Šta je empirizam?
1 Odgovor
U ime Boga, Milostivog, Samilosnog
Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh
Empirizam je vrsta filozofske orijentacije po kojoj prepcepcije i znanja vrijede samo ako su rezultat eksperimenta. Dakle, smatra se znanjem i vrijedi sve ono što možemo dokazati eksperimentom, a sve ono što nema takve karakteristike nije pouzdano. Emipirizam je prošao kroz razne faze i posjeduje podjele kojima se mi ovdje nećemo baviti. Ali u svakom slučaju ovaj filozofski pravac u svim svojim pojavama istrajava na tome da je eksperiment osnovni izvor čovjekove spoznaje. Najekstremniji ogranak empirizma je pozitivizam koji drži da su metafizičke i filozofske postavke besmislene. Empirizam stoji nasuprot racionalizmu. Racionalizam je pravac koji, suprotno empirizmu, razum drži sposobnim da neovisno o eksperimentu percipira zbilju i znanja te uz pomoć razuma predoči objektivnu stvarnost ili drugim riječima, razum može predočiti zbilju. Neki poznati empiristi bili su: Francis Bacon, David Hume, John Locke, George Berkeley, Ernst Mach i Auguste Comte. Ovim izlaganjem ćemo se zadovoljiti a ništavnost empirizma prepuštamo očiglednostima. Ovom prilikom za pobijanje empirizma dovoljno je da kažemo da je bio jedan od glavnih uzroka dekadencije čovjekove misli i odigrao je glavnu ulogu u lišavanju čovjeka duhovnih znanja poslanika. U islamskoj filozofiji za spoznaju, znanje i percepciju definiraju se izvori a filozofi vjeruju da svaki od njih ima posebno određenu ulogu u rađanju precepcija i manifestiranja stvarnosti. Razum, iskustvo, unutranje osjetilo, vanjsko osjetilo, osvjedočenje i objava su svi riznice znanja i precepcija i svaki od njih u skladu sa svojim mogućnostima otvaraju vrata prema dijelu stvarnosti beskrajnog postojanja. Ako ostanemo uskraćeni za neke od spomenutih sposobnosti u biti smo ostali uskraćeni za percepciju dijela zbilje egzistencije u prostranstvu postojanja. Svaki od njih pruža posebnu vrstu znanja i percepcije a samim time predstavlja nam i poseban dio zbilje. Isto kao što nam i osjetila (vid, sluh, miris, okus, dodir) svako ponaosob omogućuju posebnu vrstu znanja. Stoga se u islamskoj filozofiji kaže: Svako ko izgubio neko od osjetila izgubio je taj dio znanja i obavještenosti. Ako je neko, naprijerice, slijep izgubio je dio znanja koji se stječe putem vida a ostatak osjetila ne mogu taj dio znanja nadomjestiti. Stoga spoznaje koje drugi imaju o bojama i ljepotama prirode sljepac ne percipira a sluh nije u stanju preuzeti ulogu vida. Tako nam i svaki od izvora percepcija sa svoje strane daje vrstu znanja i obavještenosti, a nepostojanje bilo kojeg od njih uskraćuje nam oblik poimanja stvarnosti. Sposobnost razuma ima dužnosti koje ne mogu ispuniti osjetila. Matematička i geometrijska pitanja posao je razuma i eksperiment ih ne može odgonetnuti ili o njima presuđivati. Isto tako područje djelovanja eksperimenta nije područje racionalnog analiziranja. Osvjedočenja, objave i osjetila – svako od njih ima posebno područje djelovanja u kojem predstavlja zbilju i nešto drugo ne može obaviti njihov posao. Držim dovoljnim do sada izloženo i nadam se da sam mogao ponuditi odgovor.
Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh