Christiaan Snouck Hurgronje

Ime mu je Snouk Hargrondže (Christian Snouck Hurgronje). Rođen je 1857. godine. Obrazovanje je sticao u Lajdenu i Strazburgu. Sedamnaest godina je živio na Javi (Indonezija), radeći u tamošnjoj vladi. Imenovan je profesorom na katedri za arapski jezik u Bataviji. Odlično je poznavao arapski jezik: na njemu je čitao, pisao i govorio, te postao njegov snažan podržavalac. Smatra se vodećim evropskim orijentalistom s obzirom na priloge koje je ostavio o islamskom pravu, filozofiji šerijatskog prava, hadisu i tefsiru.
Sa islamom se htio upoznati sa njegovih vrela pa je sebi izabrao ime Abdulgaffar, kako bi mogao posjetiti Mekku. I zaista je otišao u Mekku i u njoj proveo pet mjeseci te zalazio među ljude svake vrste. Kroz te susrete upoznao je islam u njegovoj punoj naravi.
Bio je oduševljen običajima i izrekama stanovnika Mekke, pa je tako i napisao svoj čuveno djelo Izreke Mekkelija, pored čitavog niza drugih islamskih priloga, od kojih navodimo samo neke: Muhammed, Islamski zakon, Širenje islama, Abraham (Ibrahim) u Kur'anu, Islam i pitanje rasizma, Islamska politika vjerovjesnika Muhammeda, Hodočašće u Mekku. Hargrondže je umro 1936. godine.
Navodimo neke dionice iz kojih se očituje njegova ljubav prema islamu:
“Ovo područje je bilo, i ostalo bi nepoznato, daleko od svijeta, da ga Allah nije odabrao da se u njemu rodi Njegov posljednji poslanik i vjerovjesnik, čime ga je smjestio u središte pažnje, i učinio mjestom hodočašća onih koji vole islam i njegova Poslanika. Tako je Mekka postala svjetskim svjetionikom.
Kada sam bio u posjeti Mekki stao sam i posmatrao Drevnu kuću (Kabu), koju je sagradio Ibrahim temeljem naloga dobijenog od svoga Gospodara i u toj pustinji uputio Bogu dovu da učini da ljudska srca i umovi žude za njom pa da postane mjestom hodočašća svih muslimana svijeta, te da kasnije postane i najplodnijom zemljom. Njegov Gospodar mu se odazvao, Onaj Koji mu je i objavio da ljudima obznani Hadž, kako bi pozivanje u islam, koje će uslijediti kasnije, dolazilo od potomaka Ismailovih, pradjeda vjerovjesnika Muhammeda.
Ibrahimov poziv će jednoga dana pronaći put do cijeloga svijeta – ta njegov poziv je islam, koji je proširio Allahov vjerovjesnik Muhammed. Ne znam kako će ljudi kao muslimani kružiti oko Drevne kuće, koja je predmet hodočašća. Mora da će biti nekog čuda koje će se dogoditi u jednom takvom danu.
Onaj ko bude čitao Muhammedov poziv vidjet će da je to samo nastavak Ibrahimovog poziva. Onaj ko bude čitao Kur'an vidjet će da je to knjiga cijeloga svijeta, a ne knjiga određene skupine ljudi”

Izvor: Ahmed Hamid, Islam i Poslanik u očima drugih, Fondacija “Mulla Sadra”, 2011., s arpaskog preveo Mustafa Prljača