Odnos univerzalije i objekta

Razmatrajmo sljedeću rečenicu: “Hasan je čovjek, životinja, razumno biće, pjesnik i crn.” Nakon precizne analize ove rečenice bit će jasno da je Hasanu pripisano pet univerzalija koje na Hasana ne ukazuju na jed­nak, već svaka na sebi svojstven način.

Objašnjenje:

1. Pojam čovjek

Pojam čovjek je univerzalija pripisana Hasanu i ukazuje na cijelu zbilju ili bit njegovu. Čovjek je sa stanovišta logike ra­zumna životinja. Drugim riječima, čovjek je biće koje, prvo, posjeduje život, i drugo, posjeduje moć razmišljanja i razumijevanja. Prema tome, Hasanova bit i zbilja, koja ustvari sadrži aspekte čovjeka i životinje, sa­držana je u pojmu čovjek. U skladu sa ovim može se reći da pojam čovjek ima dvije karakteristike, a to su, prva, da ukazuje na bit, i druga, da ukazuje na cijelu bit Hasanovu. Dakle, pojam koji je u ovakvom od­nosu spram svog objekta, tj. ukazuje na bit objekta je vrsta (نوع).

2. Pojam životinja

Pojam životinja također je, kao i pojam čovjeka, općenit pojam pripisan Hasanu, s tim da su ova dva pojma u odnosu prema Hasanu sa jednog aspekta isti, a sa drugoga različiti. Isti su zato što oba ukazuju na bit Hasana, jer njegovu bit čine oba aspekta i čovjeka i životinje. Razlikuju se u tome što pojam životinja ne ukazuje na cijelu bit Hasanovu, jer ne obuhvata aspekt razuma, a s druge strane ovaj pojam nije svojstven samo vrsti čovjek, već obuhvata i pojmove drugih vrsta, kao što su konj, riba, mačka i sl. Pojmovi koji imaju sljedeće dvije karakteristike: da ukazuju na bit stvari i u sebi objedinjuju više vrsta terminološki se označavaju kao rod (جنس).

Odnos ovih dvaju pojmova: Uporedimo li univerzalije sa aspekta njihovih objekata u spoljnjem svijetu, među njima vladaju četiri odnosa. Jedan od tih odnosa bila je subordinacija. Sa malom pažn­jom konstatirat ćemo da između općenitog pojma životinja i općenitog pojma čovjek vlada subordinirajući odnos.

3. Pojam razumno biće

Još jedan pojam koji je u gornjem primjeru pripisan Hasanu jeste ra­zumno biće. I ovaj pojam sa pojmovima čovjek i životinja u svom ukazivanju na Hasana ima jedan zajednički i jedan različit aspekt. Razlika između pojmova razumno biće i životinja, za koji je rečeno da u sebi obuhvata više vrsta, jeste u tome da je ukazivanje pojma životinja na Hasanovu bit općenitije od pojma razumno biće, čije je ukazivanje na bit Hasanovu ograničenije prirode. Razlika između ukazivanja pojmom čovjek i pojmom razumno biće, je u tome što pojam razumno biće uka­zuje na samo dio Hasanove biti, dok pojam čovjek ukazuje na cijelu nje­govu bit.

Dakle, pojam koji ukazuje na bit stvari, izdvajajući je od ostalih vrsta koje su obuhvaćene istim rodom, i ekvipolentan je sa tom biti sa aspekta objekta naziva se vrsna razlika (فصل).

Napomena: Ovdje je nužno ukazati na činjenicu da esencijalno (ذاتى), tj. onaj pojam koji se pripisuje biti neke stvari (ذات), nikada ne može biti ­specifičnije od same biti, tj. imati uži opseg. Znači, nije moguće da se neki pojam odnosi na bit, ali da ujedno sumnjamo u ispravnost ukazivanja tog pojma za neke njegove objekte. Argument ove tvrdnje leži u tome što esencijalno kao pojam nije odvojivo od biti svoga ob­jekta. Njegov odnos sa objektima je ili jednak ili općenitiji. Nemoguće je da njegov odnos sa objektima bude specifičniji.

