Selam Alejkum , imam zapravo jedno pitajne o DRVO KOJE VOLE JEVREJI: „GARKAD“. Neki dan sam pricala sa jednom prijatelicom o ratu na sudnjem danu da ce muslimani ubijati jevreje jedino drvo gargad ce nih kriti od nas muslimana Allah zna najbolje…. meni je to bilo novo da cujem pre toga nikad nista o tome nisam cula. koliko je ispravan taj hadis? i dze mogu to u Kur‘ anu da nadzem?
Hvala u napred na odgovoru i vasem vremenu. Nasla sam dodatno i ovaj text dze takvo nesto pise. Selam Alma
Prenosi se od Ebu Hurejreta, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهم عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ لَا تَقُومُ السَّاعَةُ حَتَّى يُقَاتِلَ الْمُسْلِمُونَ الْيَهُودَ فَيَقْتُلُهُمُ الْمُسْلِمُونَ حَتَّى يَخْتَبِئَ الْيَهُودِيُّ مِنْ وَرَاءِ الْحَجَرِ وَالشَّجَرِ فَيَقُولُ الْحَجَرُ أَوِ الشَّجَرُ يَا مُسْلِمُ يَا عَبْدَ اللَّهِ هَذَا يَهُودِيٌّ خَلْفِي فَتَعَالَ فَاقْتُلْهُ إِلَّا الْغَرْقَدَ فَإِنَّهُ مِنْ شَجَرِ الْيَهُودِ
„Neće nastupiti Smak svijeta dok se muslimani ne budu borili protiv Jevreja. Muslimani će ih ubijati sve dok se Jevrej ne bude sakrio iza kamena i drveta, pa će kamen ili drvo kazati: ‘O muslimanu! O Allahov robe! Evo Jevrej iza mene, dođi i ubij ga!’ Samo neće govoriti drvo Garkad, jer je ono jevrejsko drvo.“ (Buhari, Džihad, 94, Menakib, 25; Muslim, Fiten, 82. – i tekst je njegov.)
U komentaru ovog hadisa Imam ‘Ajni, rahimehullah, kaže: „Ovo će se dogoditi kada bude spušten Isa sin Merjemin, alehjimes-selam, i tom prilikom muslimani će biti uz njega, a Jevreji uz Dedžala. U ovom hadisu se ukazuje i na to da će Šerijat našega Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, trajati do Kijametskog dana i da će Isa, alejhis-selam, slijediti njegov Šerijat… Što se tiče njegovih riječi u hadisu, koje će izgovoriti kamen ili drvo: „O Allahov robe!…“, dogodit će se tako što će im Uzvišeni Allah omogućiti da progovore, a On uistinu sve može!“ (Ajni, ‘Umdetu’l-Kari, XIV, 278.)
Imam Nevevi, rahimehullah, kaže: „Garkad je vrsta žbunastog drveta sa bodljama koje je poznato u predjelima Palestine (Biladu’l-Kuds). Tamo će biti ubijeni Dedžal i Jevreji.“ (Nevevi, El-Minhadž, XVIII, 45.)
„Dakle, spomenuti rat između muslimana i Jevreja dogodit će se nakon silaska Isa’a, alejhis-selam, koji će se boriti protiv Dedžala i njegovih sljedbenika – Jevreja. Obzirom da je Dedžal porijeklom Jevrejin, njega će najviše podržati upravo Jevreji, zbog čega izazvati gnjev i srdžbu Isa’a, alejhis-salatu ves-selam, koji će ih uz podršku muslimana zbrisati sa lica zemlje.“ (Rijadu’s-Salihin Tercumesi, prijevod sa komentarom: prof. dr. Jašar Kandemir, prof. dr. Ismail Lutfi Čakan, prof. dr. Rašid Kučuk, Izdavačka kuća „Erkam“, Istanbul.)
Priredio: Abdulaziz Rizvić
1 Odgovor
Esselamu alejkum!
U vezi s ovom predajom i ovakvom vrstom pitanja i odgovora, navest ću Vam nekoliko stavki za koje se nadam, ako Bog da, da će biti od istinske koristi. Naravno, od Vas, uvažena, tražim da nam se, ako budete nezadovoljni odgovorom ili budete imali neku primjedbu na odgovor, opet obratite.
