Odnosi čestitih ljudi prema njihovim uposlenicima – II dio

Jedna od odlika čestitih vjernika je da u odnosima prema uposlenicima djeluju na temelju pravde i dobra, a to je Božija zapovijed:

إِنَّ اللّهَ يَأْمُرُ بِالْعَدْلِ وَالإِحْسَانِ

Allah naređuje pravednost i dobročinstvo.

Stoga čestiti ljudi radi postizanja stabilnosti društvenog sistema i radi sprječavanja sukoba, opačine i propasti ulažu napor u uspostavljanju veće društvene pravde, a prilikom provođenja pravde nikoga ne varaju i ne prihvataju nikakav vid izuzimanja. Upravo zbog toga časni Kur'an čestite ljude koji provode pravdu naziva hrabrim i slobodoumnim ljudima koji koračaju Pravim putem, a mnogobošce koji vrše nasilje smatra nijemim, nemoćnim i štetnim, jer u njima nema nikakvog dobra ni koristi.

وَضَرَبَ اللهُ مَثَلاً رَّجُلَيْنِ أَحَدُهُمَا أَبْكَمُ لاَ يَقْدِرُ عَلَىَ شَىْءٍ وَهُوَ كَلٌّ عَلَى مَوْلاهُ أَيْنَمَا يُوَجِّههُّ لاَ يَأْتِ بِخَيْرٍ هَلْ يَسْتَوِى هُوَ وَمَن يَأْمُرُ بِالْعَدْلِ وَهُوَ عَلَى صِرَاطٍ مُّسْتَقِيمٍ

Allah vam navodi kao primjer dvojicu ljudi od kojih je jedan gluhonijem, koji ništa nema i koji je na teretu gospodaru svome – kud god ga pošalje, nikakva dobra ne donese. Da li je on ravan onome koji traži da se pravedno postupa, a i sam je na Pravom putu?

Iz izloženog postaje jasno da uspostavljanje društvene pravde predstavlja još jednu od odlika odnosa čestitih ljudi prema uposlenicima, o čemu ćemo nešto kraće govoriti u ovom tekstu oslanjajući se na kur'anske ajete.

Društvena pravda i njen uticaj na napredak i izgradnju

Čestiti ljudi, s vjerom u Božiju jednoću i proživljenje nakon smrti te ugledajući se na Božije poslanike, svoje društvene odnose temelje na pravdi i jednakosti.
Pridržavanje pravde i jednakosti prilikom podređivanja i upošljavanja drugih predstavlja jedan od najvažnijih činilaca razvoja i napretka. Upravo zbog toga u islamskoj zajednici poslodavac zapovijeda podređenim uposlenicima na temelju općeg dobra i koristi, a radnici se, također, s poletom i spokojno trude da izvrše svoje obaveze. Poštivanje prava ljudi i činjenje dobra prema njima predstavlja jednu od važnijih odlika čestitih ljudi, a u učvršćivanju društvenih odnosa igra jako značajnu ulogu, dok kvalitet i kvantitet poslova podiže na željenu razinu. Nasuprot tome, nepravda i ružna djela nevaljalih ljudi predstavljaju najveću opasnost i štetu za ljudsku zajednicu, jer za posljedicu imaju sukob, slabost, poraz i neuspjeh. Upravo zbog toga u Kur'anu možemo pročitati sljedeće:

إِنَّ اللّهَ يَأْمُرُ بِالْعَدْلِ وَالإِحْسَانِ وَإِيتَاءِ ذِى الْقُرْبَى وَيَنْهَى عَنِ الْفَحْشَاءِ وَالْمُنكَرِ وَالْبَغْىِ يَعِظُكُمْ لَعَلَّكُمْ تَذَكَّرُونَ

Allah naređuje pravednost i dobročinstvo, i da se bližnjima udjeljuje, i od razvrata i ružnih djela i nasilja odvraća; da pouku primite, On vas savjetuje.

U ovom časnom ajetu ukazuje se na šest veoma važnih načela u društvenim odnosima, koja predstavljaju najopćenitiji društveni program. Uz pomoć oživljavanja tri načela: pravde (عدل), dobročinstva (احسان) i udjeljivanja bližnjima (ایتاء ذی القربی) te borbe protiv trostrukog zastranjivanja u obliku razvrata (فحشاء), ružnih djela (منکر) i nasilja (بغی) na općem nivou možemo izgraditi svijet koji je daleko od svake vrste nesreće i pokvarenosti. Ovaj ajet predstavlja neke od članova islamskog ustava i njegove svjetske povelje, koje su oduvijek bile predmet pažnje svih muslimana. Prenosi se od Ibn Mesuda, poznatog ashaba Božijeg poslanika, da je rekao: “Ovaj ajet predstavlja najobuhvatniji kur'anski ajet o dobru i zlu.”

Društvena pravda kao opći zakon

Ispunjavanje društvene pravde igra veoma značajnu ulogu u procesu izgradnje zdravog društva tako što se čestiti ljudi osnažuju u izvršavanju dobrih djela, a nevaljali ljudi se odvraćaju od činjenja ružnih i loših djela. Upravo zbog toga društvena pravda se u Kur'anu spominje kao jedno od neizostavnih temeljnih načela, i svim ljudima je preporučeno da je uspostavljaju:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ كُونُواْ قَوَّامِينَ بِالْقِسْطِ شُهَدَاءَ للهِ وَلَوْ عَلَى أَنفُسِكُمْ أَوِ الْوَالِدَيْنِ وَالأَقْرَبِينَ إِن يَكُنْ غَنِيًّا أَوْ فَقَيرًا فَاللهُ أَوْلَى بِهِمَا فَلاَ تَتَّبِعُواْ الْهَوَى أَن تَعْدِلُواْ وَإِن تَلْوُواْ أَوْ تُعْرِضُواْ فَإِنَّ اللهَ كَانَ بِمَا تَعْمَلُونَ خَبِيرًا

O vjernici, postupajte po pravdi, svjedočite Allaha radi, pa i na svoju štetu ili na štetu roditelja i rođaka, bio on bogat ili siromašan, ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti – kako ne biste bili nepravedni. A ako budete krivo svjedočili ili svjedočenje izbjegavali – pa, Allah zaista zna ono što radite.

Upotreba termina kijam (قیام) u ovom ajetu pokazuje da se svi trebaju čvrsto zalagati za društvenu pravdu i da na tom putu ne trebaju pokazivati nikakvo zastranjivanje ni slabost. Također, iz sadržaja ovog ajeta može se zaključiti da su blagodati društvene pravde živototvorne i korisne za sve i da sprječavaju kvarenje i propadanje članova društva. Prema tome, ne smije se zbog ljubavi prema bližnjima zanemariti pravda u odnosu na njih, niti se smije zbog bogatstva i društvenog položaja bogatih izbjegavati pravda u odnosu na njih, niti se pak zbog saosjećajnosti prema siromašnima smiju zanemariti njihove greške te zanemariti društvena pravda prema njima.
Treba znati da je u islamskoj kulturi pokuđena rasna i etnička diskriminacija, kao i činjenje nepravde sljedbenicima drugih religija, a to je jasan pokazatelj univerzalnosti islamskih zakona. Pridržavanje pravednosti je preporučeno čak i kada je riječ o neprijateljima, kao što možemo vidjeti u časnom Kur'anu:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ كُونُواْ قَوَّامِينَ لِلهِ شُهَدَاءَ بِالْقِسْطِ وَلاَ يَجْرِمَنَّكُمْ شَنَآنُ قَوْمٍ عَلَى أَلاَّ تَعْدِلُواْ اعْدِلُواْ هُوَ أَقْرَبُ لِلتَّقْوَى وَاتَّقُواْ اللهَ إِنَّ اللهَ خَبِيرٌ بِمَا تَعْمَلُونَ

O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!

Važna napomena

Neslaganja i razlike među stvorenjima nisu u suprotnosti sa Božijom pravdom; naprotiv, ljudi zadobijaju fizičke razlike na temelju uvjeta života, prehrane i klimatskih činilaca, a na temelju nasljednih osobenosti odgojne sredine dobijaju različite mogućnosti i sposobnosti.
Uspostavljanje svjetskog poretka na ovim temeljima predstavlja znak Božije mudrosti, kako bi svako vršio one aktivnosti koje su u skladu sa njegovim mogućnostima i kako bi ljudi međusobnim podređivanjem i upošljavanjem međusobno zadovoljavali svoje potrebe.
Prema tome, razlika između stvorenja temelji se na Božijoj “stvaralačkoj volji”, a naredba o pridržavanju načela društvene pravde temelji se na Božijoj “zakonodavnoj volji” i ni jedno od tog dvoga nije u suprotnosti sa Božijom pravdom. Jedna od odlika čestitih ljudi je da razliku između stvorenja ubrajaju u ljepote svijeta stvaranja i poštivanjem načela društvene pravde jedni druge podređuju i upošljavaju i kreću se u smjeru razvoja, napretka i izgradnje.

