Abdullah Dževadi Amoli

ŽIVOT I ŠKOLOVANJE

Abdollah Dževadi Amoli rođen je 1933. g. (1312.solarne hidžretske godine) u gradu Amol u Iranu. Njegov otac je bio Ebu-l-Hasan Dževadi Amoli, jedan od vjerskih učenjaka tog grada. Nakon završenog šestog razreda osnovne škole, godine 1946, Dževadi Amoli je počeo da izučava vjerske nauke u tradicionalnoj vjerskoj školi u rodnom gradu Amolu. Tamo je počeo sa izučavanjem arapske gramatike i književnosti, te knjiga Šarhu-l-lum’a, Kavānīn, Šerā’i, potom Emālī šejha Saduka, r.a., i drugih knjiga kod učitelja kao što su: Ebu-l-Kasim Farsju, Muhammed Garavi, Azizullah Tabresi, Aga Zijai Amoli, Ahmed Etemadi, Ebu-l-Kasim Redžai, Šaban Nuri, te njegov otac Mirza Ebul-Hasan Dževadi Amoli. Nakon kratkog vremena odlazi u vjersku školu u Mešhedu, ali se ni tamo nije zadržao. Godine 1950. odlazi u Teheran i prema uputama Muhammeda Tekija Amolija svoje školovanje nastavlja u srednjoj školi Meravi. Tokom srednjoškolskog obrazovanja izučava knjige Resāil i Mekāsib kod učitelja Ismaila Džaplokija, sejjida Abbasa Fešarkija, sejjida Muhammeda Mu hakika, a kod njih je pohađao i neke časove iz knjiga kao što su Hajāt, Tabī’ijjāt iz Išārāta, neke dijelove Asfāra i Šarh Manzūme od Šaranija.

Također, pohađao je i časove kod učitelja Mehdija Ilahija Komšeija, gdje je slušao predavanja iz Ilahijata i Irfana iz djela Išārāt te rasprave o duši iz Asfāra. Komentar Fusūsu-l-hikema je pohađao kod učitelja Fazila Tunija, a časove specijalizacije islamskog prava te metodologiju islamskog prava kod učitelja Muhammeda Tekija Amolija. Također je bio učenik Safara Alija Šahmirzadija Sijahpareija. Godine 1955, na prijedlog svog učitelja Muhammeda Tekija Amolija, odlazi na usavršavanje u grad Kom, u tradicionalnu vjersku školu. Za vrijeme boravka u Komu prisustvuje predavanjima specijalizacije islamskog prava, koja je držao sejjid Husejn Tabatabai Borudžerdi, preko dvanaest godina pohađao je predavanja specijalizacije islamskog prava kod učitelja Muhakika Damada, a oko sedam godina predavanja sejjida Ruhullaha Homeinija u oblasti me todologije islamskog prava.

Također, oko pet godina bio je na visokoj vjerskoj školii učenik Mirze Hašima Amolija. Po dolasku u Kom, Amoli započinje svoj znanstveni odnos sa filozofom i mufesirom sejjidom Muhammedom Husejnom Tabatabaijem, koji se nije prekidao sve do preseljenja Allame Tabatabaija na Onaj svijet. Među temama koje je izučavao na časovima kod Allame Tabatabaija bili su dijelovi iz Asfāra koji se tiču duše i proživljenja, Ilahijāt i Burhān iz djela Šifā’, djelo Tamhīdu-l-kavāid, potom hadiske znanosti, tefsir Kur’ana, pojašnjenje Hafizovih pjesama, komparacija istočne i zapadne filozofije te istraživanja koja se tiču materijalističke filozofije. Od svih učitelja koje je imao, Dževadi Amoli posebno ističe Allamu Tabatabaija, a svoj odnos s njim je opisao sljedećim riječima: “Od svih profesora, moj prisni naučni odnos sa Allamom Tabatabaijem je bio najizraženiji. Allame se, poput Mulla Sadre, trudio da logiku u potpunosti izuči i da se njom potpuno okoristi u filozofiji, a kada je upotpunio filozofiju, približio ju je gnozi. Onda je racionalizam i gnosticizam stavio u službu Kur’ana, da bi se čovjek putem potrebnih preduslova okoristio ovim morem bez dna.”

NAUČNI RAD

Nakon što je završio sa usvajanjem ovih znanja, Amoli se posvećuje po dučavanju i širenju vjerskih nauka te na različitim nivoima vjerskih škola započinje sa predavanjima kao što su: pojašnjenje Asfāra, pojašnjenje Tadžrīda, pojašnjenje djela Manzūma, Fusūsu-l-hikem, Misbāhu-l-uns, predavanja o djelima Šavāhidu-r-rubūbije, Tahsīl, Šifā’, Tamhīdu-l-kavā’id, potom predavanja specijalizacije islamskog prava, predavanja iz tematskog i redoslijednog tumačenja Kurʹana itd. Do danas Amoli drži predavanja iz tefsira Kur’ana, predavanja specijalizacije islamskog prava te predavanja iz Asfāra. Godine 1993. osnovao je Istraživački centar “Isra” koji se bavi istraživanjima na različitim poljima islamskih nauka te odgovorima na sumnje koje se iznose protiv islama. Dževadi Amoli je također napisao brojna djela iz različitih oblasti islamskih nauka, kao što su tefsir, islamska filozofija, islamska gnoza, teologija, apologetika, islamsko pravo te iz oblasti prava općenito. Bitno je istaknuti da je napisao analitički tefsir Kur’ana pod naslovom Tasnīm od kojeg je do sada odštampano 43. svezka.

UČENICI

Dževadi Amoli već pola stoljeća podučava islamsko pravo, metodologiju islamskog prava, tefsir, filozofiju i gnozu i kroz svoja predavanja je odgojio nekoliko hiljada učenika, od kojih su neki trenutno utjecajne ličnosti na poljima politike i znanosti u Iranu, a i u drugim islamskim zemljama. Neki od njegovih učenika su: Sejjid Mohammed Dževad Pišvai, Mahdi Šabzendedar, Ali Reza Arafi, Mostafa Borudžerdi, Mohsen Garavijan, Golam Reza Fejjazi, Mostafa Melekijan i sejjid Kemal Hajdari.

POLITIČKE AKTIVNOSTI I ANGAŽMAN

Dževadi Amoli je nakon pobjede revolucije u Iranu 1980. godine izabran za jednog od tri člana Izborne sudske komisije od strane državnog suda i u toj državnoj instituciji radio je na nacrtima pravosudnih odluka. Također, naredbom Ruhullaha Homeinija preuzima odgovornost na Revolucionarnom sudu u gradu Amolu. Na izborima za Vijeće eksperata u prvom i drugom ciklusu narod pokrajine Mazandaran izabrao ga je za svog predstavnika u tom Vijeću. Dosta je putovao van granica Irana radi promocije i širenja vjere, posjećujući tako zemlje kao što su SAD, Italija, Francuska, Engleska, Njemačka, Švicarska, Austrija, bivši SSSR, Sirija i Liban, a najvažnije putovanje je bilo u Moskvu 1988. godine kada je dostavio pismo sejjida Ruhullaha Homeinija, lidera I.R. Iran u to vrijeme, Mihajlu Gorbačovu, tadašnjem predsjedniku SSSR-a. Također, jedno od najvažnijih putovanja je bilo u putovanje u New York 2000. godine, kada je na sastanku religijskih vođa dostavio poruku sejjida Alija Hameneija, sadašnjeg lidera I.R. Iran.

Izvor: Dževadi Amoli, Ključevi života 3, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2018, prijevod: Muamer Kodrić