Selam alejkum poštovani.
O jednom pitanju razmišljam već duže vrijeme, potražio sam odgovor ali ga nisam za sada našao, pa se iskreno nadam da će te mi vi moći odgovoriti. Pitanje je sljedeće :
Da li je moguće racionalno dokazati to je Imam Mehdi a.s. živ te da je među nama toliko godina?? Zar je u okvirima božijeg zakona to da čovjek živi hiljadu godina ?
1 Odgovor
U ime Boga, Milostivog, Samilosnog
Esselamu alejkum
Da bi ovo pitanje što bolje pojasnili potrebno ga je razmatrati iz različitih uglova, kako bi odgovori koje dobijemo bili u skladu sa mjerilima prihvatljivim svakom učenom i nepristranom čovjeku.
Uvod
Ovu raspravu možemo voditi iz tri ugla:
a) nauke i filozofije
b) povijesti
c) Kur’ana i Božije moći
Dugovječnost ili kratkovječnost je jedna od osnovnih odlika života, dakle tek kada biće dobije život, može se povesti rasprava o tome da li taj život može biti dugog vijeka. Zbilja života kao jedna naučna tema čovječanstvu još uvijek nije jasna. Budući da je smrt jedna od akcidencija života i postojanja te da je zbilja života od čovjeka skrivena, onda je logično i da sve akcidencije koje se vezuju za život ostanu nepoznate. Treba naglasiti da nepoznato nije isto što i nemoguće.
Dužina životnog vijeka sa gledišta nauke i filozofije
Danas mnogi izučavaoci prirodnih nauka tragaju za dvama naučnim pitanjima. Prvo je to da u prirodi postoje zakoni koji sadašnji životni vijek bića mogu značajno produžiti te pokušavaju naučnim i egzaktnim metodama dokazati Einsteinovu teoriju relativnosti.
Današnji znanstvenici svoj napor su usmjerili na istraživanje stanica raka i spoznali šta utiče na produženje života tih stanica, da bi potom te uzroke ukoliko bude moguće primijenili na ostatak zdravih tjelisnih stanica. Isto tako, rasprava koja se vodila u posebnoj teoriji relativnosti kao odgovor na “pradoks blizanaca” danas ima oblik naučne činjenice. Prema tome, sa gledišta egzaktne nauke i istraživanja u fizici koja su se obavljala na atomima koji vrše uticaj doveli su do toga da je pitanje produženja vijeka živih bića u potpunosti čovjeku na raspolaganju.
Iz ugla filozofije
Obratite pažnju na to da filozofski i racionalni dokazi prave razliku između nemogućnosti nečega i nečega što je natprirodno. Nemoguće je ono što razum ne smatra mogućim uzevši u obzir sve uvjete, dakle pod bilo kojim uslovima je nemoguće – kao što je združivanje “bitka” jedne stvari sa “nebitkom” te iste stvari u istom vremenu. Dakle, da neka osoba u istom vremenu i na istom mjestu i postoji i ne postoji, združivanje dvije boje koje su suprotne, kao crna i bijela, u jednom vremenu i na jednom mjestu. Ovako opisane stvari nazivaju se racionalnim nemogućnostima, dok natprirodna pojava odnosno izlazak prirode iz njenog uobičajenog stanja nije nešto nemoguće.
Primjerice, prirodno stanje vode je tečnost i mekoća, ali ukoliko se nađe pod pritiskom može poslužiti za rezanje željeza. U suštini, natprirodno ili religijskom terminologijom kazano mudžiza znači da se vanjski zakoni prirode nađu pod utjecajem drugih zakona, koji su u svom prirodnom obliku skriveni od ljudi.
Stoga govor djeteta u kolijevci i njegova obznana da je Božiji poslanik koji je došao s ciljem da uputi ljude jeste nešto suprotno izvanjskim zakonima prirode, ali upravo taj zakon koji se sada našao pod uticajem drugog zakona može proizvesti posljedice koje su se ranije, u prirodnom obliku činile nemogućim.
Prema tome, životni vijek čovjeka od hiljadu godina je nemoguć u običnom shvatanju, ali racionalno ne samo da nije nemoguće već je bez ikakvih prepreka moguće da bude ostvaren.
Ljudi koji vjeruju u Boga o ovom pitanju nemaju sumnji. Časni Kur’an kaže:
الَّذِي خَلَقَ الْمَوْتَ وَالْحَيَاةَ لِيَبْلُوَكُمْ أَيُّكُمْ أَحْسَنُ عَمَلًا
Onaj koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati; (Mulk, 2)
Dakle, prema ovom ajetu smrt je jedno od Božijih stvorenja, određena za svijet prirode i materije.
