O čemu raspravlja logika?

Jasno je da se logika bavi samo pitanjima spekulativne znanosti zato što je logika skup zakonitosti ispravnog mišljenja. Razmišljanje je ono što potiče čovjeka i otkriva mu nepoznanice. S druge strane, upravo ovaj vodič nekada griješi, odstupa od ispravnog puta, i shodno tome, treba ga očuvati od griješenja. Jedina znanost koja se bavi ovim pitanjem, koje se nalazi u okviru njene odgovornosti, je logika.

Iako su očigledna znanja (عـلوم بديهى) temeljni kapital cjelokupnog ljud­skog znanja, greške koje se javljaju kod očiglednih znanja nisu kao one u spekulativnoj nauci. S druge strane, ova znanja, kao što je iz njihovog naziva jasno, očigledna su i ne postoji potreba za njihovim stjecanjem. Zbog toga se ona u logici i ne razmatraju. Nauka logike raspravlja o načinu uređenja poznanica i njihovom pohranjivanju u umu tražioca znanja kako bi on time rješavao nepoznanice i tako uvećavao znanje.

Teme predočene u logici

Da bi od samog početka učenik bio upoznat sa pitanjima kojima se logika bavi i time ujedno stekao jednu općenitu sliku o logici, na početku rasprave se navode poglavlja koja će se u knjizi obrađivati. Logika raspravlja o pojmovima poznanicama (معلوم تصـورى) i sudovima poznani­cama (معلوم تصديـقى) s ciljem da se pomoću njih nepoznati po­jmovi i sudovi mogu pretvoriti u poznanice, kako bi se time uvećao znanstveni kapital učenika.

a) prvo poglavlje je definitiv (معـرف) – onaj koji objašnjava,

b) drugo poglavlje je dokaz (حجّة).

O samom dokazu raspravlja se s dvije tačke gledišta. Jedanput se raspravlja sa stanovišta forme, odnosno oblika propozicija, a drugi put sa stanovišta elemenata koji grade propoziciju.

Samo poglavlje o definitivu sadrži nekoliko uvoda. Zbog toga, pojmovne i sudstvene poznanice zajedno sa njihovim uvodima čine šest glavnih tema logike:

Rasprava o pojmu (الفاظ)

Rasprava o općenitim i partikularnim pojmovima (كلّى و جـزى)

Rasprava o definitivu, uključujući i njegovu podjelu (معـرف)

Rasprava o propozicijama i njihovim posebnim propisima (قضايا)

Rasprava o dokazu i načinu njegovog formiranja (حجّـة)

Rasprava o pet logičkih vještina (apodiktika, dijalektika, retorika, poetika i sofistika)

(صناعات خمس)

Ovo su teme koje je Aristotel zabilježio, tj. kompilirao u svojoj logici. Naravno, treba znati da se i danas raspravlja o svima njima, ali u izmi­jenjenom redoslijedu.

Izvor: Akbar Eydi, Islamska logika, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2004, preveo sa perzijskog: Amar Imamović