Selam Aleikum
kako se odnositi prem stvarima koje danas mnogi praktikuju , npr. utorkom ne valj sjeci nokte ne valja se kupati subotom
itd . da li su te stvari pokrpljene hadisima i ajetima ili su samo dio tradicije tj zablude .
1 Odgovor
U ime Boga, Milostivog, Samilosnog
Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh
Islam je sveobuhvatna škola učenja koja je posvetila pažnju svim dimenzijama čovjekovog bića i nije zaboravila niti jedan njegov aspekt života (individualni, društveni, materijalni i duhovni). Ne postoji niti jedno dobro u životu, a da nije data zapovijed za njegovo izvršavanje, kao niti jedno zlo, a da nije zapovjeđeno udaljavanje od njega. Upravo na temelju tog učenja, životni propisi za čovjeka podijeljeni su na pet dijelova od kojih svaki dio ima sebi svojstvene učinke:
1. Obavezni (vadžibi)
2. Pohvaljeni (mustehabi)
3. Zabranjeni (harami)
4. Pokuđeni (mekruhi)
5. Dopušteni (mubah)
Obavezni propisi odnose se na ona djela koja su nužna za sreću čovjeka, a čije neizvršavanje uzrokuje zastranjenje sa puta ka savršenstvu. Primjerice: namaz, haždžd, održavanje rodbinskih veza, društvena suradnja i dr.
Zabranjeni propisi i zakoni odnose se na ona djela čije izbjegavanje je obavezno, a činjenje zabranjeno kao što su: laž, ogovaranje, kleveta, otimanje tuđe imovine, krađa, prevara u trgovini, lijenost, konzumiranje alkohola i dr. Svaki od ovih zabranjenih propisa donosi štetu i probleme koji, ako se pojave u životu pojedinca ili društvu, uskraćuju čovjeku usavršavanje, trajni užitak, mir i spokoj te razaraju i uništavaju čovjekov privatni i društveni život.
Pohvaljene radnje su radnje čija korist i dobro nije u mjeri obaveznog, niti je njihovo neobavljanje u mjeri zabranjenog iako (neobavljanje) uskraćuje jedan niz koristi za tijelo i dušu pojedincu i društvu.
Pokuđena djela su ona čije nečinjenje je nužno, ali ne u mjeri zabranjenog, dok činjenje neće proizvesti posljedice kao kod zabranjenog djela. Dozvoljena djela su ona koja su prepuštena samoj osobi hoće li ih činiti ili ne. S obzirom na dato objašnjenje – ako se preporučuje da se utorkom, primjerice, ne režu nokti već petkom i da se petkom uzme gusul, onda je u tome sigurno leži neko dobro, a loše u tome da se to učini utorkom.
Uzvišeni Bog stvorio je čovjeka i svijet i najbolje zna što je za njega dobro i korisno, a što mu donosi štetu, a uz to što je Znalac i Milostiv objavio je Poslaniku ovu vrstu propisa. U svakom slučaju, za ono što je pokuđeno nije obavezno njegovo nečinjenje, ali ima ljepotu duhovnog i materijalnog života, isto kao što i činjenje nije zabranjeno. Primjerice, prostiranje sofre gostu nije obavezno, ali je znak dobre naravi domaćina, kao i iskazivanje jedne vrste poštovanja. Ovaj čin gostu pokazuje dobrotu domaćina, ljubav i poštovanje – što samo po sebi polučuje jedan bolji odnos između gosta i domaćina. Za suprotan čin vrijedi isto – ako gost vidi da je sofra u lošem stanju, onda ima osjećaj da ga domaćin ne poštuje. Ono što trebamo znati jeste da postoje stvari koje nisu propisane od strane Svetog Zakonodavca, ali su u obliku sujevjerja postale dijelom adaba i običaja u životu muslimana. Upravo iz tog razloga, musliman treba poznavati vjeru kako bi izvršio svoje obaveze i ustegnuo se od sujevjerja.
Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh