U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!
Es-selamu alejkum!
Neka je selam i salavat na sve one koji se trude u širenju islamske misli!
Poštovani profesore, dozvolite mi da Vam postavi pitanje koje je vezano za dozvoljenu i zabranjenu opskrbu.
Uzvišeni Allah u 29. ajetu sure Nisa kaže:
يَـٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوا۟ لَا تَأْكُلُوٓا۟ أَمْوَٰلَكُم بَيْنَكُم بِٱلْبَـٰطِلِ إِلَّآ أَن تَكُونَ تِجَـٰرَةً عَن تَرَاضٍۢ مِّنكُمْ ۚ وَلَا تَقْتُلُوٓا۟ أَنفُسَكُمْ ۚ إِنَّ ٱللَّهَ كَانَ بِكُمْ رَحِيمًۭا
O vi koji ste uzvjerovali, ne jedite imovinu vašu nedozvoljenim putem, osim trgovinom na uzajamno zadovoljstvo, i ne počinite samoubistvo, zaista je Allah prema vama Samilostan.
Pitanje koje se postavlje bi glasilo: Zašto Allah “jedenje harama” predstavlja kao samoubistvo? Ili drugom riječju rečeno, kakva je veza između “jedenja harama” i samoubistva?
Unaprijed Vam se zahvaljujem na odvojenom vremenu i udjeljenom zekatu na znanje.
Allahu na emanet.
1 Odgovor
U ime Boga, Milostivog, Samilosnog
Esselamu alejkum,
Prije svega, želim vam se zahvaliti na postavljenom pitanju u nadi da ćemo ponuditi koristan odgovor.
Prvi dio 29. ajeta sure Nisa’ odnosi se na ekonomske odnose pojedinaca u društvu, koji se pozivaju na zdravu ekonomsku razmjenu dobara i usluga te klonjenje trošenja imetka na kamate, kockanje i ostale zabranjene stvari. U nastavku se izlaže propis o zabrani samoubistva i općenito ubijanja drugih ljudi, da bi se ajet završio riječima Allah je, doista, prema vama milostiv.
Ali, zašto se odmah nakon zabrane nedozvoljene i nezakonite trgovine zabranjuju samoubisto i ubijanje ljudi? Pojedini tumači časnog Kur'an kazali su da nema značajne povezanosti između ova dva propisa i da se radi o dva različita propisa sadržana u jednom ajetu. Međutim, neki drugi komentatori časnog Kur'ana uvjereni su da se drugi propis o zabrani samoubistva nadovezuje na prvi propis o zabrani nezakonitih ekonomskih poslova i da to nije slučajno. Časni Kur'an uz ove dvije zabrane sadržane u dva spomenuta propisa želi izložiti još jedno važno pitanje koje ukazuje na ulogu i uticaj kamatarenja, kockanja, pranja novca i drugih nezdravih ekonomskih poslova na zdravlje pojedinca i društva. Kao da želi kazati da nezdrava trgovina i ekonomska klima u društvu za sobom povlači smrt društva i pojedinca. Neispravan ekonomski i gospodarski poredak uzrokovat će poremećaj ekonomske razmjene i trošenje društvenog kapitala na nezdrave stvari što će ekonomiju društva odvratiti od napretka, a to će se nepovoljno odraziti i na ostala područja ljudskog života te onemogućiti procvat i razvoj društva – budući da je ekonomija stup i temelj ostalih potreba, trgovine i društvenog usavršavanja. Ukoliko u društvu ne bude uspostavljen zdrav ekonomski poredak to će se loše odraziti i na sve ostale sisteme, od političkog do kulturnog. Urušavanjem ekonomije jednog društva u njemu se pojavljuju prostitucija, samoubistva, krivična djela, krađe i pljačkanja imovine. U tom slučaju, iako stradava pojedinac, uništava se također i društvo kao cjelina. U takvom propadajućem društvu obrazovni sistemi se ne razvijaju dovoljno, narušava se zdravlje ljudi, međuljudski odnosi postaju nezdravi, sigurnost društva ugrožena, policija neće biti zdrava, a umrtvit će i pravosudni sistem.
U zadnjem dijelu spomenutog ajeta sure Nisa’ Uzvišeni Bog želi ljudima uliti nadu u Svoju milost, kako ne bi – ne daj Bože – zbog ekonomskih teškoća posegnuli za nezdravim i nedozvoljenim načinima trgovanja ili zbog pojave nezdrave ekonomije u društvu zapali u očaj i time nanijeli štetu sebi ili drugima. Oni trebaju znati da je Uzvišeni Bog prema svojim dobrim robovima milostiv.
Na kraju, iskreno se nadamo da smo uspješno odgovorili na Vaše pitanje.
Prof. Šahrijar Sulejmani