Možete li mi objasniti šta je petina (hums)? Kome se daje, kada se daje, kakav je propis, na osnovu kojeg dokaza se daje hums?
1 Odgovor
U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog
Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu,
Da bismo pojasnili terminološko značenje riječi „petina“ (خُمْسٌ) nužno je obratiti pažnju na nekoliko kur'anskih ajeta.
1. Pitaju te o plijenu. Reci: “Plijen pripada Allahu i Poslaniku.“ (Enfal, 1)
يَسْأَلُونَكَ عَنِ الأَنفَالِ قُلِ الأَنفَالُ لِلّهِ وَالرَّسُولِ
Šta je plijen – أَنْفَالٌ ?
Riječ أَنْفَال je množina riječi نَفْلٌ što znači „više od uobičajnog“, pa se zato i za pohvalne (sunnet) namaze kaže nafila – نَافَلة jer je više i dodatak obaveznim dnevnim namazima. Riječ أَنْفَال se odnosi na „dodatak“ kada se broji i fej’ – فَيْءٌ. Pod fej'om se podrazumijeva imovina koja nema određenog vlasnika, poput vrhova brda, obale rijeka, napuštena i propala mjesta, sela čiji su mještani zajedno uništeni i nestali, imovina umrlog koji nema nasljednika. Ove imovine i bogatstva nazivamo enfal – أَنْفَال , jer su višak i dodatak onoj imovini kojom vlasnik raspolaže, na taj način da nisu postali nečije vlasništvo. Takva imovina pripada Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.a.[1]
2. I znajte da od svega što zaradite jedna petina pripada Allahu i Poslaniku, i rodbini njegovoj, i siročadi, i siromasima, i putnicima, ako vjerujete u Allaha. (Enfal, 41.)
وَاعْلَمُواْ أَنَّمَا غَنِمْتُم مِّن شَيْءٍ فَأَنَّ لِلّهِ خُمُسَهُ وَلِلرَّسُولِ وَلِذِي الْقُرْبَى وَالْيَتَامَى وَالْمَسَاكِينِ وَابْنِ السَّبِيلِ إِن كُنتُمْ آمَنتُمْ بِاللّهِ
Značenje riječi غُنْمٌ u riječi „zaradite“ (غَنِمْتُمْ) podrazumijeva zaradu putem:
1. Trgovine,
2. Industrije i gradnje,
3. Rata i pobjede nad neprijateljima i pljenidbe njihove imovine.
3. Sada jedite (i koristite) ono što ste zaplijenili, kao dopušteno i lijepo. (Enfal, 69)
فَكُلُواْ مِمَّا غَنِمْتُمْ حَلاَلاً طَيِّبًا
Riječ مَغْنَمٌ ima značenje svega onoga što je zaplijenjeno, a njena množina je مَغَانِم，kao u kur'anskom ajetu: فَعِندَ اللهِ مَغَانِمُ كَثِيرَةٌ – ta u Allaha su mnoge dobiti!
Znači, u 41. ajetu sure Enfal stoji: I znajte da od svega što zaradite jedna petina pripada Allahu i Poslaniku, i rodbini njegovoj, i siročadi, i siromasima, i putnicima, ako vjerujete u Allaha.
Mišljenje uleme Ehli-sunneta i uleme škole Ehli-bejta o ovim ajetima se razlikuje, tj. razlikuje se stav da li se ova „petina“ odnosi na sve čovjekove zarade ili se odnosi samo na ratni plijen.
Učenjaci, sljedbenici škole Ehli-bejta, na osnovu kur'anskih argumenata i postojećih predaja uvjereni su da je propis općeg karaktera i da obuhvata svaku čovjekovu zaradu. U svjetlu rečenog, svaki čovjek musliman mora godišnje da od svoje životne zarade jednu petinu stavi na raspolaganje opunomopćeniku i namjesniku nauke Poslanika, s.a.v.a., kako bi oni taj imetak na osnovu islamskih propisa podjelio onima kojima je to potrebno.
Naravno, ovaj imetak se na osnovu kur'anskih ajeta dijeli na dva dijela:
1. Jedan dio, koji pripada Allahu i Poslaniku, s.a.v.a. se udjeljuje sadatima, osobama koji su sa očeve strane porijeklom od sinova hazreti Fatime, s.a., koje nazivamo „sejjid“ (سَيِّد), što znači gospodin i velikan.
