Red,poredak i podjela vremena

Neke od stavki koje u napredovanju posla imaju važnu ulogu jesu red i poredak. Naravno, red i poredak nisu mogući sve dok čovjek za svaki posao ne odredi neki sahat i vrijeme i sebe ne obaveže na djelatno pridržavanje utvrđenog. Naš svijet je materijalan i prolazan, krug života svih ljudi je ograničen i konačan. U toj ograničenosti ne može se stići obaviti svaki posao i ispuniti svaka želja.

U načelu, podjela dana i noći na dvadeset četiri sata imala je za cilj da čovjek za svaki posao odredi vrijeme i da za sve uzme u obzir početak i završetak. Treba predvidjeti ograničenost vremena, spoznati važno i važnije, te potrebnijim i značajnijim poslovima dati prednost, a nebitne i beskorisne poslove izostaviti iz svoga životnog programa.

Treba uzeti pouku iz kretanja Sunca i Mjeseca i razlike između dana i noći, a školu života učiti iz metoda i zakona njegovog Tvorca. Bog Uzvišeni, iako je iznad vremena i njegov je Tvorac, kada govori o stvaranju Nebesa i Zemlje, iznosi pitanje dana i noći, mjeseca i godine, i svako od njih poredi sa jednim razdobljem kretanja u protoku vremena. U jednom sažetom objašnjenju kaže za svaku stvar da je određena i da ima poznatu mjeru, te saopćava:

…. خَلَقَ كُلَّ شَىْءٍ فَقَدَّرَهُ تَقْدِيرًا

…Stvorio je svaku stvar i mjeru određenu joj odredio. (El-Furkan, 2)

A o Zemlji i Nebesima kaže:

وَ هُوَ الَّذِى خَلَق السَّمَاوَاتِ وَ الأَرْضَ فِى سِتَّةِ أَيَّامٍ….

I On je Onaj Koji je stvorio Nebesa i Zemlju za šest dana... (Hud, 7)

الَّذِى خَلَقَ السَّمَاوَاتِ وَ الْأَرْضَ وَ مَا بَيْنَهُمَا فِى سِتَّةِ أَيَّامٍ….

Koji je stvorio Nebesa i Zemlju i ono što je među njima u šest dana (El-Furkan, 59)

وَ هُوَ الَّذِى خَلَقَ اللَّيْلَ وَ النَّهَارَ وَ الشَّمْسَ وَ الْقَمَرَ …..

I On je Onaj Koji je stvorio noć i dan i Sunce i Mjesec (El-Enbija, 33)

إِنَّ عِدَّةَ الشُّهُورِ عِندَ اللهِ اثْنَا عَشَرَ شَهْرًا فِى كِتَابِ اللهِ يَوْمَ خَلَقَ السَّمَاوَات وَ الْأَرْضَ ….

Zaista je kod Boga broj mjeseci dvanaest, kako je u Božijoj Knjizi od dana kada je stvorio Nebesa i Zemlju… (Et-Tevbe, 36)

Na drugom mjestu noć i dan predstavlja Svojim znakovima i kaže:

وَ جَعَلْنَا اللَّيْلَ وَ النَّهَارَ آيَتَيْنِ فَمَحَوْنَا آيَةَ اللَّيْلِ وَ جَعَلْنَا آيَةَ النَّهَارِ مُبْصِرَةً ….


I učinili smo noć i dan dvama znakovima, pa smo sklonili znak noći, a učinili smo znak dana vidljivim... (
El-Isra, 12)

Bog Uzvišeni govori o nastajanju i stvaranju kao o nečemu uređenom i sa mjerom određenom. Isto tako su vjerozakonske obaveze, pitanja života i proživljenja uređeni mjerom i za svako od njih određeno je neko vrijeme i sat, uz napomenu da je dobro učiniti svaki posao u njegovo pravo vrijeme. Naprimjer, post je određen u mjesecu Ramazanu, Hadž je u mjesecu zul-l-hidždže. Za svako od njih su određeni posebni dani i tačno utvrđeno vrijeme.

