Kada su nastale sunijske, a kada šiijske zbirke hadisa? Možete li nešto o tome opširnije? Koje su prije nastale, historijat itd.
1 Odgovor
Budemo li pažljivi korijen hadisa naći ćemo u Časnom Kur'anu, na mjestu gdje se kaže: ono što vam Poslanik da to uzmite, a ono što vam zabrani ostavite. (Hašr, 7)
Poznat je također hadis Božijeg poslanika koji izgovara u posljednjoj godini svoga života, na Oprosnom hadžu: “O ljudi, tako mi Allaha ništa vas neće približiti Džennetu, a udaljiti vas od Vatre osim onoga što sam vam naredio, i ništa vas ne približava Vatri, a udaljava od Dženneta osim onoga što sam vam zabranio.”
Božiji Poslanik je rekao: “Čuvajte znanje zapisivanjem.” (Kenzu-l-‘ummal, 1/147)
Također, na drugom mjestu kaže: “Zapisujte ono što od mene čujete, jer ubrzo ćete imati potrebu za tim.” Na drugom mjestu kaže: “Zapisujte, jer ne možete to sačuvati, sve dok ne zapišete.”
Prilikom hutbe u džamiji Hiif kazao je: “Nek pomogne Allah čovjeku koji čuje moje riječi pa ih upamti i prenese ih onima koji ih nisu čuli.”
Dakle, što se tiče sunneta i hadisa oni datiraju iz vremena Poslanika, muslimani su uložili veliki trud pri njihovom pamćenju i dostavljanju drugim ljudima.
Što se pak različitosti tiče, između rivajeta koji se prenose u hadiskim zbirkama kod sunija i šija postoje dvije razlike koje su dovele i do određenih razlika u stavovima. Na to ćemo ukratko ukazati.
Zabranjenost hadisa u jednom vremenskom periodu
Usljed posebnih razloga od period drugog halife pa do vremena Omera Ibn Abdulaziza, emevijskog halife prenošenje i zapisivanje hadisa bilo je zabranjeno. Prirodno je bilo da hadisi iziđu iz pisanog oblika, i budu predati pamćenju i memoriji prenosilaca. Sasvim je prirodno da takvo što uzrokuje određene greške i izmjene u hadisima koji se prenose od Poslanika.
Prenošenje predaja Poslanikovog Ehli-bejta
Šiije na osnovu argumenata koje imaju i hadisa koji se u vezi s tim prenose od Božijeg poslanika, za čuvare šerijata i Poslanikovog sunneta i za one koji objašnjavanju vjerske principe i pravila i Poslanikov sunnet smatraju da je to Ehli-bejt. Imami Ehli-bejta zbog dubinske upoznatosti s Kur'anom i sunnetom, objašnjavaju i tumače i ajete i Poslanikove hadise. Na temelju onoga što se prenosi od Poslanika, riječi imama Ehli-bejta imaju šerijatsku argumentiranost kod šija. Zato šije hadise, koji se prenose od imama Ehli-bejta prihvataju kao objašnjenje i tumačenje Poslanikovih hadisa, i njihova legitimnost je poput legitimnosti Poslanikovih hadisa. Ustvari, imami u tom periodu od 240 godina svoga živog prisustva jesu poput prefinjenih medicinara koji ukazuju na sve ono što djeluje pozitivno i pomaže protiv bolesti i prijetnji kako bi se održalo tjelesno zdravlje. Kako god ljekari u tom nastojanju niti šta dodaju tijelu niti šta od njega oduzimaju,već samo ukazuju na ono što će pomoći da ono bude zdravo, imami Božijim naređenjem koje dolazi preko Poslanika imaju takvu ulogu kada je riječ o očuvanju vjere. Zato postoji velik broj predaja od imama Ehli-bejta u kojima se aludira na to da oni nisu ni najmanju stvar dodali ili oduzeli od vjere, već su samo na temelju znanja koje im je stiglo od Poslanika objašnjavali Kur'an i sunnet.
Prirodno da je veliki broj izmišljenih hadisa koje su u islam ubacivali nemuslimani lociran i naznačen od strane imama. Naravno, ovo ne znači da su svi hadisi koji se nalaze u hadiskim zbirkama kod šija sahih, uopće nije tako. Veliki broj hadisa je i kod sunija i kod šiija – kako to već ukazuju veliki alimi i sunijski i šijski – iskrivljen, i kao takvi su lažni i neisrpavni i ne odgovaraju očitim principima islama i propisima Kur'ana, kao što se ne slažu ni sa zdravim razumom. Na tu činjenicu ukazuje i sam Poslanik određujući mjerila pomoću kojih će se napraviti razlika između ispravnih i neispravnih hadisa. Između ostalog jedno od mjerila je i poređenje s Kur'anom. Rekao je: “Svaki hadis koji je oprečan Kur'anu odbacite jer nije od mene.”
Za ovakvu temu potrebno je više prostora, u slučaju potrebe, možemo uz Božiju pomoć ponuditi i to.