2. Drugi dio ide siročadi, siromasima i putnicima.
U ovo vrijeme kada postoji ulema i šiijske merdže, svaka osoba svoju petinu daje jednom od tih merdži, koji će da je raspodijele na osnovu kur'anskih, sunnetskih i rivajetskih mjerila, prenesenih od Imama Ehli-bejta.
Na tragu gore rečenog, rezimiramo i kažemo:
1. Hums – petina je fikhski izraz koji je preuzet iz kur'anskih ajeta i ima značenje plaćanja jedne petine životne zarade bilo koje vrste.
2. Način potrošnje: petina se dijeli na dva dijela, od čega jedan dio ide sadatima koji su siromašni i siročadi, a drugi dio siromasima i za opće potrebe muslimanskog društva. Naravno, potrebno je da se ovaj novac preda muslimanskom vladaru i opunomoćeniku. Nije dozvoljeno da ga svako troši i upotrebljava, osim ako dobije dozvolu od svoga merdže.
3. Vrijeme plaćanje: od prvog dana primanja zarađene plate za godinu dana, na isti dan će da obračuna svoje životne troškove i na sve ono što je višak od životnih potreba mora da plati jednu petinu. Tako će se svake godine na taj dan obračunavati njegova „godina humsa“. U slučaju da ne postupi po navedenom, na osnovu fetvi uleme ne može se koristiti svojom imovinom, i u slučaju da se koristio tom imovinom svako trgovanje koje je uradio je haram i neispravno.
4. Propisi su opširni, jer su primjeri mnogobrojni. U slučaju da imate potrebu da se izvršite svoju vjersku dužnost, tada se morate obratiti svome merdži i njegovom uredu i uputite mu pitanje na koje ćete dobiti traženi odgovor.
5. Argument isplate humsa: Njegov argument je kao i argument ostalih islamskih propisa, a to su Allahova knjiga, tradicija Poslanika i predaje prenesene od Imama Ehli-bejta, a.s.
6. Filozofija petine:
a) Jačanje islamskog vladara
Jasno je da pitanje ekonomije u jačanju islamskoga vladara ima važnu ulogu u izvršavanju vjerskih propisa, širenju i propagiranju islamskoga morala, kao i rastu i širenju islamske zemlje.
b) Poklanjanje pažnje islama onima kojima je to u društvu potrebno
Prirodno je da se u jednom društvu pojedinci i skupine susreću sa ekonomskom krizom, i ako islamski vladar ne riješi njihov ekonomski problem, tada će se društvo podijeliti na dva sloja, bogate i siromašne. Jedan sloj ima sve što poželi, dok drugi nema ništa. Prirodno je da će društvo imati dvije skupine, bogataše, moćnike, gospodare, i druge siromahe, ratare i nevoljnike. Uzvišeni Allah i Njegovi poslanici se suprotstavljaju ovoj podjeli društva, a 64. ajet sure Maida negira takvo društvo.
c) Sprovođenje pravde
Jedan od ciljeva Allahovih poslanika jeste sprovođenje pravde u svim aspektima jednoga društva. A ekonomija i ekonomska pravda u sprovođenju ove Božije naredbe ima veoma veliku ulogu.
d) Stvaranje saradnje i bratstva
Jedna od blagodati petine jeste stvaranje saradnje i osjećaj bratstva. Kada siročad, siromasi, putnici i rodbina časnoga Poslanika vidi da bogataši ovoga društva misle na njih, i čak ih smatraju suvlasnicima u svojoj imovini i sa zadovoljstvom svake godine jednu petinu svoje zarade predaju njima, prirodno je za očekivati da se u njima rađa osjećaj pomaganja društvu, pa je moguće da ove osobe ovisne u ekonomskom smislu, u ostalim oblastima života budu jaki, kao npr. da su umjetnici, da imaju naučne sposobnosti i nadarenosti, da su pjesnici, kaligrafi, da dobro poznaju predavačku tehniku i hiljade drugih sposobnosti i umjetnosti koje je Uzvišeni Allah usadio u čovjekovo biće. Oni ove umjetnosti sa zadovoljstvom predaju i ostavljaju na korištenje društvu, a rezultat ovih ljudskih odnosa i saradnje u bogobojaznosti uzrokovat će cvjetanje i razvoj društva, država će uznapredovati, i izborit se za svoju islamsku neovisnost i identitet. Uz ovo postoje stotine drugih dobrih uticaja.
e) Sprječavanje čovjeka da se vezuje za materijalno
Kada čovjek godišnje dio svoje zarade i bogatstva odvaja na putu zadovoljstva Uzvišenog Allaha i sprovođenju tradicije Poslanika, s.a.v.a., i dijeli ga u islamskom ummetu, ovo djelo će oživjeti njegovu ljubav prema Bogu i Njegovom Poslaniku. Zavoljet će Boga, Poslanika i vjernike. A kada se ljubav prema Bogu i Poslaniku smjesti u nečijoj duši, tada ona nije spremna da zbog materijalnih stvari laže, vara druge i da se veže za materijalne stvari, nego se veže i obraća pažnju na duhovna pitanja, čovječne vrijednosti i duhovne zbilje i udaljuje se od niskih i nemoralnih stvari i strasti. Ovo je jedan od uzvišenih ciljeva vjere islama i Časnoga Kur'ana.
