Selam alejkum poštovani šejh Eydi! Imam tri pitanja na koja ćete nadam se biti u mogućnosti da mi odgovorite. Duhovni putnik kao što znate na početku teži da ukloni svoje loše osobine, moje pitanje bi bilo odakle početi da li prvo suzbijati strasti ili čuvati jezik od ogovaranja i drugih loših djela ili ima neka treća varijanta? Drugo pitanje tiče se memorisanja kur´anskog teksta.Želja mi je da naučim što više Kur´ana napamet,pa bih volio da mi preporučite neku metodu koja je dobra i učinkovita za pamćenje kur´anskih ajeta. Treće pitanje tiče se filozofije tačnije ja kao mladić zanimam se jako za filozofiju i želim što dublje ulaziti u zbilje svijeta. Da li je meni grijeh da čitam djela zapadnih materijalističkih filozofa npr. Ničea,Kanta,Russella itd. obzirom da su oni većinom antivjerski nastrojeni?
Unaprijed hvala!
1 Odgovor
U ime Boga, Milostivog, Samilosnog
Esselamu alejkum,
Iskreno vas selamim i čestitam vam na tome što vas je Uzvišeni Bog počastio srećom da budete na Pravom putu. To je veliki uspjeh koji treba cijeniti i na njemu zahvaljivati Uzvišenom Bogu, jer On je vlasnik sreće i upute.
Vezano za prvo pitanje (put popravljanja nefsa) reći ću nekoliko stvari.
Put popravljanja nefsa
1. Odgojna metoda Poslanika, s.a.v.a.
Božiji Poslanik, s.a.v.a., koji je savršeni uzor svakom muslimanu i čija poslanica i dužnost su bili uputa, odgoj i usmjeravanje ka sreći, imao je dva vrlo važna programa.
a) Osvješćivanje ljudi
Znači, prvo je ljude osvješćivao, učio i upozoravao da su u svijetu prirode samo putnici koje je Uzvišeni Bog poslao s nekom obavezom i ciljem, pa je prirodno da imaju niz dužnosti. Jasno je da putnika na put očekuju prepreke, a isto tako i mnoga dobra, znači iskusit će i vrelu pustinju i razbojnike, a isto tako i oaze, vrtove i dobre saputnike. Dakle, treba strahovati, ali se također i nadati te radovati na putu. Božiji Poslanik, s.a.v.a., prvo je pojasnio svrhu života, a potom pobrojao loše karakterne osobine, kao i plodove lijepog morala. Stoga, prvo trebate neko vrijeme utrošiti na sagledavanje svog vlastitog stanja u svojstvu putnika i promišljati o posljedicama dobrog i lošeg morala i osobina. Posebno imajući u vidu da čovjek ima samo jedan život i ne može ga nanovo iskusiti. Ovo je posebno značajno, jer kada čovjek spozna koristi i opasnosti, s obzirom da voli svoju bit on se kreće prema koristima, a kloni opasnosti. Čovjek po biti svojoj traga za vlastitim savršenstvom, srećom i spokojem.
b) Provođenje u djelo
Kada bi Božiji Poslanik, s.a.v.a., ljudima pojasnio koristi i štete, naredio bi im praktičnu primjenu. Dakle, rekao bi im prema kojoj naredbi da djeluju, a od kojeg djela da se udalje. Vježbe i ponavljanje je ozbiljno preporučavao.
2. Narav i karakterne crte nefsa
Djelovanje po nekoj misli i ponavljanje djela u duši čovjeka stvara narav i određenu karakternu crtu. Unutranja narav čovjeka stalno ga primorava na ponavljanje ili nečinjenje nekog djela. Primjerice, vi znate da je namaz veza između čovjeka i Boga te da ima pozitivne posljedice na čovjeka. Uz takvo uvjerenje i praktičnu primjenu namaza u njegovo posebno vrijeme u vašoj duši se stvara osobina koju zovemo ljubav. Ta ljubav prema vezi sa Bogom stalno vas tjera na namaz i stvaranje bolje veze sa Bogom. Slično pokretnim stepenicama gdje je dovoljno da samo stanete na njih, a one vas dovedu do cilja. Stoga, ako jedan dan usljed nemara ne klanjate namaz vaša duša će biti nemirna i stvorit će vam loš osjećaj, za razliku od nekoga ko vjeruje u namaz, ali ga ne ponavlja i ne vježba, pa ako preskoči jedan namaz to je njemu kao da se ništa nije dogodilo. Prema tome, ljubav prema dobrom i odbojnost prema lošem možete sebi priskrbiti promišljanjem, ponavljanjem i vježbom.
3. Postepeno kretanje
Vrlo značajna stvar za duhovno putovanje i ispravljanje nefsa i morala je primjena umjerenosti, dakle, čuvati se od zapadanja u krajnost.
Putnik koji se sporo kreće ili prekasno stiže do cilja ili uopće ne stiže do cilja. Isto tako je i sa putnikom koji se prebrzo kreće, pa doživljava nezgodu i ne stiže do cilja. Dakle, vrlo ozbirno postupajte sa svojim nefsom i uz potpunu opreznost vodite ga naprijed ka Bogu, konačnom cilju i stvarnom savršenstvu.
