Mudrost nesreća
Iskušavanje
كُلُّ نَفْسٍ ذَائِقَةُ الْمَوْتِ وَ نَبْلُوكُم بِالشَّرِّ وَ الْخَيْرِ فِتْنَةً وَ إِلَيْنَا تُرْجَعُونَ
Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.[1]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Iskušenje je nasilniku – odgoj, vjerniku – ispit, vjerovjesnicima – stepen, a dobrim – počast.“[2]
Počast vjernika
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, Bog hrani Svoga roba vjernika iskušavanjem kao što majka hrani svoje dijete mlijekom.“[3]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Nijedan čovjek ne dobije vrijednost u Boga a da mu se ne poveća iskušenje.“[4]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada Bog hoće nekom narodu dobro, On ga iskušava.“[5]
Opominjanje poricatelja
وَ لَقَدْ أَخَذْنَا ءَالَ فِرْعَوْنَ بِالسِّنِينَ وَ نَقْص مِّنَ الثَّمَرَاتِ لَعَلَّهُمْ يَذَّكَّرُونَ
I Mi smo faraonov narod gladnim godinama i nerodicom kaznili, da bi se opametili.[6]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Da nema troje kod čovjeka – bolesti, smrti i siromaštva – njegovu šiju ne bi ništa savilo: sve je to u njega, a on je, i pored toga, zaista, vrlo drzak.“[7]
Naknada za loša djela
وَ مَا أَصَابَكُمْ مِنْ مُصِيبَةٍ فَبِمَا كَسَبَتْ أَيْدِيكُمْ وَ يَعْفُو عَنْ كَثِيرٍ
Kakva god vas nesreća zadesi, to je za ono što su ruke vaše zaradile, a On mnoge i oprosti.[8]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Čovjeku nanosi zlo samo njegova ruka.“[9]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „I nesreće, i bolesti, i žalosti na Ovome svijetu su naknada.“[10]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Žila ne zadrhti niti noga posrne, osim za ono što su vaše ruke učinile, a ono što Bog Svevišnji oprosti je još mnogo više.“[11]
Čišćenje vjernika od grijeha
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onome koga Bog iskušava kušnjom u njegovom tijelu to je skidanje grijeha.“[12]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Bog Svevišnji kaže: ‘Zaista, kada Ja stavim na iskušenje roba vjernika od Mojih robova pa Mi on zahvali na onom čime ga iskušavam, on će tada sigurno ustati iz svoje postelje kao onoga dana kada ga je majka rodila, bez grijeha.’ Gospodar Svevišnji kaže: ‘Ja sam sputao Svoga roba i iskušao sam ga. Postupajte s njim kao što ste postupali onda kada je bio zdrav!'“[13]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onoga ko je musliman neće zadesiti nikakav napor, ni bolest, ni briga, ni žalost, ni uznemiravanje, ni tuga, čak ni trn, na koji se on potuži, a da mu Bog za to neće oprostiti neke od njegovih grijeha.“[14]
U zbirci El-Muvetta’ se prenosi od Jahja ibn Seida da je u vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.a., nekom čovjeku došla smrt pa je neko rekao: „Blago njemu! Umro je a nije bolešću iskušavan.’ Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.a., rekao: ‘Teško tebi! A šta znaš, možda bi ga Bog iskušavao bolešću kojom bi mu oprostio njegova loša djela.'“[15]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada se čovjekovi grijesi umnože, a on ne bude imao djelo koje ih briše, njega Bog Višnji stavi na iskušenje žalošću koja će mu ih obrisati.“[16]
Usavršavanje vjerovjesnika, mir s njima, i dobrih
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, iskušenje je vjerovjesnicima stepen uzdizanja, a dobrima je počast.“[17]
