Uloga naslijeđa u odgoju prema Gazaliju

Gazali u skladu sa islamom prihvata uticaj naslijeđa u odgoju. On u svojim djelima nikada nije upotrijebio riječi koje su u vezi sa naslijeđem, međutim, značenje ovog pojma i vjera u nasljeđivanje u njegovim djelima veoma dolaze do izražaja.

Po Gazalijevom mišljenju, naslijeđe na dva načina utiče na pojedinca:

1.Naslijeđe je potpuni uzrok individualnih odlika posljedice i dovodi do toga da dijete u osobinama kao što su boja i izgled kose, oblik i boja očiju, oblik nosa i ušiju nalikuje svom uzroku (roditeljima, a ponekad bližim i daljim precima).

2.Naslijeđe je pomoćni uzročnik i prirodna pretpostavka individualnih odlika posljedice (dijete) te vodi ka sličnostima u moralu i ponašanju djece i roditelja. Ove posebnosti nisu kod posljedice aktualizirane, već su potencijalne i uz pomoć drugih odgojnih činilaca se razvijaju i aktualiziraju.[1]

Gazali odlike koje proizlaze iz naslijeđa prve vrste smatra pojavama čije je stvaranje završeno i koje su upotpunjene i izvan izbora. Međutim, po njegovom mišljenju, odlike druge vrste naslijeđa su nerazvijene i nepotpune i mogu se upotpuniti u odgovarajućim uvjetima.[2]

Naslijeđe u drugom značenju ima uticaja na odgoj i upravo na temelju toga Gazali nastoji svoje čitaoce podstaći da spriječe pojavljivanje negativnih nasljednih osobina kod svoje djece. S tim ciljem prvo nastoji dokazati princip naslijeđa. Zbog toga prvo govori o generičkom naslijeđu i napominje da sjeme hurme nije stablo jabuke, a ni stablo palme, međutim uzgojem je od ovog sjemena moguće dobiti palmu, ali ni na koji način nije moguće dobiti stablo jabuke. Drugim riječima, generičko naslijeđe nikako nije moguće izmijeniti i od sjemena jabuke dobiti hurmu ili od sjemena hurme jabuku.[3]

Potom se za dokazivanje individualnog naslijeđa poziva na Kur’an i pisanu tradiciju i dodaje da je dobro porijeklo Božija blagodat, jer dobro dijete dolazi iz dobrog porijekla. S ovim postaje jasna i predaja koja se prenosi od Poslanika, s.a.v.a.: “Imamet je isključivo pravo Kurejša”, a sam Božiji poslanik, s.a.v.a., je pripadao najplemenitijem rodu sinova Ademovih.[4]

Po Gazalijevom mišljenju, to je zbog toga što moral i ponašanje posljedice (djeteta) imaju korijen u uzroku (roditelji) i dobrobit uzroka znači i dobrobit posljedice. Uzvišeni Bog kaže: Otac njihov je bio dobar čovjek.[5]

Drugo značenje ove kur’anske aluzije i Gazalijevih riječi jeste da pokvarenost posljedice (djeteta) ima korijen u pokvarenosti uzroka (roditelj) kao što se u 26. i 27. ajetu sure Nuh ističe: I Nuh reče: “Gospodaru moj, ne ostavi na Zemlji nijednog nevjernika jer, ako ih ostaviš, oni će robove Tvoje u zabludu zavoditi i samo će grešnika i nevjernika rađati!” Gazali nakon toga, radi pojašnjavanja važnosti individualnog naslijeđa i njegove uloge u nastajanju pretpostavki ličnosti djeteta, ukazuje na jedan broj poslaničkih preporuka i s tim u vezi navodi da se od Poslanika, s.a.v.a., prenosi da je rekao: “Za svoje sjeme izaberi prikladno mjesto, jer se osobine prenose s roditelja na dijete.”[6]

Murteza Zubejdi tumačeći ovaj hadis kaže: “Misli se da dijete može da nalikuje i na majku i njene bližnje.”[7] To znači da majčine, kao i odlike njenih predaka, također, prelaze na dijete. Poslanik, s.a.v.a., je također, rekao: “Čuvajte se lijepih žena lošeg porijekla. One su poput zelenila na smetljištu (nisu plemenita roda).”[8]

“Također, ne sklapajte brak sa bližnjima.”[9] “Dobro otvorite oči prilikom biranja supružnika za kćerke.”[10]

Na temelju ovih Poslanikovih riječi Gazali smatra da supruga treba biti dobra,[11] čista porijekla, vjernica i vedra osoba.[12] On ističe da svoje kćerke ne treba davati osobama ružna izgleda, lošeg karaktera, slaba imana i onima koji ne obraćaju pažnju na svoje obaveze.[13] Gazali smatra da ove stvari imaju prednost i da njihovo zanemarivanje nije dozvoljeno, jer čuvanje ovog principa ne dopušta da nepovoljni nasljedni činioci učestvuju u razvoju i oblikovanju nasljednih pretpostavki ličnosti djeteta.

Izvor: Grupa autora, Stavovi islamskih mislilaca o obrazovanju i odgoju, sv. 3., Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo, 2012., s perzijskog preveli Sedad Dizdarević i Lutfi Akbaš

[1] Zaključak iz djela Ihjau ‘ulumi-d-din, Gazali, 3/56.

[2] Ihja, 3/56 sa manjim izmjenama.

[3] Ibid.

[4] Ihja, 4/105.

[5] Kehf, 82; Kimija-je seadat, Gazali, Izdavač Husein Hedjudžam, 2/376.

[6] Ihja, 2/41; Kimija, 2/376.

[7] Ittihafu-s-sadeti-l-muttekin bi šerhi esrari Ihjau ‘ulumi-d-din, Murteza Zubejdi, 5/349.

[8] Ihja, 2/41; Ibid, 4/105; Kimija, 2/376.

[9] Ihja, 2/41.

[10] Ibid.

[11] Ibid.

[12] Ihja, 4/105; Kimija, 2/374-375; Mizanu-l-amel, Gazali, prijevod Ali Ekber Kesmani, str. 98-100.

[13] Ihja, 2/41.