Nakon ovog objašnjenja može se zaključiti sljedeće: Pojam razumno biće na isti način kao i pojam čovjek odgovara svojim objektima. Znači, sva­kom objektu i jedinki kojoj odgovara pojam čovjek, zasigurno odgovara i pojam razumno biće, i obrnuto – mada je opseg pojma razumno biće sa stanovišta obuhvatanja dijelova biti objekata uži od pojma čovjek zato jer pojam čovjek odgovara dvama dijelovima biti čovjeka, tj. čovječnosti i razumnosti, dok pojam razumno biće odgovara samo razumnosti. Među­tim, zbog toga što svako biće koje ima čovječnost sigurno posjeduje i ra­zum, njihov odnos u ukazivanju na jedinke bit će ekvipolentan.

4. Pojam pjesnik

Ako sagledamo dosadašnju raspravu, vidjet ćemo da je bilo govora samo o pojmovima koji se odnose na bit stvari, koja je, u gore datom primjeru, sačinjena od aspekta čovječnosti i životinjstva. Međutim, još uvijek nije bilo govora o pojmu pjesnik. Samim tim što prethodna dva aspekta uka­zuju na bit, postaje jasno da se pojam pjesnik ne može odnositi na bit Hasanovu, već je to atribut izvan njegove biti. Ovakva vrsta atributa u logici je označena terminom akcident (عـرض). Posmatrajući iz ovog ugla, pojam pjesnik u potpunosti se razlikuje od do sada razmatranih pojmova. Međutim, u isto vrijeme dok se razlikuje od pojma razumno biće, on ima i sličnosti s njim. Sličnost pojma pjesnik i pojma razumno biće je u tome što su oba svojstvena samo čovjeku. Znači, pojam pjesnik, kao atribut izvan biti, ne može biti pripisan ni jednoj vrsti, osim čovjeku. Za ovcu se nikako ne može reći da je pjesnik. Međutim, kada se ovi po­jmovi uporede sa aspekta objekata, uočava se da svi ljudi nisu pjesnici, zapravo samo jedan manji broj ljudi posjeduje ovu osobinu. Prema tome, pojam pjesnik se razlikuje od pojma čovjek zato što je uži s aspekta ukazivanja na objekte u spoljnjem svijetu.

Pojam koji predstavlja atribut izvan biti stvari i svojstven je samo toj vrsti naziva se vrsni akcident (عـرض خاص).

Napomena: Neko će prigovoriti da se pod pojmom pjesnik ne podrazu­mijeva ljudska osobina aktivnog stanja, već njegova potencijalna osobina da piše pjesme.

Odgovor: Slučaj koji ste vi pretpostavili može biti ispravan, ali će tada po­jam pjesnik biti ekvipolentan pojmu razumno biće sa razlikom što po­tonji ukazuje na bit, a prethodni na osobinu izvan biti.

5. Pojam crn

Ovaj pojam, kao i pojam pjesnik, ukazuje na osobinu izvan biti i shodno tome potpuno se razlikuje od triju pojmova biti, ali kada se uporedi sa pojmom pjesnik i crn, sa jednog aspekta su slični, a sa drugog različiti. Slični su zato jer oba ukazuju na dijelove izvan čovjekove biti, a razli­kuju se u tome što pojam crn nije svojstven samo za čovjeka, nego se može naći i kod drugih vrsta, kao što su crni konj, crna mačka itd. Tako­đer, pojam crn je i s jednog drugog aspekta ekvipolentan pojmu pjesnik. Ako se pod ovim pojmom podrazumijeva njegovo aktivno postojanje kod čovjeka, tada ne odgovara svim objektima pojma čovjek, a ako se uzme kao potencijal i mogućnost, tada je ekvipolentan pojmu čovjek, tj. odgovara svim njegovim objektima. Pojam koji ukazuje na atribut izvan biti stvari i šireg je opsega od njega naziva se ekstenzivni akcident (عـرض عام).

Izvor: Akbar Eydi, Islamska logika, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2004, preveo sa perzijskog: Amar Imamović