Kaba i ono što je vezano za nju

Značaj Mesdžidu-l-Harama

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Najsvetiji, najdraži i najčasniji mesdžid u Boga Svevišnjeg je Mesdžidu-l-Haram.”[1]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Prednost Mesdžidul-l-Harama nad mojim mesdžidom u Medini je kao prednost moga mesdžida nad ostalim mesdžidima.”[2]

Vrijednost namaza u Mesdžidu-l-Haramu

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Prednost Mesdžidu-l-Harama nad mojim mesdžidom je stotinu namaza.”[3]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Jedan namaz u mome mesdžidu je vrjedniji od hiljadu namaza u nekom drugom, osim Mesdžidu-l-Harama, a jedan namaz u Mesdžidu-l-Haramu je vrjedniji od stotinu namaza u mome mesdžidu.”[4]

Značaj Kabe

Prvi hram sagrađen za ljude je onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.[5]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Najčasnije kuće na licu Zemlje su četiri: Kaba, Bejtu-l-Makdis, kuća u kojoj se uči Kur’an i džamije.”[6]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., prilikom obreda obilaska oko Kabe, kad bi stigao do Jemenskog ugla, podigao bi glavu prema Kabi te izgovarao: “Hvala pripada Bogu, Koji te je učinio časnom i uzvisio; hvala pripada Bogu, Koji me je poslao kao vjerovjesnika i učinio Alija Imamom! Bože moj, uputi k njemu najbolja stvorenja Svoja, a udalji od njega najgora stvorenja Svoja!”[7]

Oslobađanje prostora za vršenje obreda oko Kabe (tavaf) za mogućnost obilaženja koje je naređeno (farz)

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Obavijestite stanovnike Mekke i one u susjedstvu da oslobode prostor hodočasnicima za tavaf, kod Hadžeru-l-esveda, kod Mekami Ibrahima i u prvom safu do Kabe u razdoblju od deset posljednjih dana mjeseca Zu-l-ka‘da do četvrtog dana Kurban-bajrama.”[8]

Opća zabrana sprječavanja obilaska oko Kabe i obavljanja namaza

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “O sinovi Abdu Menafa, ne sprječavajte bilo koga da obilazi oko Kabe i obavlja namaz u bilo kojem trenutku noći ili dana!”[9]

Hadžeru-l-esved

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Hadžeru-l-esved je Božija desnica na Zemlji Njegovoj; ko njega dotakne, dotakao je ruku Božiju.”[10]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Hadžeru-l-esved je Božija desnica na Zemlji; ko dotakne rukom taj kamen on se obavezao Bogu da Mu neće biti neposlušan.”[11]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Hadžeru-l-esved je od džennetskog kamenja.”[12]

Multezem (mjesto uslišanja moljenja)

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Neće niko moliti kod ovog Multezema bilo šta, a da mu neće biti uslišano.”[13]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Multezem je mjesto uslišanja mo[1]ljenja: koji god čovjek zamoli Boga za bilo šta, On će mu uslišati.”[14]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Između Rukna i Mekami Ibra[1]hima, nalazi se Multezem: nijedan bolesnik neće kod njega moliti, a da neće ozdraviti.”[15]

Jemenski ugao

U djelu Ahbaru Mekke Ezrekija prenosi se od ‘Ataa: “Neko je rekao: ‘O Allahov Poslaniče, vidimo te kako često dotičeš Jemenski ugao!’ On je odgovorio: ‘Nisam mu nikada prišao, a da kod njega nije stajao Džibril, tražeći oprost za onoga ko ga je dotakao.’”[16]

Imam Bakir, mir s njim, je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.a., doticao je samo ugao gdje je Hadžeru-l-esved i Jemenski ugao, zatim ih je ljubio i stavljao na njih svoj obraz. A vidio sam i svoga oca da čini isto.”[17]

Vrelo Zemzem

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Voda sa vrela Zemzem je lijek za ono na ime čega se pije.”[18]

Imam Bakir, mir s njim, je rekao: “Vjerovovjesnik, s.a.v.a., je tra[1]žio da mu donesu kao dar vodu sa vrela Zemzem dok bijaše u Medini.”[19]

Vrijednost gledanja u Kabu

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Gledanje u Kabu je robovanje Bogu.”[20]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Gledati u Kabu iz ljubavi prema njoj je robovanje Bogu i ono u potpunosti poništava grijehe.”[21]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Nebeske kapije se otvaraju i moljenje se uslišava u četiri prilike: …i prilikom gledanja u Kabu.”[22]