Vrste predaja (hadisa)
Prvo treba da znamo da su predaje u islamskim knjigama hadisa različito vrednovane. Neki su hadisi sahih (vjerodostojni), u koje se možemo pouzdati u pogledu lanca prenosilaca i koji su razumljivi u pogledu sadržaja i značenja. Također se podudaraju i s općim kur'anskim načelima i islamskom logikom. Stoga ova vrsta hadisa spada u Poslanikovu tradiciju i potrebno je postupati u skladu s njihovim značenjem. To je stroga dužnost svakoga muslimana.
Drugoj skupini hadisa nedostaje jedan od navedena tri uvjeta (lanac prenosilaca, značenje i podudarnost s islamskom logikom). Zato treba da ih ostavimo po strani a znanje o njima prepustimo Bogu i Poslaniku, pa tek kada svaka strana ovih predaja bude jasna, onda ćemo postupati po njima. Jer neke od Poslanikovih riječi odnose se na buduća pokoljenja i narod njegovoga vremena općenito nije shvatao značenje tog sadržaja i o tome je kazano i u Kur'anu, a i u predajama Božijeg Poslanika. Naprimjer, u Kur'anu čitamo da je Uzvišeni Bog rekao: Mi smo vam, da biste imali udobnost i lagodnost u životu i da bi lahko prelazili iz jednog mjesta u drugo, stvorili snažne životinje kao što su deve, konji, magarci, brodovi i druge stvari koje ne znate.
U suri Nahl u 8. ajetu:
وَالْخَيْلَ وَالْبِغَالَ وَالْحَمِيرَ لِتَرْكَبُوهَا وَزِينَةً وَيَخْلُقُ مَا لَا تَعْلَمُونَ
i konje, i mazge, i magarce – da ih jašete, i kao ukras – a stvoriće i ono što ne znate.
Ono što oni nisu znali znači da razumijevanje toga za njih nije bilo moguće, jer je to u vezi sa usavršavanjem društva i napretkom znanja, i to će razumjeti buduće generacije. Ili primjerice avion, da je Poslanik ili Kur'an o tome rekao, da li bi oni to mogli razumjeti ili bi to pripisali ludilu?! I sam Božiji Poslanik, s.a.v.a., u hadisu kaže: “Neka Uzvišeni Bog pomogne svakom robu koji je čuo moj govor i zapamtio ga, a zatim ga prenio onome ko ga nije čuo.“
Na kraju hadisa kaže: “Možda neki znanje (hadis ili ajet ili govor) prenose onima (budućim generacijama) koji će razumjeti šta to znači, a sami prenosioci ne razumiju pravo značenje toga.“ Stoga su neke teme izrečene u obliku šifri jer nisu shvatljive sagovorniku, ali će ih razumjeti buduće generacije. To je primjer kao onaj kada je vladala glad u Egiptu gdje je kralj vidio u snu kako mršave krave jedu debele krave. Dakle, ovakvu skupinu predaja niti prihvatamo niti negiramo jer naš razum ne može da ih pojmi.
Postoje hadisi koji u potpunosti nisu u skladu s razumom i kur'anskim načelima. Ovu vrstu hadisa, po Poslanikovoj naredbi, treba odbaciti i poreći, jer je čak u vrijeme Božijeg Poslanika bilo lažnih (falsifikovanih) hadisa koji su se širili među ljudima.
Da bismo shvatili šta je bila namjera spominjanja drveta “Garkad“ (” غرقد “), prvo je potrebno dokazati je li ova predaja ispravna ili lažna. Mnoge su predaje lažirane s ciljem izazivanja sukoba između zajednica koje slijede Božije poslanike i vjeruju u nebeske knjige. Naravno, korištene su riječi čije značenje nije jasno i pod pretpostavkom da je riječ o ispravnom hadisu, opet ga moramo svrstati u skupinu hadisa čije značenje nije jasno. I u vezi sa značenjem ridžala (nauke koja se bavi proučavanjem prenosilaca hadisa) postoje rasprave u kojima su mišljenja podijeljena.
