Ono čime se započinje u moljenju
Učenje Bismille
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onaj koga nešto rastuži, opteretivši ga, pa on prouči: Bismillahir-Rahmanir-Rahimi! – iskreno predan srcem svojim Bogu Svevišnjem, imaće jedno od dvoga: ili ispunjenje svoje potrebe na Ovome svijetu, ili će mu to vrijediti u Gospodara njegova i biti čuvano u Njega, a ono što je u Boga, za vjernike je bolje i vječno traje.“[1]
Hvala i pohvala (hamd i sena’)
U djelu Mekarimu-l-Ahlak se prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.a.: „'Svako moljenje prije kojeg ne bude slavljenje Boga je manjkavo; najprije dolazi slavnjenje pa onda moljenje.’ Postavljeno je pitanje: ‘Što je najmanje što je dovoljno od tog slavljenja?’ On, s.a.v.a., je odgovorio: ‘Reci: Bože moj, Ti si Prvi, pa prije Tebe nema ničega, Ti si Posljednji, pa poslije Tebe nema ništa, Ti si Vidljivi, pa ponad Tebe nema ništa, Ti si Nevidljivi i do Tebe nema ništa, i Ti si Moćni i Mudri.'“[2]
Priznanje grijeha
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je u moljenju na Oprosnom hodočašću, između ostalog, rekao: „Ja bijedni i siromašni, molilac pomoći i tražilac utočišta, bojažljivi i saosjećajni, potvrdilac i ispovjedalac grijeha svoga, išćem od Tebe iskanjem pokornog i preklinjem Te preklinjanjem grješnog i poniznoga i molim Te moljenjem prestrašenog i nevoljom pogođenog.“[3]
Prizivanje blagoslova na Vjerovjesnika i njegovu porodicu
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Nema moljenja, a da između njega i između neba nema zastora, sve dok se ne prizove blagoslov na Vjerovjesnika i porodicu Muhammedovu; kada to bude učinjeno, taj zastor bude probijen, a ako to ne bude učinjeno, moljenje bude vraćeno.“[4]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Moljenje će biti zastrto sve dok se ne prizove blagoslov na mene i na moju porodicu.“[5]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada neko od vas klanja, neka započne s pohvalom i slavljenjem Gospodara Svevišnjeg, potom će prizivati blagoslov na Vjerovjesnika, s.a.v.a., a zatim će moliti šta želi.“[6]
Traženje pomoći Poslanikovom porodicom, mir s njima
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao hazreti Aliju, mir s njim: „O Ali, kada te nešto prestraši ili budeš u teškoći, reci: ‘Bože moj, išćem od Tebe pravom Muhammeda i pravom porodice Muhammedove da blagosloviš Muhammeda i porodicu Muhammedovu i da me izbaviš iz ove tegobe!'“[7]
U zbirci Sunen Tirmizija se prenosi od Osmana ibn Hanifa: „Neki čovjek koji je bio slijep došao je Vjerovjesniku, s.a.v.a., i rekao: ‘Moli Boga da me izliječi!’ Odgovorio je: ‘Ako želiš, moliću, a ako možeš, strpi se, to je bolje za tebe.’ On je ponovio: ‘Moli Ga!’ Tada mu je, kaže prenosilac, zapovijedio da se lijepo abdesti, i moli ovim moljenjem: ‘Bože moj, zaista išćem od Tebe i Tebi se okrećem Tvojim vjerovjesnikom Muhammedom, vjesnikom milosti; o Muhammede, ja se zaista tobom okrećem Gospodaru mome u ovoj mojoj potrebi da mi ona bude ispunjena; Bože moj, primi njegovo zauzimanje za mene!'“[8]
Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mudrosti Vjerovjesnika islama 3, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2012., sa arapskog preveli: Mehmedalija Hadžić i Samed Jelešković
[1] Et-Tevhid, str. 232.
[2] Mekarimu-l-ahlak, sv. 2, str. 80, predaja 2206.
[3] El-Mu‘džemu-l-kebir, sv. 11, str. 140, predaja 11405.
[4] Bešaretu-l-mustafi, str. 236. بشارة المصطفى
[5] Kifajetu-l-eser, str. 39.
[6] Sunenu Ebi Davud, sv. 2, str. 77, predaja 1481.
[7] Muhedžu-d-da‘vat, str. 15.
[8] Sunenu-t-Tirmizi, sv. 5, str. 569, predaja 3578.