Povijest rasprave o filozofiji morala među muslimanskim učenjacima
Filozofija morala je novoutemeljena nauka i kao novoutemeljeni i nezavisni naučni smjer nije starija od jednog stoljeća. Mnogi vjeruju da su njeni prvi pupoljci izbili 1903. godine objavljivanjem djela Principi etike (Principia Ethica) Georgea Edwarda Moorea. Naravno, iako sporadična i na marginama filozofskih i etičkih djela, bez sumnje su ova pitanja i prije ovoga postojala.
Zapravo, treba reći da je, sve dokle sežu historijska svjedočanstva, jedan od najvažnijih misaonih izazova svih filozofa bilo razmišljanje o etici i pitanjima vezanim za moral. Stanje je takvo i u islamskom svijetu, što znači da pitanje filozofije morala nije postojalo kao nezavisna nauka pored drugih naučnih oblasti.
Kod prijašnjih mislilaca ne možemo naći čak ni jednu knjigu ili traktat pod ovim naslovom, ali to ne znači da pitanja vezana za filozofiju morala nisu razmatrana i analizirana u drugim islamskim naukama i na marginama filozofskih i doktrinarnih rasprava. Naprotiv, mnoga najznačajnija i temeljna pitanja ove oblasti razmatrana su u različitim filozofskim, teološkim i jurističkim tekstovima muslimanskih učenjaka i oko njih su vođene veoma vrijedne rasprave, što, kao takvo, predstavlja radosnu vijest o kompiliranju i predstavljanju čvrste filozofije morala zasnovane na islamskim principima.
Poput poznate rasprave o “dobrom i lošem po biti”, o kojoj su se od davnina sporili ešarije, s jedne strane, i s druge mutezilije i šiije, o čemu se detaljno pisalo u teološkim i doktrinarnim djelima, a u posljednje vrijeme iz nekih razloga o istom govore i u metodologiji jurisprudencije ili u raspravama o teoretskoj psihologiji (‘ilmu-n-nefs), duboke i opširne rasprave o teoretskom i praktičnom razumu u filozofskim djelima, rasprave o apstrahiranim pojmovima ili obzirnostima (i‘tibarijjat) u filozofiji i metodologiji jurisprudencije, rasprave o riječima i sukobu argumenata u metodologiji jurisprudencije te rasprave o poznatim i etičkim sudovima u teologiji i metodologiji jurisprudencije predstavljaju najvažnija pitanja koja su usko povezana s filozofijom morala, a ideje i misli muslimanskih naučnika o ovim temama mogu biti veoma dobra rješenja.
Naravno, treba voditi računa o tome da, budući da oni ove rasprave nisu koncipirali kako bi riješili pitanja filozofije morala nego neka druga, u njihovim govorima se uočava neka vrsta raštrkanosti i nesklad.
Izvor: Mohammad Taqi Mesbah Yazdi, Osnove filozofije morala, Izdavaštvo „Mulla Sadra“, Sarajevo, 2025, s prezijskog preveo: Lutfi Akbaš