Razum

On daruje mudrost onome kome On hoće, a onaj kome je mudrost daro­vana – darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo oni koji su ra­zumom obdareni.[1]

I reći će: “Da smo slušali ili razmišljali, ne bismo među stanovnicima Dže­hennema bili!”[2]

Poslanik, s.a.v.a.: “Čovjekov oslonac je njegov razum: nema vjere ko nema razuma.”[3]

Imam Ali, mir s njim: “Allah ne daruje čovjeku razum, a da ga njime neće izbaviti jednoga dana.”[4]

Imam Ali, mir s njim: “Razum je najčvršći stub.”[5]

Imam Ali, mir s njim: “Razum udaljava od pokuđenih, a nare­đuje dobra djela.”[6]

Imam Ali, mir s njim: “Razum uređuje svaku stvar.”[7]

Imam Ali, mir s njim: “Razum je onaj koji uzdiže do blažen­stva.”[8]

Imam Ali, mir s njim: “Razum je glasnik istine.”[9]

Imam Ali, mir s njim: “Zaista je razum najveće bogatstvo.”[10]

Imam Ali, mir s njim: “Razum je vjernikov prisni prijatelj.”[11]

Imam Bakir, mir s njim: “Nema nesreće kao što je bezum­nost.”[12]

Imam Sadik, mir s njim: “Zaista je Allah Svevišnji stvorio ra­zum, a to je prvi duhovni stvor kojeg je On stvorio od svjetlosti, s desne strane Prijestolja.”[13]

Imam Sadik, mir s njim: “Allah Svevišnji stvorio je razum od četiriju stvari: znanja, moći, svjetla i volje za naredbom, pa ga je učinio postojanim uz znanje i stalno smještenim u Svijetu duhovnih ne­besa (melekut).”[14]

Imam Sadik, mir s njim: “Nema bogatstva blagorodnijeg od ra­zuma niti siromaštva jadnijeg od bezumnosti.”[15]

Imam Sadik, mir s njim: “Nema korisnijeg imetka od razuma.”[16]

Imam Sadik, mir s njim: “Razum je vjernikov vodič.”[17]

Imam Kazim, mir s njim, u savjetima Hišamu ibn Hakemu: “O Hišame, među robovima nije podijeljeno ništa vrjednije od razuma. San razboritog čovjeka vrjedniji je od noćnog bdijenja neznalice. Nije Al­lah Svevišnji odabrao poslanika, a da nije bio razuman do te mjere da mu je razboritost vrjednija od svih napora onih koji se trude doći do zaključka. Čovjek nije izvršio ni jednu zapovijest Božiju sve dok je ne razumije.”[18]

Imam Rida, mir s njim: ‍“Prijatelj svakog vjernika je njegov ra­zum, a neprijatelj je njegovo neznanje.”[19]

Uloga razuma u kazni i nagradi

Poslanik, s.a.v.a., skupini ljudi koji su hvalili nekog čovjeka: “Kakav je s razumom?” Rekoše: “O poslaniče, mi ti govorimo o njegovom zalaganju u ibadetu i o njegovim dobrim djelima, a ti nas pitaš o nje­govom razumu?!” Reče im poslanik: “Uistinu, glup čovjek, usljed svoje glu­posti, čini djela gora od razvratnika, i zaista se čovjek na Sudnjem danu penje na stepene i dostiže blizinu Božiju u mjeri svoje razum­nosti.”[20]

Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista se svako dobro doseže putem razuma i nema vjere onaj koji nema razuma.”[21]

Imam Hasan, mir s njim: “Razumom se postižu oba svijeta. Ko je lišen razuma, lišen je obaju svjetova.”[22]

Imam Bakir, mir s njim: “Pošto je stvorio razum, Allah mu reče: ‘Pristupi!’, pa on pristupi. Zatim mu reče: ‘Okreni se!’, pa se on ok­renu. Tada reče Allah Svevišnji: ‘Tako mi veličanstva i ljepote Moje, nisam stvorio stvorenje bolje od tebe![23] Tebi naređujem i tebi zabranjujem! Tebe nagrađujem i tebe kažnjavam!’”[24]

Imam Bakir, mir s njim, od onoga što je objavljeno Musau, mir s njim: “Ja svoje robove kažnjavam u mjeri u kojoj Sam im dao ra­zum.”[25]

Imam Bakir, mir s njim: “Našao sam u Alijevoj knjizi da je vri­jednost svakog čovjeka u mjeri njegove spoznaje. Zaista se Uzvišeni Al­lah obračunava s ljudima na osnovu mjere u kojoj im je dao ra­zuma na Dunjaluku.”[26]