Na drugom mjestu kaže se:
نَحْنُ قَدَّرْنَا بَيْنَكُمُ الْمَوْتَ وَ مَا نَحْنُ بِمَسْبُوقِينَ
Mi određujemo kada će ko od vas umrijeti i niko nas ne može spriječiti (El-Waqi'a,60)
Prema tome, smrt je jedno od stvorenja i jedan od zakona Božijih, koje je On odredio onako kako želi.
Primjeri koji postoje u časnom Kur’anu:
Časni Kur’an navodi brojne primjere kada su prirodni zakoni nadvladani da bi se na taj način ljudima dalo do znanja da na svijetu osim ovih zakona koje mi vidimo postoje i drugi, koji su jači i imaju položaj uzroka u odnosu na ove vidljive zakone. U suštini, to su temeljni zakoni dok su ovi vidljivi samo ogranci tih temeljnih. Ovi vidljivi zakoni su grane čvrsto stvorenog Božijeg poretka, na koji svakako treba obratiti pažnju.
Jedno načelo u filozofiji
Da bi pojasnili ovu temu korisno je spomenuti jedan filozofski zakon koji kaže: Najbolji dokaz za mogućnost neke stvari ili pretpostavke jeste njeno postojanje u izvanjskom svijetu. Kada se u Ovom svijetu osvjedočimo u izuzetak, vidimo da iako je to izuzetak u isto vrijeme je u potpunosti usklađen s temeljnim načelima i svrhom, pa nam postaje jasno da taj zakon svoje porijeklo vuče iz svijeta koji je nadmaterijalan i nadprirodan, ali nije u suprotnost s njima već ga nadilazi.
Priča poslanika Nuha, a.s.
Prema vrlo jasnim navodima iz Kur’ana poslanik Nuh, a.s , 950 godina je proveo pozivajući ljude u Božiju vjeru.
وَ لَقَدْ أَرْسَلْنَا نُوحًا إِلَىٰ قَوْمِهِ فَلَبِثَ فِيهِمْ أَلْفَ سَنَةٍ إِلَّا خَمْسِينَ عَامًا
Mi smo Nuha narodu njegovu poslali i on je među njima ostao hiljadu manje pedeset godina, pa ih je potom zadesio potop, zato što su Allahu druge ravnim smatrali. (El-Ankabut,14)
Poslanik Junus, a.s.
Hazreti Junusa je zbog jednog događaja koji se zbio na putovanju progutao veliki kit, a časni Kur’an tim povodom kaže:
فَلَوْلَا أَنَّهُ كَانَ مِنَ الْمُسَبِّحِينَ لَلَبِثَ فِي بَطْنِهِ إِلَىٰ يَوْمِ يُبْعَثُونَ
...i da nije bio jedan od onih koji Allaha hvale, sigurno bi ostao u utrobi njenoj do Dana kad će svi biti oživljeni. (Es-Saffat, 143-144)
Iz ovoga zaključujemo da bi i kit i hazreti Junus u tako teškim uvjetima ostali živi do Sudnjeg dana.
Stvaranje hazreti Isaa, a.s.
Rođenje djeteta i Božijeg poslanika bez oca, koji kao novorođenče razgovijetno govori i sebe predstavlja u svojstvu Božijeg poslanika.
Hazerti Hidr, a.s.
Za hazreti Hidra, a.s. koji se spominje u priči o hazreti Musau, a.s. u suri Kehf, vjeruje da je još uvijek živ i to više od tri hiljade godina.
Povijest
S druge stane, postoji mnogo knjiga u kojima se kroz čitavu povijest opisuju osobe čiji životni vijek je bio dug, a kao primjer navodimo riječi Ibn Džuzija velikog sunitskog učenjaka i sljedbenika Ebu Hanife. On u svojim djelima navodi mnoge osobe s dugim životnim vijekom kao što je Zulkarnejn, koji se također spominje u Kur’anu, te piše o njemu da je živio više od tri hiljade godina.
Konačni zaključak:
Dakle, dugi životi vijek nije nemoguć niti sa gledišta nauke i filozofije, a niti sa gledišta časnog Kur’ana i povijesti. Naravno, od svega najznačajnija je Božija moć i volja – kada On nešto odluči, onda to dolazi u postojanje jer Njegov znanje je apsolutno, a moć neograničena.
Prema tome, postoji naučna, filozofska i kur’anka mogućnost za dugi životni vijeka, a isto tako postoje i primjeri za to. Božija snaga je potpuna i sve što On hoće to i biva.
Ibn Sina, veliki islamski filozof kaže: “Ako čuješ o nekim začudnostima na Ovom svijetu, sve dok ne budeš imao dokaz da ih porekneš prihvati ih kao mogućnost.”
U nadi da možemo uz više čitanja i proučavanja steći potpuniji iman, želim svako dobro.
prof. Akbar Eydi