Trgovanje

O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen način imanja ne prisvajajte, ali, dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak – i jedni druge ne ubijajte! Allah je, zaista, prema vama milostiv.[1]

Imam Ali, mir s njim: “Prihvatite se trgovine, jer će vas to učiniti neovisnim o onome što ljudi posjeduju. Zaista Allah, dž.š., voli povjerljivog, uposlenog čovjeka.”[2]

Imam Sadik, mir s njim: “Trgovanje uvećava razum.”[3]

Napuštanje trgovanja

Imam Sadik, mir s njim: “Napuštanje trgovanja umanjuje razum.”[4]

Imam Sadik, mir s njim, rekao je – kada mu se Muaz ibn Kesir, prodavač tkanina, obratio govoreći da je imućan i da želi napustiti trgovinu: “U tom slučaju tvoje mišljenje će izgubiti na vrijednosti i ni u čemu se neće od tebe tražiti pomoć.”[5]

Adabi trgovanja

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Ko prodaje i kupuje neka izbjegava pet stvari, u suprotnom neka se ne bavi kupoprodajom: kamatu, zaklinjanje, prikrivanje mahane, hvalu prilikom prodaje i potcjenjivanje prilikom kupovine.”[6]

Imam Ali, mir s njim: “Strašljiv trgovac ostaje uskraćen za opskrbu, a hrabar trgovac je obdaren opskrbom.”[7]

Imam Ali, mir s njim: “O trgovci, prvo naučite propise kupoprodaje, a potom trgujte; prvo naučite propise kupoprodaje, a potom trgujte, prvo naučite propise kupoprodaje, a potom trgujte.”[8]

Imam Ali, mir s njim: “O trgovci, prije nego stupite u trgovinu tražite od Allaha dobro, popustljivošću u trgovini tražite Allahov blagoslov, približite se kupcima, okitite se strpljivošću, ustežite se od zaklinjanja, izbjegavajte laž, plašite se nepravičnosti, odnosite se prema unesrećenim pravedno i ne približavajte se kamati! Na litri i na kantaru mjerite i ljudima stvari njihove ne zakidajte, i red na Zemlji ne remetite kad je već na njoj red uspostavljen.”[9]

Imam Sadik, mir s njim: “Ko se odluči baviti trgovanjem, treba naučiti propise vjere da bi znao šta mu je dozvoljeno, a šta mu nije dozvoljeno. Onaj ko ne nauči propise vjere, a potom se prihvati trgovanja, zapast će u zamršene situacije.”[10]

Imam Sadik, mir s njim: “Kada se kupac musliman pokaje zbog kupovine i zamoli muslimana prodavca da poništi kupoprodaju i on to prihvati, Allah, dž.š., će na Sudnjem danu preći preko njegovih grešaka.”[11]

Zabrana zakidanja

Teško onima koji pri mjerenju zakidaju, koji punu mjeru uzimaju kada od drugih kupuju, a kada drugima mjere na litar ili na kantar – zakidaju.[12]

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Uvijek kada vagate pretegnite u korist kupca.”[13]

Imam Sadik, mir s njim: “Nećete ispuniti pravo kupca sve dok vaga ne pretegne u njegovu korist.”[14]

Poticanje trgovca na davanje milostinje

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “O trgovci, zaista šejtan i grijeh prisustvuju prodaji, zato pomiješajte svoju prodaju sa milostinjom.”[15]

Popustljivost pri prodaji i kupovini

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Neka se Allah smiluje velikodušnom kada udovolji nečijoj potrebi i velikodušnom kada zahtijeva, velikodušnom kada daje zajam i velikodušnom kada mu se vraća zajam.”[16]

Imam Ali, mir s njim, savjetujući čovjeka koji se bavio prodajom robe: “Čuo sam Božijeg Poslanika, s.a.v.a., kako kaže: ‘Velikodušnost i popustljivost su vrsta dobiti.’”[17]

