Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Znanje je oživljavanje srdaca od neznanja, osvjetljavanje očiju od tame i snaženje tjelesa od slabosti.“[1]
Svijest o Bogu
O vjernici, ako budete Boga svjesni, On će vam sposobnost dati pa ćete istinu od neistine moći rastaviti i preko ružnih postupaka vaših će preći i oprostiti vam. – A Allahova dobrota je neizmjerna.[2]
Učenje Kur'ana
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Uči Kur'an jer je on tebi svjetlost na Zemlji i pohranjeno blago na Nebu.“[3]
Borba na Putu Boga Svevišnjega
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onaj koji odapne strijelu na Putu Božijem ona će mu biti svjetlost na Sudnjem danu.“[4]
Znakovi razuma
Tragovi razuma i njegovi blagoslovi
A – Sputavanje neznanja
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Razum je konop za sputavanje neznanja, a jastvo je poput najgore životinje. Ako ga ne svežeš, ono će lutati. Stoga, razum je konop za sputavanje neznanja.“[5]
B – Spoznaja Boga Višnjeg
U zbirciTuhafu-l-‘ukul stoji: „U Medinu jedošao nekikršćanin od stanovnika Nedžrana koji je bio rječit, dostojanstven i darežljiv. Neko je rekao: ‘O Allahov Poslaniče, što je razuman ovaj kršćanin!’ On je govornika ukorio, rekavši: ‘Polahko, zaista razuman je onaj koji vjeruje u Jedinoga Boga i poslušan Mu je u djelu.'“[6]
C – Plemenita ćud
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Iskazivati ljubav ljudima je pola razuma.“[7]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Lijep odgoj je dokaz ispravnosti razuma.“[8]
D – Opskrbljivanje za Drugi svijet
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao u jednoj od svojih propovijedi: „Znajte da su od znakova razuma: uzdržavanje od Kuće obmane, okretanje Kući vječnosti, opskrbljivanje za boravak u kaburu i pripremanje za Dan oživljenja.“[9]
E – Završetak u Džennetu
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao u svojoj oporuci Aliju, mir s njim: „Um je ono čime se stiče Džennet i traži zadovoljstvo Milostivog.“[10]
Propitivanje razuma
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Sedam stvari upućuju na razumnosti njihovih vlasnika: imetak otkriva mjeru razuma njegova vlasnika; potreba ukazuje na razum potrebitog; nesreća upućuje na razum unesrećenog kada ga ona pogodi; srdžba ukazuje na razum srditelja; pismo upućuje na razum spisatelja; izaslanik ukazuje na razum onog koji ga je odaslao i dar ukazuje na razum njegova darovatelja.“[11]
Odlike razumnih
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Odlika razumnog je da bude blag prema onom koji je prema njemu grub, da oprosti onom koji mu nepravdu učini, da bude skroman prema onom koji je ispod njega i da nastoji preteći onog koji je iznad njega u činjenju dobra. Kada poželi da progovori, on promisli, pa ako je to dobro, onda govori i tako se okoristi, a ako je zlo, onda šuti i tako se izbavi. Ako ga zadesi iskušenje, on potraži utočište u Allaha, držeći svezanim svoje ruke i jezik. Kada vidi vrlinu, okoristi se njome. Njega nikada ne napušta stid, i od njega nikada ne dolazi pohlepa. To su deset odlika onog koji je razuman.”[12]
Najrazumniji čovjek
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Najpotpunijeg razuma među ljudima je onaj koji se od njih najviše Boga boji i koji Mu je najposlušniji.”[13]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Najrazumniji među ljudima je onaj koji se najljubaznije ophodi prema njima.”[14]
Dužnosti razumnog
Kur'an:
قُل لَّا يَسْتَوِى الْخَبِيثُ وَالطَّيِّبُ وَلَوْ أَعْجَبَكَ كَثْرَةُ الْخَبِيثِ فَاتَّقُوا اللَّـهَ يَا أُولِى الْأَلْبَابِ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ
Kazuj: “Nije jednako zlo i dobro, pa makar te zapanjilo mnoštvo zla. Budite svjesni Boga, o razumom obdareni, da biste bili spašeni!“
Hadis:
U zbirci Tuhafu-l-‘ukul stoji: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: ‘Četvero je neophodno svakom pametnom i razumnom od mojih sljedbenika.’ Upitaše ga: ‘O Allahov Poslaniče, koje je to četvero?’ Odgovorio je: ‘Primanje znanja, njegovo čuvanje, njegovo širenje i postupanje u skladu s njim.'”[15]
Ono što je potrebno razumnom
Allahov Poslanik, s.a.v.a. je rekao u svojoj oporuci Aliju, mir s njim: “O Ali, razumni ne treba krenuti da traga, osim u troje: u potrepštini za ovaj život, opskrbi za Drugi svijet i u užitku u onom što nije zabranjeno.“[16]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Razumni je dužan da dobro razumije vrijeme u kojem živi.“[17]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Vrhunac razumnosti, nakon vjerovanja u Boga, jeste lijepo ophođenje s ljudima, osim u onome u čemu se napušta istina.“[18]
Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mudrosti Vjerovjesnika islama 1, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2012., sa arapskog preveli: Mehmedalija Hadžić i Samed Jelešković
[1] El-Emali li-t-Tusi, str. 488, predaja 1069.
[2] El-Enfal, 29.
[3] Sahihu Ibn Hibban, sv. 2, str. 78.
[4] Et-Tergibu ve-t-terhib, sv. 2, str. 281, predaja 18.
[5] Tuhafu-l-‘ukul, str. 15.
[6] Isto, str. 54.
[7] El-Kafi, sv. 2, str. 643, predaja 4.
[8] Iršadu-l-kulub, str. 199.
[9] A‘lamu-d-din, str. 333.
[10] El-Fakih, sv. 4, str. 369, predaja 5762.
[11] Ma‘denu-l-dževahir, str. 60.
[12] Tuhafu-l-‘ukul, str. 28.
[13] Isto, str. 50.
[14] El-Fakih, sv. 4, str. 395, predaja 5840.
[15] Tuhafu-l-‘ukul, str. 57.
[16] El-Fakih, sv. 4, str. 356, predaja 5762.
[17] El-Hisal, str. 525, predaja 13.
[18] Tuhafu-l-‘ukul, str. 42.