Međunarodni seminar:Suživot i tolerancija sa stanovišta filozofije i religije

U Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil Zulfikarpašić 15. 3. 2016. održan je međunarodni seminar na temu “Suživot i tolerancija sa stanovišta filozofije i religije” u organizaciji Fondacije “Mulla Sadra” u BiH iz Sarajeva. Seminar je započeo u 19:00 pozdravnim obraćanjem moderatora mr. Nihada Čamdžića, koji je prisutnima ukratko predstavio rad Fondacije i goste predavače na seminaru.

Na samom početku dr. Akbar Eydi je zahvalio svim saradnicima Fondacije “Mulla Sadra”, što su formirali naučni krug kako bi kroz naučni dijalog zasnovan na ljudskoj prirodi mogli ponuditi koncept miroljubivog života, a posebno je zahvalio svima onima koji su omogućili da bude upriličen jedan ovakav seminar međunarodnog karaktera.

Mr. fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkom sveučilištu, govorio je o toleranciji religije i kulture i osvrnuo se na nesporazume koji nastaju između njih te na golemi raskorak koji se među njima pojavio u Evropi. Fra Marković se potom osvrnuo na perspektivu dijaloga i zaključio: “Danas je silovito uznapredovao dijalog među religijama toliko da nismo ni svjesni kakve lomove pravi u religijama i kako ih pritišće da iziđu iz svoje tradicije konzervativne učmalosti. Valja imati na umu da su sve religije bile inficirane imperijalizmom i da su svoju poruku opteretile akomodacijom imperijalizmu i da se danas vraćaju svome izvornom duhovnom, objaviteljskom nadahnuću.”

Dr. Hossein Mohammadian iz Irana, koji živi i radi u Velikoj Britaniji, govorio je o miroljubivom suživotu. Osvrnuvši se u uvodu na čovjekov put od silaska na Zemlju do potrebe za životom u zajednici, uz jasno definirane Božije zakone donesene preko Božijih poslanika, istaknuo je kako se islam, kao univerzalna vjera, može osloniti na pouzdanost metoda ljudske spoznaje u svrhu  uspostavljanja miroljubivog života na temelju razuma i odmjerenosti, no ne smatra tu metodu jedinim putem dosezanja nepoznatih istina i čovjeku nudi i druge resurse.

Dr. Shpetim Doda iz Albanije u svome se izlaganju osvrnuo na ulogu filozofije u postizanju mira i konstruktivni doprinos koji ona može dati onome što treba smatrati jednim od najvećih izazova sa kojima se suočavaju društva našeg doba – a to je prevladavanje Mira i pomirenja nad Ratom i Konfliktom. “Većina ljudi ne voli mir kao takav, zbog samog mira; većina ljudi želi mir zbog toga što u ovo vrijeme imaju osjećaj straha od užasa rata. Ovaj strah i horor rata je ono što prisiljava većinu ljudi da cijene mir; što je veći osjećaj straha i horora rata, veći je i osjećaj cijenjenja mira. Rezultat svega ovoga je ništa drugo do samo osiromašivanje koncepta mira i njegove prirode”, istaknuo je dr. Doda, stavivši naglasak na jednu korjenitu promjenu samog koncepta mira i njegove osobite prirode.

Dr. Seid Halilović iz Srbije analizirao je osnovne saznajne platforme i polazišta suživota u religijskoj tradiciji. Zapad je, kako ističe dr. Halilović, u svom pristupu definiciji suživota često neodlučan, čas se insistira na tome da svaka kultura ima svoj pravac razvoja, a čas se govori da okviri modernog zapadnog ponašanja jesu univerzalan model savremenog života, dok se suživot u religijskoj tradiciji određuje i usmjerava u svjetlu uzvišenih tajni postojanja i saznanja, kao i u skladu s unutrašnjom čistotom i plemenitošću čovjekove duše. Nužnost suživota u islamu, naglasio je dr. Halilović, jeste plod moralnih načela i uvjerenja, koja se temelje na čvrstim filozofskim demonstracijama. Na kraju svog izlaganja zaključio je da je suživot uzrok ukupnog društvenog poleta i prosperiteta, kao što su, s druge strane, podjele i sukobi glavni razlog svestrane dekadencije i propasti društva.

Moderator mr. Čamdžić seminar je zaokružio prenoseći riječi iz UNESCO-ve definicije tolerancije, a ona je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Tolerancija, vrlina koja mir može učiniti mogućim, doprinosi mijenjanju kulture rata u kulturu mira.

Tolerancija nije koncesija, dobrodušnost ili popustljivost. Tolerancija je, iznad svega, aktivan stav potaknut priznanjem univerzalnih ljudskih prava i fundamentalna sloboda drugih.

Biti tolerantan znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvatati da se i drugi drže svojih. To znači prihvatanje činjenice da ljudska bića, prirodno različita u svojim nastupima, situacijama, govoru, ponašanju i vrijednostima, imaju pravo živjeti u miru i biti kakva jesu. Također znači da se nečija viđenja i vjerovanja ne nameću drugima.

{gallery}Seminar_tolerancija{/gallery}