Suština posta i njegove odgojne i duhovne dimenzije

Jedan od najvažnijih ljudskih problema na putu uzdizanja i duhovnog razvoja jeste animalna duša i dimenzija pohlepe u poslovima upravljanja tijelom. Privlačni dunjalučki užici, između ostalih: hrana, piće i seksualni užici okupiraju većinu ljudskog vremena pa čak predstavljaju faktor gafleta (nemara i zaborava) duhovnih stvari i nastojanja da se zadovolje ahiretske potrebe, i u krajnjoj instanci mogu čovjeka spustiti na nivo životinja i sve ljudske težnje i brige usmjeriti u zadovoljavanju ovih potreba (dunjalučkih). U takvom slučaju, položaj čovjeka je veoma nesretan i većina njegovih duhovnih predispozicija ostaje na nivou mogućnosti i nikada ne dožive ostvarenje.

Sve dok vladanje nad tijelom ne pređe u ruke razuma i dok u narednoj fazi vladanje maštom ne pređe u ruke razuma, neće biti pripravan teren za duhovni razvoj, a naizgled vjerska nastojanja će imati veoma malo učinaka.

Naravno, suprotstavljanje nefsanskim prohtjevima ima za posljedicu teškoće, a posebno je teško i naporno na početku. Međutim, to je poput kopanja zemlje od strane zemljoradnika, koji priprema zemljište za sijanje sjemena. Bez toga, ukoliko bi se sjeme i bacilo, ono bi postalo hrana pticama i insektima.

Post je vježba za kontroliranje nefsanskih prohtjeva i to je pokazatelj da je ovaj nadzor moguć.

Duh i zbilja svih djela koja se vrše radi duhovnog putovanja i duhovnog usavršavanja ljudi jeste iskrenost. To znači – umjesto da nešto bude učinjeno zbog naših prohtjeva ili prohtjeva drugih ljudi, to se čini radi Boga i nema drugog cilja osim zadobivanja Božijeg zadovoljstva. (Naravno, iskrenost posjeduje određene razine.)

Post, pored toga što i sam iziskuje iskren nijet i predstavlja ibadet koji se ne može ostvariti bez iskrenog nijeta, također je vježba za pročišćavanje na svim poljima, jer u sebi ne sadrži neko ispoljavajuće djelo koje bi privuklo pažnju drugih. Poput riječi iskrenosti: Nema boga osim Allaha (لا اله الا الله), prilikom čijeg izgovaranja se na usnama ne vidi nikakva kretnja, post, također, u vrijeme uzdržavanja od jela u sebi ne sadrži nikakvo djelo koje bi privlačilo pažnju drugih i upravo zbog toga post je vježba za iskrenost na svim poljima.

Kada je riječ o zbilji i mudrosti posta, ostaje još mnogo toga za reći, što iziskuje puno više vremena.

Mohammad Mohammadijan, Čovjekov zavjet Bogu 1, Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo, 2012., sa perzijskog preveo: Sedad Dizdarević