Imam Kazim, mir s njim: “Ko želi bogatstvo bez imetka, srce slobodno od zavidnosti i zdravu vjeru, neka ponizno traži od Allaha Svevišnjeg da mu upotpuni razum.”[27]

Razum kao dokaz

Imam Kazim, mir s njim: “Zaista Allah, dž.š., ima dva dokaza protiv ljudi: vanjski i unutrašnji. Vanjski dokaz predstavljaju poslanici, vjerovjesnici i imami, a unutrašnji dokaz je razum.”[28]

Imam Kazim, mir s njim, u uputi Hišamu ibn Hakemu: “Uz­višeni je poslao vjerovjesnike i poslanike da bi ljudima ukazali na Boga, pa oni koji se najbolje odazovu najbolje će i spoznati. Najuče­niji o Bogu od ljudi je onaj koji je najrazboritiji. Onaj koji ima najpot­puniji razum ima najveći stepen i na Dunjaluku, i na Ahiretu.”[29]

Tumačenje razuma

Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista je razum sputavanje neznanja, a nefs je poput najneukrotivije životinje, pa ukoliko ga ne sputaš, besciljno će lu­tati.”[30]

Poslanik, s.a.v.a.: “Razum je svjetlo koje Allah stvori za čovjeka i učini svjetionikom srca, da bi se njime spoznala razlika između svijeta vidl­jivog i Božanskih tajni.”[31]

Imam Ali, mir s njim: “Znanje je da govoriš ono što spoznaš i da radiš ono što govoriš.”[32]

Imam Ali, mir s njim: “Znanje je pohranjivanje iskustava, a najbolje je ono iskustvo koje te savjetuje.”[33]

Imam Ali, mir s njim: “Razum je dvojak: urođeni i stečeni, a oba donose korist.”[34]

Imam Hasan, mir s njim, kada je upitan o razumu: “Ispijati čaše gorčine sve dok se ne pojavi prilika.”[35]

Imam Hasan, mir s njim, kada ga je otac upitao u vezi s razu­mom: “Da ti srce čuva sve ono što mu daš na čuvanje.”[36]

Odlike razumnog

Poslanik, s.a.v.a.: “Odlika razumnog je da se strpi na neuko po­našanje prema njemu; da oprosti onome ko mu je nanio nepravdu; da bude skroman prema podređenim; da pretekne onoga ispred sebe u traženju dobra; da razmisli kada želi govoriti, pa ukoliko bude dobro, pri­čat će i okoristiti se, a ukoliko bude loše, šutjet će i spasiti se; da se utječe Allahu kada se susretne sa smutnjom i da zadrži svoju ruku i svoj jezik; da zgrabi vrlinu kada je vidi; da ga ne napušta stid; da ga ne obuzima pohlepa. To je deset odlika po kojima se prepoznaje razuman čovjek.”[37]

Poslanik, s.a.v.a.: “Najrazumniji čovjek je onaj koji je najstrpljiviji u saobraćanju sa ljudima.”[38]

Imam Ali, mir s njim: “Grudi pametnog su riznica njegove taj­ne.”[39]

Imam Ali, mir s njim, kada bijaše upitan o mudrom: “To je onaj koji stvari postavlja na njihova mjesta.” Potom mu bijaše rečeno: “Opiši nam neznalicu!” On reče: “Već sam to učinio.”[40]

Imam Sadik, mir s njim: “Mudar čovjek neće biti ujeden dva puta iz iste rupe.”[41]

Imam Sadik, mir s njim, kada je bio upitan u vezi s razumom: “To je ono čime se robuje Milostivom i čime se stiču dženneti.” Kaže prenosilac: “Rekoh: ‘A onaj što je bio kod Muavije?’ Imam odgovori: ‘To je prepredenost, to je opakost. Slično je razumu, ali nije razum.’”[42]

Imam Sadik, mir s njim: “Mudar čovjek mora poznavati svoje vrijeme, raditi svoj posao i čuvati svoj jezik.”[43]

Imam Kazim, mir s njim: “Zaista mudar čovjek ne govori onome za koga zna da će ga opovrgnuti, ne traži od onoga za kojeg zna da će mu uskratiti, ne obećava ono što mu nije u moći, ne nada se onome za šta će biti koren, ne pristupa onome za šta zna da nije do­rastao.”[44]

Imam Kazim, mir s njim: “Zaista, razuman je zadovoljan s najmanje Dunjaluka uz mudrost, a nije zadovoljan s najmanje mudrosti uz Dunjaluk.”[45]

