Međunarodni znanstveni simpozij “Migracije stanovništva”– fenomen izbjeglištva” – drugi dan

Drugog dana znanstvenog simpozija “Migracije stanovništva ­– fenomen izbjeglištva”, u organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba i Fondacije “Mulla Sadra” u BiH, a u saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i Medžlisom Islamske zajednice Zagreb, program je bio podijeljen u četiri panela, od kojih su se dva održavala u Institutu za migracije i narodnost, a dva ponovo u Kongresnoj dvorani Islamskog centra.

Na početku je doc. dr. Mario Bara u izlaganju “Tražitelji azila u migrantskoj populaciji Europske unije (2014.-2016.): prema tipologiji zemalja tražitelja azila” iznio određene podatke i kategorizacije tražitelja azila, među ostalim i činjenicu da značajan segment te populacije dolazi iz država koje nisu izložene ratnim razaranjima, što upućuje da se među motivima odabira zemlje podnošenja zahtjeva za azilom mogu kriti i oni ekonomske i socijalne prirode. Dr. Tatjana Pivac i dr. Tamara Lukić govorile su o poprilično pozitivnom iskustvu Srbije sa migrantima, ali i migranata sa Srbijom. Na kraju prvog panela drugog dana prof. dr. Sead Alić uputio je odgovor francuskom filozofu Abdennouru Bidaru, s posebnim osvrtom na migrantsku krizu.

Drugi subotnji panel, treći ukupno, otvorio je dr. Tomasz Hajewski iz Državnog arhiva Katovice u Poljskoj. On je iznio niz vrlo rijetko spominjanih i većini nepoznatih činjenica o iranskom primanju više od 100 hiljada izbjeglica, među kojima je bio i veliki broj žena i djece, iz Poljske u Drugom svjetskom ratu. Osim što su primili izbjeglice, Iranci su se trudili i da im omoguće što je moguće ugodniji život, koji je podrazumijevao čak i otvaranje škola za poljsku djecu. Mr. Saeid Abedpour imao je vrlo sličnu temu, a iskoristio je priliku da ukaže i na neke aktuelne geopolitičke i geostrateške činjenice, koje su, između ostalog, uzrok velikog broja izbjeglica sa Bliskog istoka. Prijepodnevni program, naslovljen “Migracije i izbjeglištvo – povijesna perspektiva”, zaključili su svojim povijesnim osvrtima dr. Vasja Badalič, koji je govorio o prisilnoj repatrijaciji afganistanskih izbjeglica iz Pakistana, prof. dr. Enes Durmišević sa temom: “Iseljavanje (hidžret) Bošnjaka u Tursku krajem XIX stoljeća – šerijatskopravni pogled bosanske uleme”, te prof. dr. Izet Šabotić, sa temom: “Bošnjački muhadžerski pokreti i naselja u Makedoniji”.

U četvrtom panelu, naslovljenom “Od tranzitnih ruta do potrebe za integracijom”, govorili su doc. dr.  Danica Šantić, sa temom: “Srbija na Balkanskoj migracionoj ruti – šta savremeni migracioni tokovi govore o nama?” mr. Danilo Trbojević, na temu: “Migranti u Srbiji danas: konstruisanje i preplitanje starih i novih stereotipa o drugosti”, potom Mersiha Smailovik, koja je informirala o velikim problemima sa kojima su se susretali te i dalje susreću izbjeglice u Makedoniji, dr. Snježana Gregurović, koja je tematizirala pitanje integracije migranata u europskim društvima, te dr. Vera Klopčič, sa temom: “Multikulturalizam i integracija migranata u Sloveniji”.

Program simpozija zaključili su svojim obraćanjima prof. dr. Ivan Markešić,  dr. Drago Župarić-Iljić i mr. Marko-Antonio Brkić, u panelu: “Izbjeglištvo kroz prizmu vjerskih učenja i praksi”.

Na samom kraju simpozija ponuđen je i proglas ili (pre)poruka skupa, koji je prvo dat na uvid i usvajanje svim učesnicima, a u roku od sedam dana poslije završetka skupa bit će konačno usaglašen i prezentiran javnosti.