O Hadžu se kaže:

وَ اذْكُرُواْ اللهَ فِى أَيَّامٍ مَّعْدُودَاتٍ

I spominjite Boga određeni broj dana... (El-Bekare, 203)  

O postu:

أَيَّامًا مَّعْدُودَاتٍ

Određeni broj dana (El-Bekare, 184)

Kada ljudi pitaju o razlici između mlađaka i punog mjeseca, te punog mjeseca i mjeseca u posljednje tri noći, kada se više ne može vidjeti, Bog kaže:

يَسْأَلُونَكَ عَنِ الْأَهِلَّةِ قُلْ هِىَ مَوَاقِيتُ لِلنَّاسِ وَ الْحَجِّ

Pitaju te o mlađacima. Reci: Oni su vremenski putokaz svijetu, i za hodočašće... (El-Bekare, 189)

U svakom slučaju, iz ukupnosti ovih ajeta i njima sličnih zaključujemo da na ovom ograničenom svijetu svaka stvar i svaki posao iziskuju određeno vrijeme, a poznavanju vremena i uređenju poslova je u samom stvaranju posvećena pažnja od strane Stvoritelja Uzvišenog.

S tim u vezi, prijatelji Božiji pridavali su potpunu pažnju uređivanju i podjeli svoga vremena da bi mogli izvući najveću moguću korist iz kratkog životnog vijeka i dragocjenih minuta života. Zahvaljujući takvom planiranju i uređenim naporima uspjeli su iza sebe kao podsjećanje ostaviti vrijedna djela.

O životu Časnog Poslanika, s.a.v.a., prenosi se sljedeće: “Kada bi boravio u kući svoje vrijeme je dijelio na tri dijela: jedan dio za ibadet, drugi dio za porodicu i treći dio za sebe. Onaj dio posvećen sebi dijelio je između sebe i ljudi i dopuštao je da ljudi dolaze i iskažu svoje potrebe. Naravno, susreti su bili vremenski ograničeni i svakome je davao vremena u skladu sa njegovim položajem i potrebama, bilo da je razgovarao o ličnim, bilo o javnim pitanjima…”[1]

Obratite pažnju na sljedeće predaje:

Od Zapovjednika pravovjernih, Alija, mir neka je s njim, prenosi se:

“Zaista dani i noći tvoji ne mogu u sebe primiti ispunjenje svih potreba tvojih, zato ih podijeli između posla i odmora svoga.”[2]

“Odredi za sebe, u onome što je između tebe i Boga – slavljen je On! – najbolja od tih vremena i dijelova dana.”[3]

Red i poredak znak su razumnosti i pameti

Imam Sadik, mir neka je s njim, kaže: “Razuman musliman treba da odredi vrijeme za ono što je između njega i Boga Uzvišenog, zatim vrijeme za susrete sa braćom svojom s kojima će on i koji će s njim o Onom svijetu razgovarati, te vrijeme za sebe i uživanja koja nisu zabranjena, jer je u tome potpora za ona prva dva razdoblja.”[4]

 كَانَ فِيمَا وَعَظَ لُقْمَان ابْنَهُ أَنَّهُ قَالَ لَهُ يَا بُنَيَّ اجْعَلْ فِي أَيَّامِكَ وَ لَيَالِيْكَ وَ سَاعَاتِكَ نَصِيباً لَكَ فِي طَلَبِ الْعِلْمِ فَإِنَّكَ لَنْ تَجِدَ لَهُ تَضْيِيعاً مِثْلَ تَرْكِهِ

Među savjetima koje je Lukman dao svome sinu bilo je i ovo: “Sine moj! U svojim danima, noćima i satima odredi dio za sticanje znanja, jer ništa kao ostavljanje znanja ne izaziva njegovo propadanje.”[5]

 

 

Izvor: Muhammed Reza Mahdevi Keni, Koraci ka samoizgradnji 2, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2011., preveo sa perzijskog: Elvir Musić


[1] Mehadždžetu-l-bejda, sv. 4, str. 160.

[2] Fihrist-e mozuijje Gurer, str. 434.

[3] Isto, str. 411.

[4] Furu‘u Kafi, sv. 5, str. 87; Pod izrazom vrijeme misli se na vremenski isječak u kojem se može uraditi neki posao.

[5] Avalem, sv. 2, str. 203.

Pitanja i odgovori