Trgovanje
O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen način imanja ne prisvajajte, ali, dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak – i jedni druge ne ubijajte! Allah je, zaista, prema vama milostiv.[1]
Imam Ali, mir s njim: “Prihvatite se trgovine, jer će vas to učiniti neovisnim o onome što ljudi posjeduju. Zaista Allah, dž.š., voli povjerljivog, uposlenog čovjeka.”[2]
Imam Sadik, mir s njim: “Trgovanje uvećava razum.”[3]
Napuštanje trgovanja
Imam Sadik, mir s njim: “Napuštanje trgovanja umanjuje razum.”[4]
Imam Sadik, mir s njim, rekao je – kada mu se Muaz ibn Kesir, prodavač tkanina, obratio govoreći da je imućan i da želi napustiti trgovinu: “U tom slučaju tvoje mišljenje će izgubiti na vrijednosti i ni u čemu se neće od tebe tražiti pomoć.”[5]
Adabi trgovanja
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Ko prodaje i kupuje neka izbjegava pet stvari, u suprotnom neka se ne bavi kupoprodajom: kamatu, zaklinjanje, prikrivanje mahane, hvalu prilikom prodaje i potcjenjivanje prilikom kupovine.”[6]
Imam Ali, mir s njim: “Strašljiv trgovac ostaje uskraćen za opskrbu, a hrabar trgovac je obdaren opskrbom.”[7]
Imam Ali, mir s njim: “O trgovci, prvo naučite propise kupoprodaje, a potom trgujte; prvo naučite propise kupoprodaje, a potom trgujte, prvo naučite propise kupoprodaje, a potom trgujte.”[8]
Imam Ali, mir s njim: “O trgovci, prije nego stupite u trgovinu tražite od Allaha dobro, popustljivošću u trgovini tražite Allahov blagoslov, približite se kupcima, okitite se strpljivošću, ustežite se od zaklinjanja, izbjegavajte laž, plašite se nepravičnosti, odnosite se prema unesrećenim pravedno i ne približavajte se kamati! Na litri i na kantaru mjerite i ljudima stvari njihove ne zakidajte, i red na Zemlji ne remetite kad je već na njoj red uspostavljen.”[9]
Imam Sadik, mir s njim: “Ko se odluči baviti trgovanjem, treba naučiti propise vjere da bi znao šta mu je dozvoljeno, a šta mu nije dozvoljeno. Onaj ko ne nauči propise vjere, a potom se prihvati trgovanja, zapast će u zamršene situacije.”[10]
Imam Sadik, mir s njim: “Kada se kupac musliman pokaje zbog kupovine i zamoli muslimana prodavca da poništi kupoprodaju i on to prihvati, Allah, dž.š., će na Sudnjem danu preći preko njegovih grešaka.”[11]
Zabrana zakidanja
Teško onima koji pri mjerenju zakidaju, koji punu mjeru uzimaju kada od drugih kupuju, a kada drugima mjere na litar ili na kantar – zakidaju.[12]
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Uvijek kada vagate pretegnite u korist kupca.”[13]
Imam Sadik, mir s njim: “Nećete ispuniti pravo kupca sve dok vaga ne pretegne u njegovu korist.”[14]
Poticanje trgovca na davanje milostinje
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “O trgovci, zaista šejtan i grijeh prisustvuju prodaji, zato pomiješajte svoju prodaju sa milostinjom.”[15]
Popustljivost pri prodaji i kupovini
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Neka se Allah smiluje velikodušnom kada udovolji nečijoj potrebi i velikodušnom kada zahtijeva, velikodušnom kada daje zajam i velikodušnom kada mu se vraća zajam.”[16]
