Početak (beda) u sudbini

Značenje termina beda

Allahov Poslanik, s.a.v.a., o Božijim riječima: Bog briše šta hoće, a potvrđuje šta hoće, rekao je: „On od svakog roka briše šta hoće, a dodaje mu šta hoće.“[1]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Bog Višnji je objavio jednom vjerovjesniku Svome: ‘Obavijesti tog i tog vladara da ću ga usmrtiti tada i tada!’ Vjerovjesnik je otišao i obavijestio ga o tome. Taj vladar se počeo moliti Bogu na ležaju svome tako da se srušio s njega, riječima: ‘O Gospodaru moj, odgodi mi rok dok mi dijete ne poraste!’ Bog je ponovo objavio vjerovjesniku: ‘Otiđi tom vladaru i izvijesti ga da sam Ja odgodio određeni rok i produžio mu život petnaest godina!’ Tada je vjerovjesnik rekao: ‘O Gospodaru moj, Ti znaš da ja nikada nisam slagao!’ Na to mu je Bog obavio: ‘Ti si samo rob pod naredbom i saopći mu to! Bog ne može biti pitan za ono šta radi!'“[2]

Ono šta neizbježno nalaže lijep početak

A – Moljenje

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Moljenje odbija određenje. Za Svoja stvorenja Bog ima dva određenja: prethodno određenje i novo određenje.[3]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Moljenje je vojnik unajmljen od vojski Boga Višnjeg. On odbija određenje, nakon što bude utvrđeno.“[4]

B – Rodbinske veze

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onaj koga raduje odgoda roka već određenog i povećanje u opskrbi, neka obilazi svoju rodbinu!“[5]

Ono šta neizbježno nalaže loš početak

Kur'an:

إِنَّ اللَّـهَ لَا يُغَيِّرُ‌ مَا بِقَوْمٍ حَتَّى يُغَيِّرُ‌وا مَا بِأَنفُسِهِمْ وَإِذَا أَرَ‌ادَ اللَّـهُ بِقَوْمٍ سُوءًا فَلَا مَرَ‌دَّ لَهُ وَمَا لَهُم مِّن دُونِهِ مِن وَالٍ

Allah neće izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni. A kad Allah hoće jedan narod kazniti, niko to ne može spriječiti...[6] 

Hadis:

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Nijedan narod nije prekršio svoje obaveze, a da nad njim nije zavladao njegov neprijatelj; nijedan narod nije nepravedno postupao, a da se nije umnožilo ubijanje među njima; nijedan narod nije uskratio zekat, a da mu nije bila uskraćena kiša; nije se među pripadnicima nekog naroda proširio razvrat, a da se među njima nije uvećalo umiranje; nijedan narod nije zakidao na mjerenju i vaganju, a da nije bio kažnjen glađu.“[7]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada oni koji su predani Bogu budu mrzili svoje učenjake, pokazivali građenje svojih pazarišta i sklapali brakove zarad skupljanja novca, Bog će dati da ih zadesi ovo četvero: suša, nepravda vladara, izdaja vlasti i napad neprijatelja.“[8] 

Rasprava o pojmu beda

Pojam beda je u temelju jednog od važnih islamskih naučavanja na koje jasno upućuju kur'anski ajeti i hadisi preneseni u djelima dvije glavne muslimanske skupine. Sa djelatne strane, sve islamske skupine i pravci su potvrdili osnovni smisao pojma beda. Istina, neki su ga osporili jer nisu razumjeli njegov pravi smisao, tvrdeći da je u suprotnosti s Vlastitim i Vječnim Božijim Znanjem.

Međutim, sve muslimanske skupine u životnoj zbilji ispruženih ruku mole Boga, ne samo da ispuni njihove potrebe nego i da promijeni njihov kraj. Takvo postupanje uistinu potvrđuje vjerovanje u osnovno značenje pojma beda. 

Pojam beda

Riječ beda je izvedena od korijena b d w, u značenju pojavljivanje, pojava. Riječ beda se koristi u dva značenja: pojavljivanje nakon skrivanja i pojavljivanje novog mišljenja.

Drugo značenje izraza beda (pojava novog mišljenja) može, također, biti dvojako: pojavljivanje mišljenja suprotnog ranijem mišljenju (mijenjanje mišljenja) i pojavljivanje mišljenja koje nema zamjenu u drugom mišljenju.

Prema tome, izraz beda se u arapskom jeziku koristi u tri značenja:

1 – pojavljivanje nečeg nakon skrivenosti,

2 – pojavljivanje mišljenja suprotnog prethodnom mišljenju ili mijenjanje mišljenja,

3 – pojavljivanje mišljenja kakvog nije bilo ranije.

Sada ćemo se upoznati sa značenjem izraza beda koje se koristi u Kur'anu i Sunnetu u vezi s Bogom Višnjim.

Termin beda u Kur'anu i Sunnetu

Mnogi koji su iznijeli svoje mišljenje o terminu beda ili su ga osporili smatraju da se on u svom prvom značenju koristi za ono što se odnosi na Boga. Zato oni nastoje dokazati to značenje ili ga osporiti. U Kur'anu i Sunnetu se, međutim, termin beda koristi u dva posljednja značenja u onome što se odnosi na Boga Višnjeg. Treće značenje nije uopće sporno. Rasprava se vodi o njegovom drugom značenju i tu postoje razilaženja.