Šta uvećava pamet

Imam Ali, mir s njim: “Pamet je poticaj koji se uvećava zna­njem i iskustvom.”[46]

Imam Ali, mir s njim: “Napuštanjem beskorisnih poslova upot­punit će se tvoja pamet.”[47]

Imam Husejn, mir s njim, kada je u prisustvu Muavije spomenuta pamet: “Neće se upotpuniti pamet, osim slijeđenjem Istine.” Na to reče Muavija: “U vašim grudima je samo jedna stvar – Istina.”[48]

Imam Sadik, mir s njim: “Učestalo naučno razmišljanje gradi ra­zum.”[49]

Imam Sadik, mir s njim: “Učestalo mudro razmišljanje op­lođuje razum.”[50]

Imam Sadik, mir s njim: “Potpunost pameti je u trima stvarima: u skrušenosti prema Allahu, u lijepom uvjerenju i u šutnji – osim u dobru.”[51]

Šta je mjerilo pameti

Poslanik, s.a.v.a.: “Znajte da je od znakova pameti odmicanje od svi­jeta privida, a pristupanje svijetu vječnosti, pripremanje prtljaga za stano­vanje u mezaru i pripravnost za Dan proživljenja.”[52]

Imam Ali, mir s njim: “Iz priče svakog čovjeka može se vidjeti njegova pamet.”[53]

Imam Ali, mir s njim: “Govor je tvoj tumač razuma tvog, a ono što napišeš najbolje govori o tebi.”[54]

Imam Ali, mir s njim: “Šest stvari otkriva pamet ljudi: širokogrudost umjesto srdžbe, strpljivost u strahu, umjerenost u želji, bogobo­jaznost u svakom stanju, lijepo ophođenje sa ljudima i manjak prepirke.”[55]

Imam Ali, mir s njim: “Šest stvari otkriva pamet muškaraca: druženje, trgovina, vladavina, povučenost, bogatstvo i siromaštvo.”[56]

Imam Ali, mir s njim: “Pri iznenadnom govoru otkriva se pamet ljudi.”[57]

Imam Ali, mir s njim: “Čovjekov nastup je mjera njegove pameti.”[58]

Imam Ali, mir s njim: “Mnogo ispravnih djela svjedoči o velikoj pameti.”[59]

Imam Ali, mir s njim: “Kada se upotpuni razum, umanji se go­vor.”[60]

Imam Ali, mir s njim: “Kome se upotpuni razum, taj prezire strasti.”[61]

Šta slabi razum

Imam Ali, mir s njim: “Strasti i poroci razlog su gubitka pameti.”[62]

Imam Ali, mir s njim: “Razum strada u traženju prvenstva.”[63]

Imam Ali, mir s njim: “Ushićenost sobom upućuje na slabu pamet.”[64]

Imam Ali, mir s njim: “Ko se druži s neznalicom, umanji mu se pamet.”[65]

Imam Ali, mir s njim: “Ne našali se čovjek, a da ne okrnji dio svoga razuma.”[66]

Imam Ali, mir s njim: “Ko napusti slušanje pametnih ljudi, splasne mu razum.”[67]

Imam Bakir, mir s njim: “Kada u srce čovjeka uđe bilo šta od oholosti, okrnji mu se razum.”[68

Šta ukazuje na slabu pamet

Imam Ali, mir s njim: “Kada se umanji pamet, uveća se nametl­jivost.”[69]

Imam Ali, mir s njim: “Kome se umanji pamet, govor mu postane ružan.”[70]

Imam Ali, mir s njim: “Druženje s neznalicama je zbog manjka pameti.”[71]

Imam Ali, mir s njim: “Mnoštvo želja proističe iz slabosti ra­zuma.”[72]

Plod pameti

Imam Ali, mir s njim: “Plod pameti je postojanost.”[73]

Imam Ali, mir s njim: “Plod pameti je vezanost za istinu.”[74]

Imam Ali, mir s njim: “Plod pameti je obuzdavanje strasti i odvratnost prema Dun­jaluku.”[75]

Imam Ali, mir s njim: “Pamet je drvo čiji su plodovi stid i darežl­jivost.”[76]

Neprijatelj razuma

Imam Ali, mir s njim: “Strast je neprijatelj razuma.”[77]

Imam Ali, mir s njim: “Koliko je samo razumâ potčinjenih vod­stvu strasti!”[78]

Imam Ali, mir s njim: “Naredio je Allah, dž.š., napuštanje pijenja alkohola radi očuvanja pameti.”[79]

Imam Ali, mir s njim: “Znajte da nadanje čini razum ne­marnim i potiskuje sjećanje na Boga.”[80]

Imam Sadik, mir s njim: “Strast vreba, a pamet je po­spana.”[81]

Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mjera mudrosti 3, Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo, 2012., preveo sa arapskog: Ertan Basarik

[1] El-Bekare, 269.

