje u mesdžidu u iščekivanju namaza je ibadet ako se ne učini nešto što ga kvari.’ Neko je upitao: ‘O Allahov Poslaniče, a šta je to što će ga pokvariti?’ Odgovorio je: ‘Ogovaranje.'“[30]
Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mudrosti Vjerovjesnika islama 3, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2012., sa arapskog preveli: Mehmedalija Hadžić i Samed Jelešković
[1] En-Nur, 56.
[2] El-Kafi, sv. 8, str. 336, predaja 531.
[3] Ta-Ha, 14.
[4] ‘Avali-l-leali, sv. 1, str. 323, predaja 60.
[5] Sahihu Muslim, sv. 1, str. 203, predaja 1.
[6] Mustedreku-l-vesail, str. 92, predaja 3098.
[7] Kenzu-l-‘ummal, sv. 7, str. 300, predaja 18973.
[8] El-Kafi, sv. 2, str. 19, predaja 5.
[9] Ez-Zuhd libni-l-Mubarek, str. 288, predaja 839.
[10] El-Hisal, str. 523, predaja 13.
[11] El-Dža‘ferijjat, str. 34.
[12] El-Kafi, sv. 5, str. 321, predaja 7.
[13] Musnedu Ibn Hanbel, sv. 1, str. 528, predaja 2205.
[14] Tehzibu-l-ahkam, sv. 2, str. 237, predaja 936.
[15] ‘Ujunu ahbari-r-Rida, sv. 2, str. 31, predaja 45.
[16] Musnedu Ibn Hanbel, sv. 10, str. 172, predaja 26545.
[17] El-Mu'minun, 9-11.
[18] Tuhafu-l-‘ukul, str. 26.
[19] Tenbihu-l-havatir, sv. 2, str. 122.
[20] El-Kafi, sv. 3, str. 267, predaja 13.
[21] El-Ma‘un, 5; Es-Sunenu-l-kubra, sv. 2, str. 304, predaja 3163.
[22] El-Emali li-s-Saduk, str. 326, predaja 15.
[23] El-Emali li-l-Mufid, str. 136, predaja 5.
[24] Ta-Ha, 132.
[25] Nehdžu-l-belaga, govor 199.
[26] El-Bekare, 3.
[27] Musnedu Ibn Hanbel, sv. 2, str. 484, predaja 6135.
[28] Sunenu Ebi Davud, sv. 2, str. 4, predaja 1203.
[29] Tehzibu-l-ahkam, sv. 2, str. 237, predaja 937.
[30] El-Kafi, sv. 2, str. 357, predaja 1.