U raspravi o sudbini vidjeli smo da je Bog u ograničenom vidu stavio ljudima na slobodan izbor mogućnosti i dobra, kao što su moć, opskrba, život i opstanak. Ta ograničenja su Božije određenje. S druge strane, Božije određenje se dijeli na dvoje: konačno (koje ne podliježe izmjeni) i ono koje nije konačno (koje podliježe izmjeni).

Na toj osnovi, promjena određenja koje nije konačno događa se posredstvom njegova ubrzanja ili odgađanja, ili njegovim brisanjem te utvrđivanjem drugog određenja, kao što je rečeno u Kur'anu Časnom:

يَمْحُو اللَّـهُ مَا يَشَاءُ وَيُثْبِتُ وَعِندَهُ أُمُّ الْكِتَابِ

Bog briše šta hoće, a utvrđuje šta hoće. U Njega je Glavna knjiga.[9]

Od Imama Sadika, mir s njim, prenosi se sljedeće objašnjenje ovog časnog ajeta: „Da li On briše sve, osim ono što je trajno? I da li utvrđuje sve, osim ono što nije bilo?“

Primjeri termina beda u Kur'anu

U Kur'anu se donosi nekoliko sadržaja u kojima se javlja termin beda, kao npr. u kažnjavanju Junusova naroda:

فَلَوْلَا كَانَتْ قَرْ‌يَةٌ آمَنَتْ فَنَفَعَهَا إِيمَانُهَا إِلَّا قَوْمَ يُونُسَ لَمَّا آمَنُوا كَشَفْنَا عَنْهُمْ عَذَابَ الْخِزْىِ فِى الْحَيَاةِ الدُّنْيَا وَمَتَّعْنَاهُمْ إِلَى حِينٍ

Zašto nije bilo nijednog grada koji je povjerovao i kojem je vjerovanje njegovo koristilo, osim naroda Junusova, kojem smo, kada je povjerovao, sramnu patnju u životu na Ovom svijetu otklonili i život mu još neko vrijeme produžili?[10]

Drugi primjer korištenja termina beda je onaj u određivanju časa susreta Musau, mir s njim:

وَوَاعَدْنَا مُوسَى ثَلَاثِينَ لَيْلَةً وَأَتْمَمْنَاهَا بِعَشْرٍ‌ فَتَمَّ مِيقَاتُ رَ‌بِّهِ أَرْ‌بَعِينَ لَيْلَةً وَقَالَ مُوسَى لِأَخِيهِ هَارُ‌ونَ اخْلُفْنِى فِى قَوْمِى وَأَصْلِحْ وَلَا تَتَّبِعْ سَبِيلَ الْمُفْسِدِينَ

Mi odredismo da čas susreta sa Musaom bude kada se napuni trideset noći, i dopunismo ih još sa deset, pa se vrijeme koje je odredio Gospodar njegov ispuni za četrdeset noći. A Musa je bio rekao bratu svome Harunu: „Zastupaj me u narodu mome, i red pravi i ne slijedi puteve onih koji su smutljivci!“[11]

O tumačenju ovog ajeta prenosi se od Imama Bakira, mir s njim: „U znanju i određenju je bilo trideset noći, a zatim je Bog Višnji odlučio i pridodao još deset, pa se vrijeme Gospodara njegova, prvo i drugo, ispunilo za četrdeset noći.“

U dva prethodna iskaza Imam Sadik, mir s njim, izričito kaže da se pojam beda nalazi u Knjizi sudbina, a ne Vlastitom Božijem Znanju. U Vječnom i Vlastitom Božijem Znanju su ranije određenje, promjena ranijeg određenja i potvrđivanja novog određenja.

Primjeri termina beda u predajama ehli-suneta

Ovdje ćemo navesti primjere razmatranja pitanja termina beda u hadisima koji se nalaze u izvorima ehli-suneta, da bismo se uvjerili da se ono ne ograničava samo na predaje pristalica Poslanikove porodice, mir s njima:

„Moljenje odbija određenje; Bog Višnji ima dva određenja za stvorenja Svoja: prethodno određenje i novo određenje.“

„Sudbinu ne odbija ništa, osim moljenje.“

Od Imama Alija, mir s njim, prenosi se: „Zaista, Bog odbija stvar utvrđenu.“

Primjeri tih predaja u izvorima Ehli-bejta su brojni, pa svi oni koji odbacuju pojam beda neizbježno odbacuju i sve te hadise.

Pojam beda u temeljitom razmatranju osjećanja i razuma

Svaki čovjek u svojoj svijesti dobro zna da njegovo trenutno stanje može biti drukčije, pa npr. ako je siromašan, može postati imućan, ako je bolestan, može ozdraviti, i tako dalje. Zato on u svojim moljenjima traži od Boga da ga učini imućnim i da mu da ozdravljenje. Ta promjena u određenju je zapravo ono što znači termin beda.

S druge strane, razum priznaje sva savršenstva Bogu Višnjem, među kojima je i neograničena moć. Na osnovu neograničene moći Bog može promijeniti to određenje čak i nakon utvrđivanja pojedinačnog određenja, kao što su npr. nečije siromaštvo ili bolest. On je moćan učiniti nekog imućnim ili mu darovati ozdravljenje. Ako bismo kazali da Bog nije u mogućnosti promijeniti određenje nakon njegova utvrđivanja, to bi bilo ograničavanje Božije moći i poricanje jednog od Njegovih savršenstva, a to je u suprotnosti sa sudom zdravog razuma.

Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mudrosti Vjerovjesnika islama 1, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2012., sa arapskog preveli: Mehmedalija Hadžić i Samed Jelešković