Prema tome, nema vjerske, moralne i duhovne koristi od ulaženja u ovakve rasprave, pa čak nema ni ovosvjetske koristi.
Ovaj govor u hadisu u biti ulijeva nadu kada je riječ o budućnosti čovječanstva. Budućnost čovječanstva vodi ka jednoj vlasti koja je zasnovana na monoteizmu i doktrini Božijeg Poslanika. Osnova te vlasti je monoteizam. Pravednost, mentalna i društvena sigurnost, ekonomska stabilnost, uzajamna ljubav, intelekt, duhovnost, dobrota, uzajamna saradnja – sve su ovo krajnji principi te vlasti i svi Božiji vjerovjesnici sa željom i entuzijazmom prihvatit će to i dati svoj pristanak. Prirodno je da će budućnost sama po sebi biti protiv rata, ubijanja ljudi, lošeg ophođenja, ljutnje i agresivnosti. Stoga i razum i logika vjere nalažu da ovakvu skupina hadisa treba analizirati s malo više pažnje.
Događaj pojavljivanja Isaa, a.s.:
U Časnom Kur'anu ovaj odabrani poslanik predstavljen je kao mjerilo Božije milosti. On je rekao:
وَ جَعَلَنِي مُبَارَكًا أَيْنَ مَا كُنْتُ
…I učiniće me, gdje god budem, blagoslovljenim…
Ovaj ajet iz Kur’ana pokazatelj je svijetle budućnosti koja je vanvremenska za hazreti Isaa.
Stoga je njegov dolazak i njegovo ponovno pojavljivanje u društvu od kur’anskih načela, i s postojanjem ovog odabranog Božijeg vjerovjesnika čovječanstvo će ugledati lice sreće, upravo onako kako je u svoje vrijeme najavio dolazak posljednjeg Božijeg Poslanika i Božije Knjige i pozivao ljude da ga prihvate kada se to dogodi, što su mnogi i učinili kada se islam pojavio, i na taj način postali važni čimbenici napretka islama. Uspostavilo se duboko prijateljstvo između muslimana i kršćana. Kur’an smatra ovo prijateljstvo proizvodom tri stvari u kršćanskoj zajednici. Prvo: prisustvo naučnika u kršćanskoj zajednici. Drugo: prisustvo mistika i vjerskih učenjaka. I treće: nepostojanje ljutnje i arogancije u javnosti.
Dakle, može se zaključiti da je moguće da u pozadini postoji neka priča koja želi to prijateljstvo i naklonost pretvoriti u neprijateljstvo.
Posljednja stavka koju moramo znati jeste hoće li odgovor na nedoumice i pitanja bez odgovora na koja trošimo svoje vrijeme, biti s ciljem prosperiteta našeg materijalnog i duhovnog života, ili će ta pitanja koja ostanu bez odgovora predstavljati problem za nas. Jedna od osobina Božijih vjerovjesnika i donositelja nebeskih knjiga bila je upravo ova ključna stvar – nisu odgovarali na beskorisna pitanja.
Jedan primjer: Božijeg Poslanika stalno su pitali o Sudnjem danu, kada će se desiti ili koliko će stotina godina proći do kraja svijeta. Časni Poslanik nikada nije odgovarao na ovakva pitanja, ali Kur'an je poslao poruku: Reci im da je to znanje kod Uzvišenog Boga. Zašto? Pretpostavimo da je odgovorio i rekao: Nakon hiljadu godina. Prvo, odakle i zbog čega? Drugo, ako neko vjeruje u Poslanikove riječi, kada kaže – postoji Sudnji dan – prihvatit će to. A ako ne vjeruje, upravo ovo određivanje vremena samo po sebi izazvat će nova pitanja. I nikada neće doći do rezultata. Upravo zbog ovog principa treba da se trudimo da ne trošimo svoje vrijeme na nejasne i zbunjujuće stvari koje nemaju krajnjeg odgovora i koje neće riješiti problem.
Ako bude još nekih pitanja u vezi s ovom, ili nekim drugim temama, stojim Vam na raspolaganju.
prof. Akbar Eydi