Ramazanski bajram (‘idu-l-fitr)

Vrijednost noći uoči Bajrama

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Bog Svevišnji obilno daje dobro u četiri noći: noći Kurban-bajrama i Ramazanskog bajrama…“[1]

U djelu El-Kafi prenosi Džabir od Imama Bakira, mir s njim: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., se okrenuo ljudima i rekao: ‘O ljudi, kada se pojavi mlađak mjeseca Ramazana budu okovani buntovni šejtani; …a kada se pojavi mlađak mjeseca Ševala vjernici budu pozvani: Požurite svojim nagradama pa ovo je Dan nagrade!'“ Potom je Ebu Džafer (Imam Bakir), mir s njim, rekao: „Tako mi Onoga u Čijoj je moći moja duša, to nije nagrada u zlatnicima i srebrenjacima.“[2]

Pravila lijepog postupanja na Bajram

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Ko u noći uoči Ramazanskog bajrama klanja dva rekata, učeći na prvom Fatihu i Kul huvallahu hiljadu puta, a na drugom Fatihu i Kul huvallahu jedanput, Bog Svevišnji će mu dati sve šta on od Njega bude zatražio.“[3]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Ko provede noć uoči Ramazanskog bajrama u moljenju njegovo srce neće umrijeti na dan kada će srca umirati.“[4]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Ko provede u namazu dvije noći uoči dvaju bajrama, nadajući se Božijoj milosti, njegovo srce neće umrijeti na dan kada će srca umirati.“[5]

Značaj dana Bajrama

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Došao sam u Medinu kada su njeni stanovnici imali u razdoblju džahilijjeta dva dana kada su se zabavljali, pa vam je Bog njih zamijenio sigurno boljim od njih: danom Ramazanskog bajrama i danom Kurban-bajrama.“[6]

U djelu El-Kafi prenosi Džabir od Imama Bakira, mir s njim: „Vjerovjesnik, s.a.v.a., je rekao: ‘Prvog dana mjeseca Ševala glasnik poziva: O vjernici, požurite svojim nagradama!'“ Potom je rekao: „O Džabire, Božije nagrade nisu nagrade ovih vladara!“, a zatim dodao: „To je Dan nagrada.“[7]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Meleki na Bajram stoje na početku puteva i govore: ‘Požurite Gospodaru Dobrostivom! On obilno dariva i oprašta velike grijehe.'“[8]

Ono što je potrebno činiti prije odlaska na Bajram-namaz

U zbirci Sunen Ibn Madžea se prenosi od Fakiha ibn Sa'da: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., se kupaše na dan Ramazanskog bajrama, na dan Kurban-bajrama i na dan Arefata.“[9]

Imam Ali, mir s njim, je rekao: „Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.a., htio da izađe na mjesto klanjanja Bajrama (musalu), na dan Ramazanskog bajrama, pojeo bi nekoliko hurmi ili grožđica.“[10]

U djelu Es-Sunenu-l-kubra se prenosi od Amra ibn Avfa el-Muznija: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., je bio upitan o riječima Svevišnjeg: Postići će šta želi onaj koji se očisti i spomene ime Gospodara svoga pa namaz obavi, pa je odgovorio: ‘To je zekatu-l-fitr.'“[11]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Post čovjekov će ostati viseći između Nebesa i Zemlje sve dok se ne bude udijelio zekatu-l-fitr.“[12]

Ono šta je potrebno činiti pri odlasku na namaz

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: „Allahov Poslanik, mir s njim, je izlazio na (mjesto klanjanja Bajrama) nakon izlaska Sunca.“[13]

U djelu Šu‘abu-l-iman se prenosi od Ibn Omera: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., je izlazio na mjesto klanjanja oba bajrama glasno izgovarajući: ‘La ilahe illallah!’ i ‘Allahu ekber!'“[14]

U zbirci Sunen Ibn Madžea se prenosi od Ibn Omera: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., je odlazio na Bajram pješice i vraćao se pješice.“[15]

Imam Ali, mir s njim, je rekao: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., odlazio je na mjesto klanjanja Bajrama i nije se vraćao putem kojim je odlazio.“[16]

Klanjanje Bajram-namaza

A – Njegov značaj

U djelu Tarihu Dimešk se prenosi od Džabira: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., na Bajram jedva da je izostavljao nekoga iz svoje porodice, a da ga nije poveo sa sobom.“[17]

U zbirci Musned Ibn Hanbela se prenosi od Ibn Abbasa: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., je tražio od svojih kćeri i supruga da idu na bajramske namaze.“[18]

B – Klanjanje u pustinji ili na vidnom mjestu

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: „Upitan je Allahov Poslanik, s.a.v.a., na dan Ramazanskog ili Kurban-bajrama: ‘Da li si klanjao u svojoj džamiji u Medini?’ Odgovorio je: ‘Ja zaista volim pojaviti se na otvorenom prostoru.'“[19]

U djelu El-Ikbal se prenosi od Muhammeda ibnu-l-Hasana ibnul-Velida, njegovim nizom prenosilaca do Imama Sadika, mir s njim, da je rekao: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., je izlazio i gledajući na obzor govorio: ‘Nemoj nipošto klanjati ni na kakvoj prostirci, ni na hasuri taj dan!’ Odnosno, na dan Bajramâ“[20]

C – Namaz bez ezana i ikameta

U djelu El-Mu'džemu-l-kebir se prenosi od Ebu Raf‘ia da je rekao: „Vjerovjesnik, s.a.v.a., odlazio je na bajramske namaze pješice i klanjao bez ezana i bez ikameta, a potom se pješice vraćao drugim putem.“[21]