Imam Ali, mir s njim, savjetujući čovjeka koji se bavio prodajom robe: “Čuo sam Božijeg Poslanika, s.a.v.a., kako kaže: ‘Velikodušnost i popustljivost su vrsta dobiti.’”[17]
Cjenkanje
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “O Ali, nemoj se cjenkati u četiri slučaja: pri kupovini kurbana, ćefina, roba i pri trošku putovanja do Meke.”[18]
Imam Bakir, mir s njim: “Cjenkaj se sa mušterijom jer to donosi smiraj duše (i mušteriji), čak ako dadne i više novca. Gubitnik u kupoprodaji niti je hvaljen niti nagrađen.”[19]
Izjednačavanje onoga koji se cjenka i koji se ne cjenka
Imam Sadik, mir s njim, o čovjeku koji prodaje robu za koju je odredio fiksnu cijenu, te je proda mušteriji koji se ne cjenka po istoj cijeni, ali uveća cijenu robe mušteriji koji se cjenka i ima namjeru kupiti od njega: “Ako uveća cijenu obojici, pa i trećoj osobi, ne smeta. Ali ako to uradi sa onim koji neće kupiti po toj cijeni i cjenka se, a da to ne uradi sa onim koji se ne cjenka, to mi se ne sviđa, osim ako ne proda sve odjednom.”[20]
Zarada vjernika na vjerniku
Imam Sadik, mir s njim: “Zarada vjernika na vjerniku je zelenaštvo (riba), osim ako kupi robe u vrijednosti većoj od stotinu dirhema i u tom slučaju stekne dobit u mjeri svakodnevnih potreba svoje hrane, ili da je kupi za trgovanje, pa zarađujte na njima (svojoj braći), ali budite i samilosni.”[21]
Imam Sadik, mir s njim, kada je bio upitan za predaju da je zarada vjernika na vjerniku zelenaštvo (riba), rekao je: “To je u vremenu kada istina bude vladala i kada ustane iz Ehli-bejta Kaim (Imam Mehdi), a danas nema smetnje za to.”[22]
Pokvarenost trgovaca
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista su trgovci nečasni ljudi.” Rekoše: “O Božiji Poslaniče, zar Allah nije dozvolio trgovanje?” Poslanik reče: “Da, međutim, oni pri prodaji lažu i zaklinjući se čine grijeh.”[23]
Kenzu-l-‘ummal: “Ali, mir s njim, bi odlazio na pijacu, stao na svoje mjesto i potom rekao: ‘Selam alejkum, o trgovci na pijaci! Plašite se Allaha pri zaklinjanju jer ono uljepšava robu, ali uskraćuje blagoslov. Trgovac je nečastan čovjek, osim onoga koji uzima svoje pravo, a i drugima ga daje.’”[24]
Istinoljubivost trgovca
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Povjerljiv i istinoljubiv trgovac musliman na Sudnjem danu je sa šehidima.”[25]
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Istinoljubiv trgovac je u hladu Arša na Sudnjem danu.”[26]
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “U trojicu Allah neće pogledati, jedan od njih je onaj koji svoju robu uljepšava služeći se lažima.”[27]
Prodaja robe uz zaklinjanje
Imam Ali, mir s njim: “O skupino mešetara, manje se zaklinjite, jer to ubrzava prodaju robe, ali diže blagoslov sa zarade.”[28]
Imam Sadik, mir s njim: “Uzvišeni i Slavljeni Allah mrzi brzu prodaju robe uz pomoć zaklinjanja.”[29]
Kupovina Onoga svijeta
O vjernici, hoćete li da vam ukažem na trgovinu, ona će vas spasiti patnje nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i životima svojim na Allahovu Putu se borite – to vam je, da znate, bolje.[30]
