Znanstveni skup “Islam u evoluciji bošnjačkog identiteta”

U Zagrebu je 19. i 20. oktobra 2018. u organizaciji Fondacije “Mulla Sadra” u Bosni i Hercegovini i Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju održan Međunarodni simpozij “Islam u evoluciji bošnjačkog identiteta”. Prvi dan program se održavao u dvorani Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, a drugi dan dvorani Hotela Laguna.

Na skupu je učestvovalo preko 16 stručnjaka i naučnika iz različitih oblasti. Program su prigodnim obraćanjima otvorili Sead Berberović, ispred Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Ensar Karaman, zamjenik direktora Fondacije “Mulla Sadra” u Bosni i Hercegovini, te Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba. Fondaciju “Mulla Sadra” svojim radom predstavljao je osnivač Fondacije Akbar Eydi.

Prijedlog zaključka, koji je poslan na doradu svim učesnicima, te postoji mogućnost da bude djelimično izmijenjen, donosimo u nastavku:

Znanstveni skup “Islam u evoluciji bošnjačkog identiteta” održan u Zagrebu, 19.-20.10.2018. pokazao je važnost intenzivnog promišljanja svih aspekata odnosa vjerskog i nacionalnoga. Posebno u specifičnoj situaciji kakva je ona u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina. Dvodnevni rad možda nije donio nikakve ‘epohalno’ nove teze, ali je i te kako obogatio samosvjesnu poziciju Bošnjaka kao nove nacije na europskom horizontu.

Zahvaćene su teme od teorijskih aspekata promišljanja odnosa nacionalnog i vjerskog na primjeru Bosne i Hercegovine do predstavljanja segmenata istraživanja genocidnih nastojanja za vrijeme prošloga rata. Posebnost ovogodišnjeg simpozija je ono što u pravilu zna biti nedostatak znanstvenih susreta: ovdje se razgovaralo gotovo nakon svakog izlaganja, a završna diskusija bila je još jednim pokazateljem da volje za dijalog ima, da su razlike u mišljenjima naše bogatstvo, da se unatoč tim razlikama može vrlo konstruktivno dopunjavati, odnosno da razlike u mišljenjima nerijetko i postoje ukoliko ne dođe do izravnih sučeljavanja i zajedničkog dijaloga.

Mi sudionici simpozija obogaćeni smo ovim dvodnevnim druženjem. Ukazali smo na sve bolne strane bosansko-hercegovačkog ‘bermudskog’ političkog trokuta. Skrenuli smo također pozornost i na manje poznate fenomene iz povijesti Bosne i Hercegovine, koji svjedoče o bitnim teorijskim, kulturološkim i civilizacijskim prilozima koje su nam u naslijeđe ostavili naši preci.

Ako bi se baš morao iznjedriti zajednički rezultat i zajednička sugestija – oni bi svakako išli u smjeru izgradnje građanske, samostalne, sekularne, države Bosne i Hercegovine, u kojoj će mišljenje, postojanje i kultura drugoga i različitoga biti bogatstvo a ne poteškoća. U tome će nam pomoći daljnja istraživanja, upoznavanja, razgovori, teorijska sučeljavanja, znanstvene i kulturološke analize, te posebno – snažnije medijsko komuniciranje napora koji su upravo na toj liniji shvaćanja.

Bosna nije problem – Bosna je rješenje. Bilo bi sjajno da su svi politički savjetodavci Bosne, odnosno subjekti odlučivanja o njenoj sudbini osjetili dobre vibracije iznošenja iskustava, znanja i običajnosnih vrijednosti naroda Bosne i Hercegovine prošlih vremena. Vjerujemo da će se dio toga moći doživjeti u zborniku znanstvenih tekstova s ovog skupa.