Cjenkanje

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “O Ali, nemoj se cjenkati u četiri slučaja: pri kupovini kurbana, ćefina, roba i pri trošku putovanja do Meke.”[18]

Imam Bakir, mir s njim: “Cjenkaj se sa mušterijom jer to donosi smiraj duše (i mušteriji), čak ako dadne i više novca. Gubitnik u kupoprodaji niti je hvaljen niti nagrađen.”[19]

Izjednačavanje onoga koji se cjenka i koji se ne cjenka

Imam Sadik, mir s njim, o čovjeku koji prodaje robu za koju je odredio fiksnu cijenu, te je proda mušteriji koji se ne cjenka po istoj cijeni, ali uveća cijenu robe mušteriji koji se cjenka i ima namjeru kupiti od njega: “Ako uveća cijenu obojici, pa i trećoj osobi, ne smeta. Ali ako to uradi sa onim koji neće kupiti po toj cijeni i cjenka se, a da to ne uradi sa onim koji se ne cjenka, to mi se ne sviđa, osim ako ne proda sve odjednom.”[20]

Zarada vjernika na vjerniku

Imam Sadik, mir s njim: “Zarada vjernika na vjerniku je zelenaštvo (riba), osim ako kupi robe u vrijednosti većoj od stotinu dirhema i u tom slučaju stekne dobit u mjeri svakodnevnih potreba svoje hrane, ili da je kupi za trgovanje, pa zarađujte na njima (svojoj braći), ali budite i samilosni.”[21]

Imam Sadik, mir s njim, kada je bio upitan za predaju da je zarada vjernika na vjerniku zelenaštvo (riba), rekao je: “To je u vremenu kada istina bude vladala i kada ustane iz Ehli-bejta Kaim (Imam Mehdi), a danas nema smetnje za to.”[22]

Pokvarenost trgovaca

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista su trgovci nečasni ljudi.” Rekoše: “O Božiji Poslaniče, zar Allah nije dozvolio trgovanje?” Poslanik reče: “Da, međutim, oni pri prodaji lažu i zaklinjući se čine grijeh.”[23]

Kenzu-l-‘ummal: “Ali, mir s njim, bi odlazio na pijacu, stao na svoje mjesto i potom rekao: ‘Selam alejkum, o trgovci na pijaci! Plašite se Allaha pri zaklinjanju jer ono uljepšava robu, ali uskraćuje blagoslov. Trgovac je nečastan čovjek, osim onoga koji uzima svoje pravo, a i drugima ga daje.’”[24]

Istinoljubivost trgovca

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Povjerljiv i istinoljubiv trgovac musliman na Sudnjem danu je sa šehidima.”[25]

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Istinoljubiv trgovac je u hladu Arša na Sudnjem danu.”[26]

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “U trojicu Allah neće pogledati, jedan od njih je onaj koji svoju robu uljepšava služeći se lažima.”[27]

Prodaja robe uz zaklinjanje

Imam Ali, mir s njim: “O skupino mešetara, manje se zaklinjite, jer to ubrzava prodaju robe, ali diže blagoslov sa zarade.”[28]

Imam Sadik, mir s njim: “Uzvišeni i Slavljeni Allah mrzi brzu prodaju robe uz pomoć zaklinjanja.”[29]

Kupovina Onoga svijeta

O vjernici, hoćete li da vam ukažem na trgovinu, ona će vas spasiti patnje nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i životima svojim na Allahovu Putu se borite – to vam je, da znate, bolje.[30]

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Sve što ti vide oči i srce ti se nasladi time ostavi zarad Allaha, to je trgovina za Onaj svijet, jer Allah kaže: Ono što je u vas prolazno je, a ono što je u Allaha vječno je.”[31]

Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Trgovac Ovoga svijeta dovodi i sebe i imetak u opasnost, a trgovac Onoga svijeta je stekao dobrobit i korist: prva njegova korist je njemu samom, a potom džennetsko prebivalište.”[32]