[2] El-Mulk, 10.

[3] Revdatu-l-va‘izin, 9.

[4] Nehdžu-l-belaga, mudrost 417.

[5] Gureru-l-hikem, 475.

[6] Isto, 1250.

[7] Gureru-l-hikem, 404.

[8] Isto, 1325.

[9] Isto, 272.

[10] Nehdžu-l-belaga, mudrost 38.

[11] Tuhafu-l-‘ukul, 203.

[12] Isto, 286.

[13] El-Hisal, 13/589.

[14] El-Ihtisas, 244.

[15] El-Kafi, 1/29/34.

[16] El-Ihtisas, 246.

[17] El-Kafi, 1/25/24.

[18] Tuhafu-l-‘ukul, 397.

[19] El-Kafi, 1/11/4.

[20] Medžme‘u-l-bejan, 10/487.

[21] Tuhafu-l-‘ukul, 54.

[22] Kešfu-l-gumme, 2/197.

[23] U jednoj predaji se kaže: “Draže od tebe.” U drugoj pak: “Kod Mene omiljenijeg od tebe nema.” U jednoj predaji stoji: “Nisam stvorio stvorenje da Mi je od tebe draže.” Također: “Nisam stvorio stvorenje koje je od tebe bolje, koje je Meni poslušnije, koje je od tebe višega stepena, časnije od tebe i od tebe draže.” U sljedećoj stoji: “Zatim Allah Svevišnji reče: ‘Stvorio sam te uzvišenim stvorenjem i boljim od svih stvorenja.’” Također nalazimo: “Nisam stvorio uzvišenije i poslušnije stvorenje od tebe.”

[24] El-Kafi, 1/26/26.

[25] El-Mehasin, 1/308/608.

[26] Me‘ani-l-ahbar, 1/2.

[27] El-Kafi, 1/18/12.

[28] Isto, 1/16/12.

[29] Isto, 1/16/13.

[30] Tuhafu-l-‘ukul, 15.

[31] ‘Avaliju-l-leali, 1/248/4.

[32] Gureru-l-hikem, 2141.

[33] Nehdžu-l-belaga, pismo 31.

[34] Metalibu-s-seul, 49.

[35] Me‘ani-l-ahbar, 240/1.

[36] Isto, 401/62.

[37] Tuhafu-l-‘ukul, 28.

[38] Emali-s-Saduk, 28/4.

[39] Nehdžu-l-belaga, izreka 6.

[40] Isto, iz­reka 236.

[41] El-Ihtisas, 245.

[42] El-Kafi, 1/11/3.

[43] Isto, 2/116/20.

[44] Tuhafu-l-‘ukul, 390.

[45] El-Kafi, 1/17/12.

[46] Gureru-l-hikem, 1717.

[47] Isto, 4291.

[48] A‘lamu-d-din, 298.

[49] Ed-Da‘vat, 221/603.

[50] Tuhafu-l-‘ukul, 364.

[51] El-Ihtisas, 244.

[52] A‘lamu-d-din, 333.

[53] Gureru-l-hikem, 10957.

[54] Nehdžu-l-belaga, iz­reka 311.

[55] Gureru-l-hikem, 5608.

[56] Isto, 5600.

[57] Isto, 6221.

[58] Isto, 5422.

[59] Isto, 7091.

[60] Nehdžu-l-belaga, izreka 71.

[61] Gureru-l-hikem, 8226.

[62] Isto, 5180.

[63] Isto, 5901.

[64] Kenzu-l-fevaidi lil-Keradžeki, 1/200.

[65] Isto, 1/199.

[66] Nehdžu-l-belaga, izreka 459.

[67] Kenzu-l-fevaidi lil-Keradžeki, 1/199.

[68] El-Bihar, 78/186/16.

[69] Gureru-l-hikem, 4043.

[70] Isto, 7985.

[71] Isto, 9299.

[72] Isto, 7093.

[73] Isto, 4589.

[74] Isto, 4602.

[75] Isto, 4654.

[76] Isto, 1254.

[77] Metali­bu-s-seul, 56.

[78] Nehdžu-l-belaga, izreka 211.

[79] Isto, izreka 252.

[80] Isto, govor 86.

[81] Ed-Durretu-l-bahire, 31.