Činioci upropaštavanja duše

Kao što su činioci pročišćenja duše mnogobrojni i raznovrsni, činioci upropaštavanja duše su, također, mnogobrojni i različiti. Svi grijesi i nepokornosti, koristoljublja, osionosti i neposlušnosti predstavljaju pretpostavku za upropaštavanje duše. U vezi s tim, pojasnit ćemo dva važna činioca: materijalizam i pohlepu, koji predstavljaju korijen svih ostalih činioca.

1. Materijalizam

Uzvišeni Bog kaže: 

قَدْ أَفْلَحَ مَن تَزَكَّى وَذَكَرَ اسْمَ رَبِّهِ فَصَلَّى بَلْ تُؤْثِرُونَ الْحَيَاةَ الدُّنْيَا 

Uspjet će onaj ko se pročisti, i spomene ime Gospodara svoga pa molitvu obavi! Ali, vi više život na Ovom svijetu volite.[1] 

Iz ovih časnih ajeta jednostavno se može izvući zaključak da kao što pročišćenje ima za posljedicu spasenje i uspjeh, materijalizam ima za posljedicu upropaštavanje duše, prljanje grijesima i nemar prema Bogu. Do ove zbilje se, s jedne strane, može doći na osnovu suprotstavljenosti pročišćenja te sjećanja na Boga biranju ovosvjetskog života i, s druge strane, na osnovu suprotstavljenosti ovosvjetskog života Onom svijetu, na šta je ukazano u narednom ajetu:

وَالْآخِرَةُ خَيْرٌ وَأَبْقَى

A Onaj svijet je bolji i trajniji.[2]

Stoga, jasno je da se osoba koja je obuzeta materijalizmom udaljava od sjećanja na Boga i svih dobrih i bogougodnih djela, a kao rezultat toga ne posvećuje se namazu i spominjanju Boga, niti razmišljanju o poputnini za Onaj svijet.

2. Pohlepa ili šuhhe nefs

Uzvišeni Bog ensarije, koji su kada je riječ o pribavljanju životnih potrepština davali prednost muhadžirima u odnosu na sebe i koji su se čuvali pohlepe, spominje kao one koji su postigli spas i kaže:

وَيُؤْثِرُونَ عَلَى أَنفُسِهِمْ وَلَوْ كَانَ بِهِمْ خَصَاصَةٌ وَمَن يُوقَ شُحَّ نَفْسِهِ فَأُوْلَئِكَ هُمُ الْمُفْلِحُونَ

I daju drugima prednost nad sobom, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uščuvaju lahkomosti, oni će sigurno uspjeti.[3]

Sintagmašuhhe nefs (شحّ نفس) iz ovog ajeta ima značenje škrtosti popraćene pohlepom.[4] Nakon ovog objašnjenja moguće je izvući zaključak da ako uzdržavanje i čuvanje od šuhhe nefs (شحّ نفس) ili pohlepe osigura spasenje (onako kako stoji u časnom ajetu), onda šuhhe nefs (شحّ نفس) i pohlepa predstavljaju činilac i sredstvo upropaštavanja duše. Prema tome, čednost i udaljavanje od pohlepe predstavljaju jedan od znakova čestitih i pročišćenih ljudi, kao što pohlepa predstavlja jedan od pokazatelja nevaljalih i prezrenih ljudi.

3. Hvalisanje čistotom

U Kur'anu se vjernici pozivaju da se paze jedne vrste pročišćenja. Ta vrsta pročišćenja duše je ona vrsta koja se naziva hvalisanje čistotom, odnosno smatrati sebe pročišćenim i hvalisati se time.

Neki od nevaljalaca ne samo da se ne posvećuju istinskom pročišćenju, pročišćavanju i čistoti duše već se samoljubivo i nadmeno hvališu. Ustvari, oni smatraju da su pročišćeni i da posjeduju čistu dušu, tako da se neki smatraju bliskima Bogu i govore:

نَحْنُ أَبْنَاءُ اللهِ وَأَحِبَّاؤُهُ

Mi smo djeca Božija i miljenici Njegovi[5], ili pak smatraju da ne zaslužuju tešku kaznu i s tim u vezi govore:

لَن تَمَسَّنَا النَّارُ إِلاَّ أَيَّاماً مَّعْدُودَةً

Vatra će nas doticati samo nekoliko dana.[6]

Bog ovu vrstu pročišćenja i samohvalisanja kudi:

فَلَا تُزَكُّوا أَنفُسَكُمْ

Zato se ne hvališite čistotom svojom.[7]

U drugom ajetu kaže:

أَلَمْ تَرَ إِلَى الَّذِينَ يُزَكُّونَ أَنفُسَهُمْ بَلِ اللّهُ يُزَكِّى مَن يَشَاءُ وَلاَ يُظْلَمُونَ فَتِيلاً

Zar ne vidiš one koji sebe hvališu čistotom? Međutim, Allah očisti onoga koga On hoće, i nikome se neće, ni koliko trun jedan, nepravda učiniti.[8]

Naravno, jasno je da čišćenje svake osobe dolazi od Boga, u skladu sa Božijom mudrošću i pojedinačnim sposobnostima, i upravo zbog toga na kraju ajeta stoji rečenica: Nikome se neće nepravda učiniti.[9]

Učinci pročišćenosti

Osobe koje su svoju unutrašnjost pročistile bit će uspješne i na polju vjerovanja u Boga i na polju izvršavanja pohvalnih djela. Njihovo boravište će biti vječni Džennet, kao što je Uzvišeni Bog rekao:

جَنَّاتُ عَدْنٍ تَجْرِى مِن تَحْتِهَا الْأَنْهَارُ خَالِدِينَ فِيهَا وَذَلِكَ جَزَاءُ مَن تَزَكَّى

Edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u njima će oni vječno ostati, i to će biti nagrada za one koji se budu očistili.[10]

 

Izvor: Grupa autora, Vrline čestitih u Kur'anu, Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo, 2012., s perzijskog preveo: Sedad Dizdarević



[1] El-A‘la, 14-16.

[2] El-A‘la, 17.

[3] El-Hašr,9.

[4] Vidi: Akrebu-l-mavarid ve-l-mufredat.

[5] El-Maide, 18.

[6] El-Bekare, 80.

[7] En-Nedžm,32.

[8] En-Nisa’,49.

[9] Mizan, Bejrut, sv. 4, str. 379-383.

[10] Ta-Ha, 76.

Pitanja i odgovori