Imam Ali, mir s njim: “Nema trgovine kao što je dobro djelo, niti dobiti kao što je sevap.”[33]

Imam Ali, mir s njim: “Od ljudi je najveću dobit stekao onaj ko Ovaj svijet proda za Onaj svijet.”[34]

Imam Ali, mir s njim: “Onome ko proda svoju dušu za nešto mimo Dženneta, nesreća je velika.”[35]

Imam Ali, mir s njim: “Onaj ko prihvati za svoju robu robovanje Allahu, obasut će ga dobiti bez trgovanja.”[36]

Trgovanje ne sprječava vjernika da se sjeća Boga

Ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji namaz obavljaju i zekat udjeljuju, i koji strepe od Dana u kom će srca i pogledi biti uznemireni.[37]

Fikh Ride, mir s njim: “Kada si zauzet trgovinom i nastupi vrijeme namaza, neka te trgovina ne sprječava da obaviš namaz. Allah je opisao skupinu ljudi hvaleći ih: Ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju – oni su bili skupina trgovaca, koji su, kada bi nastupilo vrijeme namaza, napuštali trgovinu. Njihova nagrada je veća od nagrade onih koji se nisu bavili trgovinom, a obavljali su namaze.”[38]

Trgovanje i vjera

Imam Ali, mir s njim: “Onome ko živi na račun vjere korist od vjere je samo ono što pojede.”[39]

Imam Ali, mir s njim: “Onaj koji onosvjetskim djelom želi steći Ovaj svijet, sve je dalji od onoga što traži.”[40]

Izvor: Muhamedi Rey Šehri, Mjera Mudrosti 1, Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo, 2012., s arapskog preveo: Amar Imamović


[1] En-Nisa, 29.

[2] Vesailu-š-ši‘a, 12/4/6.

[3] El-Kafi, 5/148/2.

[4] Isto, 5/148/1.

[5] Isto, 5/149/10.

[6] El-Bihar, 103/95/18.

[7] Kenzu-l-‘ummal, 9293.

[8] El-Kafi, 5/150/1.

[9] El-Bihar, 78/54/100.

[10] Vesailu-š-ši‘a, 12/283/4.

[11] Isto, 12/287/4.

[12] El-Mutaffifin, 1–3 (Pogledati: El-En‘am, 152; Hud, 84–85; Eš-Šu‘ara, 181–183; Er-Rahman, 7–9).

[13] Kenzu-l-‘ummal, 9442; Sunenu Ibn Madždže, 2213.

[14] El-Kafi, 5/159/1.

[15] Kenzu-l-‘ummal, 9440; Sunenu-t-Tirmizi, 1129.

[16] Isto, 9453.

[17] Vesailu-š-ši‘a, 12/288/4.

[18] El-Hisal, 245/103.

[19] Vesailu-š-ši‘a, 12/335/2.

[20] El-Kafi, 5/152/10.

[21] Isto, 5/154/22.

[22] Vesailu-š-ši‘a, 12/294/4.

[23] Kenzu-l-‘ummal, 9451.

[24] Isto, 10043.

[25] Kenzu-l-‘ummal, 9216; Sunenu Ibn Madždže, 2130.

[26] Isto, 9218.

[27] El-Bihar, 75/211/6.

[28] El-Kafi, 5/162/2.

[29] Emali-s-Saduk, 390/6.

[30] Es-Saff, 10–11.

[31] El-Bihar, 77/106/1.

[32] Tenbihu-l-havatir, 2/120.

[33] El-Bihar, 69/409/122.

[34] Gureru-l-hikem, 3076.

[35] Isto, 3474.

[36] Isto, 8864.

[37] En-Nur, 37.

[38] El-Bihar, 103/100/40.

[39] Tuhafu-l-‘ukul, 223.

[40] Gureru-l-hikem, 8901.

Pitanja i odgovori