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ اسْتَجِيبُواْ لِلّهِ وَلِلرَّسُولِ إِذَا دَعَاكُم لِمَا يُحْيِيكُمْ
O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas zatraže da činite ono što će vas oživjeti. (Enfal, 24)
f) Čistoća duše i imovine
Časni Kur'an kaže: Uzmi od imovine njihove sadaku, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih sigurno smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna. (Tevba, 103)
خُذْ مِنْ أَمْوَالِهِمْ صَدَقَةً تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِم بِهَا وَصَلِّ عَلَيْهِمْ إِنَّ صَلاَتَكَ سَكَنٌ لَّهُمْ وَ اللهُ سَمِيعٌ عَلِيمٌ
Ovaj ajet na najljepši način oslikava osnovu i filozofiju islamskoga udjeljivanja, od kojeg je i hums dio. Ovaj ajet će zauvijek ostati živi dokaz i znak od Boga. A nasljednici Poslanika, s.a.v.a., i muslimani će ga do kraja Ovoga svijeta sprovoditi u djelo. Ovo lijepo oslikava sljedeće:
Prvo: Poslanikovo, s.a.v.a., primanja sadake od ummeta
U ajetu se kaže uzmi od njihove imovine sadaku (što dobrovoljnu, što obaveznu). Znači, ummet uvijek osjeća da je Poslanik, s.a.v.a., taj koji prima i uzima tu sadaku od nas. Ovakav stav sam po sebi stvara jednu vezu između ummeta i Poslanika, s.a.v.a., islamskoga vladara.
Drugo: Čišćenje duša i imovine
Davanjem ove imovine Poslaniku islama, s.a.v.a., sami vjernici i njihova imovina postaju čisti od nečistoća. A ovakvo djelo u duši svakog onog ko daje sadaku stvara velik i vrijedan osjećaj.
Treće: Razvoj i cvjetanje
Ajet kaže da se udjeljuje da bi se došlo do razvoja i na kraju procvjetalo, poput zrna koje se skrilo pod zemljom. Iz tog sjemena Božijom moći stvaranja iznikne sedam snopova, a iz svakog snopa stotine zrna. Znači, suprotno spoljašnjem izgledu, udjeljivanje i davanje čine da se čovjek razvije i ostvari mnoge materijalne i duhovne plodove.
Četvrto: Poslanikova, s.a.v.a., dova
U nastavku ajeta se kaže: Poslaniče, nakon preuzimanja sadaka uči za njih dovu, jer tvoja dova će biti smiraj za njih i njihove duše će spojiti sa svijetom Melekuta. To podrazumijeva spajanje nečega što će nestati s nečim što je vječito i nikada neće nestati.
Peto: Allah sve čuje i sve zna
Sve što se desi, desi se u Božijem prisustvu, jer On sve vidi i čuje. Ovo je u stvari spajanje čovjeka – putem robovanja i ibadeta, kao i udjeljivanja na Božijem putu – sa Bogom koji sve čuje, sve zna i sve je pod Njegovim vođstvom.
Stoga, brate muslimane!
Udjeljivanje na Božijem putu, isplata zekata, humsa i obaveznih i pohvalnih sadaka uzvisuje pojedinca, a društvo povezuje i imovinu uvećave, a Poslanik, s.a.v.a., za nas uči dovu i spaja nas sa svojstvima i imenima Uzvišenog Allaha. Ono sprječava dijeljenje društva na bogate i siromašne, na vladare i seljake. Sprječava nestajanje potencijala. Donosi čovjeku Allahove materijalne i duševne nagrade.
Od Uzvišenog Allaha tražim da nam podari uspjeh u shvatanju islama, djelovanju po kur'anskim propisima, širenju Poslanikovog, s.a.v.a., znanja i sunneta i prakse njegovih prijatelja.
Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu.
[1] Tefsir El-Mizan, 9. svezak, 3. i 4. strana