Promjena Kible (pravac okretanja u namazu)

Neki ljudi kratke pameti reći će: “Šta ih je odvratilo od Kible njihove prema kojoj su se okretali?” Reci: “Allahov je i istok i zapad; On upućuje na Pravi put onoga koga On hoće.”[23]

U djelu Medžme‘u-l-bejan prenosi se od Alija ibn Ibrahima njegovim lancem prenosilaca od Imama Sadika, mir s njim: “Promjena pravca Kible prema Kabi dogodila se nakon što je Vjerovjesnik, s.a.v.a., trinaest godina klanjao u Mekki okrenut u pravcu Bejtu-l-Makdisa u Jerusalimu. I nakon preseljenja u Medinu (Hidžra), još je sedam mjeseci klanjao okrećući se u pravcu Bejtu-l-Makdisa.” Još je rekao: “Potom ga je Bog upravio prema Kabi jer su Jevreji predbacivali Allahovom Poslaniku, s.a.v.a., govoreći mu: ‘Ti slijediš nas: klanjaš prema našoj kibli!’ To je jako boljelo Allahova Poslanika, s.a.v.a., pa je izlazio u gluho doba noći i gledao prema nebeskim obzorima, iščekujući od Boga zapovijed o tome. Osvanuo je jednog jutra i kada je nastupilo vrijeme podnevnog namaza bio je u džamiji Benu Salima. Klanjao je dva rekata podnevnog namaza kada mu je sišao Džibril, mir s njim, poduhvatio ga za nadlaktice i okrenuo ga u pravcu Kabe – i tada mu je objavljeno: Vidimo Mi kako sa žudnjom bacaš pogled prema nebu, i Mi ćemo sigurno učiniti da se okrećeš prema strani koju ti želiš: okreni zato lice svoje prema Časnom hramu!… Tako on klanjaše dva rekata okrenut u pravcu Bejtu-l-Makdisa, a dva rekata u pravcu Kabe, pa su Jevreji i oni kratke pameti govorili: ‘Šta ih je odvratilo od Kible njihove, prema kojoj su se okretali?’”[24]

 

Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mudrosti Vjerovjesnika islama, sv. 3, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2012., sa arapskog preveli: Mehmedalija Hadžić i Samed Jelešković

[1] El-Mustedreku ‘ale-s-sahihajn, sv. 4, str. 530, predaja 8490.

[2] Ahbaru Mekkete li-l-Ezreki, sv. 2, str. 64.

[3] Isto.

[4] Musnedu Ibn Hanbel, sv. 5, str. 452, predaja 16117.

[5] Ali ‘Imran, 96.

[6] El-Isna ‘ašerijje fi-l-meva‘izi-l-‘adedijje, str. 158.

[7] El-Kafi, sv. 4, str. 410, predaja 19.

[8] El-Firdevs, sv. 1, str. 99, predaja 325.

[9] Sunenu Ibn Madže, sv. 1, str. 398, predaja 1254.

[10] Džami‘u-l-ehadis li-l-Kummi, str. 71.

[11] El-Firdevs, sv. 2, str. 159, predaja 2807.

[12] Es-Sunenu-l-kubra, sv. 5, str. 122, predaja 9231.

[13]El-Firdevs, sv. 4, str. 94, predaja 6292.

[14] Ittihafu-s-sade, sv. 4, str. 354.

[15] El-Mu‘džemu-l-kebir, sv. 11, str. 254, predaja 11873.

[16] Ahbaru Mekkete li-l-Ezreki, sv. 1, str. 338.

[17] El-Kafi, sv. 4, str. 408, predaja 8.

[18] El-Mehasin, sv. 2, str. 399, predaja 2395.

[19] Tehzibu-l-ahkam, sv. 5, str. 471, predaja 1657.

[20] Kenzu-l-‘ummal, sv. 12, str. 197, predaja 34647.

[21] Džami‘u-l-ehadis li-l-Kummi, str. 126.

[22] El-Mu‘džemu-l-kebir, sv. 8, str. 169, predaja 7713.

[23] El-Bekare, 142.

[24] Medžme‘u-l-bejan, sv. 1, str. 413.

 

Pitanja i odgovori