Pravda i rješavanje neslaganja

Prilikom kupoprodaje i međusobnog podređivanja i upošljavanja, ljudi veoma često dolaze u sukobe i nesuglasice. Sukobi i svađe među ljudima imaju za posljedicu veliki broj društvenih neslaganja i to članove društvene zajednice odvraća od poželjnog truda i zalaganja te ukoliko se na dobar način ne razriješe neslaganja, ruši se pretpostavka za razvoj, napredak i usavršavanje, a nasilje, neprijateljstvo i gubitak zauzimaju to mjesto. Upravo zbog toga su u islamskoj kulturi date mnogobrojne naredbe da se društveni ugovori i porodični dogovori i sporazumi bilježe na temelju pravde i pravičnosti, kako bi se uništilo neslaganje u korijenu, prije nego što se pojavi, kao što stoji u Kur'anu:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ إِذَا تَدَايَنتُم بِدَيْنٍ إِلَى أَجَلٍ مُّسَمًّى فَاكْتُبُوهُ وَلْيَكْتُب بَّيْنَكُمْ كَاتِبٌ بِالْعَدْلِ

O vjernici, zapišite kada jedan od drugog pozajmljujete do određenog roka. I neka jedan pisar između vas to vjerno napiše.

Čestiti ljudi, zahvaljujući pravednicima, ruše pretpostavke za neslaganje i sukobljavanje, čak i nakon smrti, te djeluju u skladu sa preporukom Uzvišenog, Koji kaže:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ شَهَادَةُ بَيْنِكُمْ إِذَا حَضَرَ أَحَدَكُمُ الْمَوْتُ حِينَ الْوَصِيَّةِ اثْنَانِ ذَوَا عَدْلٍ مِّنكُمْ

O vjernici, kada vam se približi smrt, prilikom davanja oporuke neka vam posvjedoče dvojica pravednih.

Pravedni ljudi ne idu za koristoljubljem i ne prodaju svoj Ahiret za tuđi Dunjaluk, te se javno i tajno suzdržavaju od gaženja prava drugih ljudi. Osobe koje svjedoče pravedno i koje pravično presuđuju, pripremaju preduvjete za sreću na Ovom i na Onom svijetu, za sebe i druge ljude, a članovima društva donose blagostanje i spokoj. Upravo zbog toga je Uzvišeni Bog u vezi s presuđivanjem među ljudima rekao:

وَإِذَا حَكَمْتُم بَيْنَ النَّاسِ أَن تَحْكُمُواْ بِالْعَدْلِ إِنَّ اللّهَ نِعِمَّا يَعِظُكُم بِهِ

Kada ljudima sudite da pravično sudite. Uistinu je divan Allahov savjet!

Jedan od najvažnijih učinaka pravednog presuđivanja jeste da dvije sukobljene strane spokojno i mirne duše prihvataju presudu i da nastavljaju živjeti u miru i bliskosti.

Sažetak

– Uspostavljanje društvene pravde i poštivanje prava i pravičnosti predstavlja još jednu od odlika čestitih ljudi u društvenim odnosima i odnosima prema uposlenicima.
– Sa stanovišta Kur'ana, društvena pravda je opći i univerzalni zakon i svi moraju djelovati prema njoj.
– Kur'an preporučuje preciznost prilikom uspostavljanja poslovnih odnosa, pisanja dogovora, sporazuma i ugovora radi čuvanja pravde i sprječavanja neslaganja.
– Čestiti ljudi, u skladu sa preporukama Kur'ana, u času smrti također uzimaju pravednog svjedoka kako nikome (ni nakon njihove smrti) ne bi bilo učinjeno nasilje i nepravda.

Izvor: Grupa autora, Vrline čestitih u Kur'anu, Fondacija “Mulla Sadra”,Sarajevo, 2012, preveo sa perzijskog:Sedad Dizdarević