4. Nečinjenje grijeha
Privrženost srca ka novcu, supružniku, djeci, položaju i ugledu su posljednji stepeni čovjekovog savršenstva i ne treba ih gledati kao ovosjetske stvari i prepreke na putu ka Bogu. Uzvišeni Bog je stvorio čovjeka takvim da voli novac i supružnika, da uživa u djeci i društvenom položaju. Da Uzvišeni Bog tu ljubav i naklonost nije usadio u biće čovjeka on se ne bi kretao niti priuštio savršenstvo i sreću. Stoga su arifi rekli da upravo one stvari koje izvana gledano pripadaju spoljašnostima Ovog svijeta, ako ih se promatra sa stajališta vjere i Kur’ana, predstavljaju najbolje čovjekove pomagače za sticanje savršenstva, sreće i spoznavanje Uzvišenog Boga. Prema tome, najbolja stvar na početku puta je udaljavanje od grijeha (nečinjenje grijeha).
Arifi kažu da je “pražnjenje” uvod za “ukrašavanje”. Pražnjenje podrazumijeva čišćenje duše od uprljanosti, a ukrašavanje dovođenje duše i srca u stanje pogodno za ibadet i lijep moral. Dakle, prvo treba očistiti kuću srca, a potom djelovati.
Nečinjenje grijeha kao što su ogovaranje, laganje, gajenje zle sumnje u vezi s drugim ljudima itd., mora biti na prvom mjestu. U isto vrijeme duši treba priskrbiti lijepu narav kroz klanjanje namaza, učenje Kur’ana, promišljanje, pomoć onima kojima je potrebno, bilo da se radi o materijalnoj pomoći ili moralnoj i vjerskoj.
Budući da i sam nisam hafiz cijelog Kur’ana nisam kompetentam da preporučujem metode vezane za učenje Kur'ana napamet, ali mogu reći nekoliko stvari.
U vezi s metodom učenja Kur'ana posavjetujte se sa psiholozima i poznavocima moralnih i psihičkih odlika, te stupite u vezu sa nekolicinom osoba koje su hafizi i raspitajte se za razne metode koje su koristili, pa odaberite metodu koja najviše odgovara vašem stanju i uslovima vašeg života.
Druga stvar, sam časni Kur’an kaže: tražite pomoć od Uzvišenog Boga kroz namaz i strpljenje.
اسْتَعِینُواْ بِالصَّبْرِ وَالصَّلاَةِ
Pomozite sebi strpljenjem i molitvom. (Bekare, 45)
U osami uzmite abdest, ako je sredina noći ili zora još je bolje, a ako je noć uoči petka onda je “svjetlo nad svjetlom” i klanjajte dva rekata namaza te od Uzvišenog Boga tražite da vam podari uspjeh i ustrajnost, kako bi hifz Kur’ana bio poklon Božijem Poslaniku, njegovoj čistoj porodici i odabranim ashabima.
Budite sigurni da će vam Uzvišeni Bog u tome pomoći.
Vezano za treće pitanje o filozofskim raspravama, također ću reći nekoliko stvar;
1. Učenje filozofije i duboki pogled na svijet
Ako pogledamo prvi ajet časnog Kur’ana objavljen Božojem Poslaniku, s.a.v.a, vidimo da započinje sa “uči” što znači da čovjek od tog vremena započinje eru zrelosti i treba svoj materijlni i duhovni, pojedinačni i društveni život zasnovati na svjesnosti i znanju. Prema tome, ozbiljna preporuka islama i Kur’ana je istraživanje i proširivanje znanja.
2. Mnoge kur’anske i hadiske rasprave su filozofske
S druge strane, iako Kur’an nije posebno filozofsko, povijesno, knjižvno ili psihološko djelo – sve te rasprave vrlo ozbiljno su razmotrene u Kur’anu i islamskim predajama. Ljudi koji nisu dublje upoznati sa racionalnim i filozofskim raspravama zasigurno imaju poteškoća prilikom razumijevanja nekih ajeta i predaja te nisu u mogućnosti ponuditi mnoge odgovore na razne sumnje vezano za njih.
3. Znanje nije ni istočno ni zapadno
Znanje i filozofija nisu u posjedu nijede skupine, zemlje ili vjerske škole. Uzvišeni Bog je znanje, svjesnost i općenito postavljanje pitanja utkao u biće svakog čovjeka, da bi se čovjek time okoristio. Nažalost, današnji nesporazum islamskog svijeta – na znanstvenom i intelektualnom nivou – sa zapadnim je upravo u tome što Zapad nije upoznat sa islamskom filozofijom i racionalnim argumentima časnog Kur’ana ili nekom vrstom dubokog vjerskog svjetonazora, a isto tako mnogi obrazovani muslimani nisu upoznati sa raspravama zapadne filozofije, pa su vrata uzajamnog razumijevanja i percepcije obje skupine zatvorena i svaka optužuje onu drugu.
4. Ono što je neophodno
Ono što je nužno po ovom pitanju jeste to da jedan musliman prije nego što se upozna sa mislima, filozofijom i naučnim raspravama drugih mora da se upozna sa ispravnim razmišljanjima islamske filozofije i Kur’ana, da u slučaju sukoba može prepoznati istinu i ispravno prolaziti put.
Prema tome, trudite se prije svega upoznati sa izvorima islamske filozofije, a potom istražujte i procjenjujte zapadnu filozofiju. Međutim, ako niste svjesni i dajete mogućnost prihvaćanju antivjerskih izvora, naravno da se tu radi o neracionalnom potezu i bit ćete odgovorni pred Bogom i vlastitim razumom.
U svakom slučaju, ako budete imali još pitanja u vezi s ovom temom stojimo vam na usluzi.
Svako dobro.
prof. Akbar Eydi