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Sve što ti vide oči i srce ti se nasladi time ostavi zarad Allaha, to je trgovina za Onaj svijet, jer Allah kaže: Ono što je u vas prolazno je, a ono što je u Allaha vječno je.”[31]
Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Trgovac Ovoga svijeta dovodi i sebe i imetak u opasnost, a trgovac Onoga svijeta je stekao dobrobit i korist: prva njegova korist je njemu samom, a potom džennetsko prebivalište.”[32]
Imam Ali, mir s njim: “Nema trgovine kao što je dobro djelo, niti dobiti kao što je sevap.”[33]
Imam Ali, mir s njim: “Od ljudi je najveću dobit stekao onaj ko Ovaj svijet proda za Onaj svijet.”[34]
Imam Ali, mir s njim: “Onome ko proda svoju dušu za nešto mimo Dženneta, nesreća je velika.”[35]
Imam Ali, mir s njim: “Onaj ko prihvati za svoju robu robovanje Allahu, obasut će ga dobiti bez trgovanja.”[36]
Trgovanje ne sprječava vjernika da se sjeća Boga
Ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji namaz obavljaju i zekat udjeljuju, i koji strepe od Dana u kom će srca i pogledi biti uznemireni.[37]
Fikh Ride, mir s njim: “Kada si zauzet trgovinom i nastupi vrijeme namaza, neka te trgovina ne sprječava da obaviš namaz. Allah je opisao skupinu ljudi hvaleći ih: Ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju – oni su bili skupina trgovaca, koji su, kada bi nastupilo vrijeme namaza, napuštali trgovinu. Njihova nagrada je veća od nagrade onih koji se nisu bavili trgovinom, a obavljali su namaze.”[38]
Trgovanje i vjera
Imam Ali, mir s njim: “Onome ko živi na račun vjere korist od vjere je samo ono što pojede.”[39]
Imam Ali, mir s njim: “Onaj koji onosvjetskim djelom želi steći Ovaj svijet, sve je dalji od onoga što traži.”[40]
Izvor: Muhamedi Rey Šehri, Mjera Mudrosti 1, Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo, 2012., s arapskog preveo: Amar Imamović
[1] En-Nisa, 29.
[2] Vesailu-š-ši‘a, 12/4/6.
[3] El-Kafi, 5/148/2.
[4] Isto, 5/148/1.
[5] Isto, 5/149/10.
[6] El-Bihar, 103/95/18.
[7] Kenzu-l-‘ummal, 9293.
[8] El-Kafi, 5/150/1.
[9] El-Bihar, 78/54/100.
[10] Vesailu-š-ši‘a, 12/283/4.
[11] Isto, 12/287/4.
[12] El-Mutaffifin, 1–3 (Pogledati: El-En‘am, 152; Hud, 84–85; Eš-Šu‘ara, 181–183; Er-Rahman, 7–9).
[13] Kenzu-l-‘ummal, 9442; Sunenu Ibn Madždže, 2213.
[14] El-Kafi, 5/159/1.
[15] Kenzu-l-‘ummal, 9440; Sunenu-t-Tirmizi, 1129.
[16] Isto, 9453.
[17] Vesailu-š-ši‘a, 12/288/4.
[18] El-Hisal, 245/103.
[19] Vesailu-š-ši‘a, 12/335/2.
[20] El-Kafi, 5/152/10.
[21] Isto, 5/154/22.
[22] Vesailu-š-ši‘a, 12/294/4.
[23] Kenzu-l-‘ummal, 9451.
[24] Isto, 10043.
[25] Kenzu-l-‘ummal, 9216; Sunenu Ibn Madždže, 2130.
[26] Isto, 9218.
[27] El-Bihar, 75/211/6.
[28] El-Kafi, 5/162/2.
[29] Emali-s-Saduk, 390/6.
[30] Es-Saff, 10–11.
[31] El-Bihar, 77/106/1.
[32] Tenbihu-l-havatir, 2/120.
[33] El-Bihar, 69/409/122.
[34] Gureru-l-hikem, 3076.
[35] Isto, 3474.
[36] Isto, 8864.
[37] En-Nur, 37.
[38] El-Bihar, 103/100/40.
[39] Tuhafu-l-‘ukul, 223.
[40] Gureru-l-hikem, 8901.