Imam Sadik, mir s njim, je rekao: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., je bio upitan: ‘Ko od ljudi ima najveće iskušenje na Ovome svijetu?’ Odgovorio je: ‘Vjerovjesnici, a zatim najuzoritiji, pa najuzoritiji. Vjernik će potom biti iskušavan prema stepenu svoga vjerovanja i dobra svojih djela. Onaj čije vjerovanje bude ispravno i djelo dobro, njegovo će iskušenje biti veće. A onaj čije vjerovanje bude slabo i djelo slabašno, njegovo će iskušenje biti neznatno.'“[18]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, Bog Višnji zapiše čovjeku visok stepen u Džennetu koji neće moći dostići djelo njegovo. Zato će on biti stavljan pred iskušenja, sve dok ne dostigne zapisani stepen.“[19]
U djelu El-Kafi se prenosi od Alija ibn Riaba: „Pitao sam Ebu Abdullaha, mir s njim, o riječima Boga Višnjeg: ‘Kakva god vas nesreća zadesi, to je od grijeha koje ste zaradili…, šta misliš o onome što je zadesilo Alija i njegovu porodicu, mir s njima, nakon njega, je li to ono što su oni zaradili, a oni su ukućani čistote i sačuvani su od grijeha?’ On je rekao: ‘Allahov Poslanik, s.a.v.a., je iskazivao kajanje Bogu i molio Ga za oprost svakog dana i noći stotinu puta, a bez grijeha je. Zaista, Bog prijatelje Svoje izloži nesrećama da bi ih za njih nagradio, a bez grijeha su.'“[20]
Imam Hasan, mir s njim, je rekao: „Čuo sam svoga djeda, Allahova Poslanika, s.a.v.a., kada je rekao: ‘Uistinu, u Džennetu postoji drvo za koje se kaže drvo kušnje. Iskušavani će na Dan stajanja biti dovedeni i za njih neće biti podnesen defter, niti postavljena terezija; na njih će se nagrada obilno izlijevati’, a potom je proučio: …Samo oni koji budu strpljivi biće bez računa nagrađeni!“[21]
Onaj koje nije iskušan omražen je u Boga
وَ لَوْلَا أَنْ يَكُونَ النَّاسُ أُمَّةً وَاحِدَةً لَجَعَلْنَا لِمَنْ يَكْفُرُ بِالرَّحْمَنِ لِبُيُوتِهِمْ سُقُفًا مِنْ فِضَّةٍ وَ مَعَارِجَ عَلَيْهَا يَظْهَرُونَ * وَ لِبُيُوتِهِمْ أَبْوَابًا وَ سُرُرًا عَلَيْهَا يَتَّكِئُونَ.
A da neće svi ljudi postati nevjernici, Mi bismo krovove kuća onih koji ne vjeruju u Milostivog od srebra učinili, a i stepenice uz koje se penju, i vrata kuća njihovih, i divane na kojima se odmaraju.[22]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, Bog mrzi jako opakog koji nije pretrpio nikakvo umanjenje ni u svome tijelu, ni u svome imetku.“[23]
Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mudrosti Vjerovjesnika islama 2, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2012., sa arapskog preveli: Mehmedalija Hadžić i Samed Jelešković
[1] El-Enbija, 35.
[2] Džami‘u-l-ahbar, str. 110, predaja 852.
[3] A‘lamu-d-din, str. 277.
[4] De‘aimu-l-islam, sv. 1, str. 241.
[5] Džami‘u-l-ahbar, str. 310, predaja 855.
[6] El-A‘raf, 130.
[7] Ed-Da‘vat, str. 171, predaja 479.
[8] Eš-Šura, 30.
[9] El-Fakih, sv. 4, str. 378, predaja 5786.
[10]Hil'jetu-l-evlija, sv. 8, predaja 119.
[11] El-Emali li-t-Tusi, str. 570, predaja 1180.
[12] Musnedu Ibn Hanbel, sv. 1, str. 414, predaja 1690.
[13] Musnedu Ibn Hanbel, sv. 6, str. 77, predaja 17118.
[14] Sahihu-l-Buhari, sv. 5, str. 2137, predaja 5318.
[15] El-Muvetta’, sv. 2, str. 942, predaja 8.
[16] Musnedu Ibn Hanbel, sv. 9, str. 500, predaja 25291.
[17] Džami‘u-l-ahbar, str. 310, predaja 852.
[18] El-Kafi, sv. 2, str. 252, predaja 2.
[19]Revdatu-l-va‘izin, str. 463.
[20] El-Kafi, sv. 2, str. 450, predaja 2.
[21] Ez-Zumer, 10; El-Mu‘džemu-l-kebir, sv. 3, str. 93, predaja 2760.
[22] Ez-Zuhruf, 33-34.
[23] Ed-Da‘vat, str. 172, predaja 482.