Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Učenje o duši

“I ne recite za one koji su na Allahovu putu poginuli: ‘Mrtvi su!’ Ne, oni su živi, ali vi to ne znate!”

A A A
O broju sposobnosti i moći ljudske duše i njihovom razlučivanju od ostalih sposobnosti i moći

O broju sposobnosti i moći ljudske duše i njihovom razlučivanju od ostalih sposobnosti i moći

Pod pojmom duša podrazumijevaju se različita značenja, a ono što se odnosi na ovu raspravu obuhvata tri. Prvo je vegetativna duša čiji se učinci očituju kod biljaka, životinja i ljudi.

Drugo je životinjska (animalna) duša čije se djelovanje ograničava na jedinke životinjskih vrsta.

Treće je ljudska duša na osnovu koje se ljudska vrsta odvaja i odlikuje od drugih životinja.

Svaka od ovih duša ima nekoliko sposobnosti od kojih je svaka ishodište određenih djelovanja. Vegetativna duša ima tri sposobnosti i moći. Prva je moć prehranjivanja, koja se odvija pomoću četiri druge moći i to: privlačenja, zadržavanja, varenja i odbijanja.

Druga je sposobnost i moć rasta, koja se ostvaruje uz pomoć moći prehranjivanja i još jedne moći koju nazivaju preobražajnom. Treća je sposobnost i moć reprodukcije sebi sličnog u vrsti, čije se djelovanje realizira uz pomoć sposobnosti prehranjivanja i druge moći koju nazivaju imaginacijskom sposobnošću. Životinjska (animalna) duša ima dvije sposobnosti. Jedna je sposobnost percipiranja posredstvom organa, a druga je sposobnost voljnog kretanja.

Sposobnost percipiranja posredstvom organa dijeli se na onu čija su sredstva percipiranja vanjska čula i to: čulo vida, sluha, mirisa, okusa i dodira, i drugu, sposobnost čija su sredstva percipiranja unutarnja čula, kojih je također pet i to: zajedničko čulo, imaginacija, mišljenje, vehm i memorija. Sposobnost voljnog kretanja dijeli se na sposobnost koja se pokreće u pravcu priskrbljivanja koristi i nju nazivaju sposobnošću strasti, i na sposobnost koja se pokreće u pravcu odbijanja štete a koju nazivaju sposobnošću srdžbe. Ljudska duša se od animalnih duša izdvaja jednom sposobnošću, a to je moć razuma. To je moć percipiranja bez organa i razlučivanje percipiranih stvari.

Onda kad je usmjerena prema spoznaji zbilja postojanja i usvajanja različitih vrsta inteligibilija, ovu sposobnost nazivaju i spekulativnim umom. Kad je, pak, usmjerena ka utjecanju na stavove, razlučivanje koristi i šteta djelovanja i izvođenja tehnika u pogledu uređivanja životnih poslova, ovu moć nazivaju praktičnim umom. Upravo je na osnovu podjele ove moći i sposobnosti na dva dijela i filozofija podijeljena na teorijsku i praktičnu.

Pojedinosti vezane za učinke ovih moći i dokazivanje postojanja svake od njih te razlučivanje jedne moći od njoj sličnih i raspravljanje o tome da li je ishodište ove moći kod životinja i ljudi jedna nematerijalna duša ili su to različite duše i moći, spada u domen prirodnih znanosti.

Cilj u domenu ovog izlaganja na ovom mjestu jeste da napravimo razliku između moći čiji učinci proizlaze iz volje i mišljenja, a koja se upotpunjuje stjecanjem i moći koja utječe na osnovu prirode i koju nije moguće upotpuniti, više od onoga što je dobila posebnim stvaranjem svojstvenom čovjeku (fitret), iako ova disciplina, o kojoj ćemo kasnije opsežno govoriti, pripada prvoj vrsti. Prema tome kažemo: od sposobnosti koje smo naveli tri su osnovna djelovanja i utjecanja uz pomoć razuma, promišljanja, rasuđivanja i volje.

Prva je sposobnost percipiranja inteligibilija i razlučivanja koristi i štete djelovanja, a koju nazivamo moći razuma. Druga je moć strasti koja je ishodište privlačenja koristi, traženja užitaka u hrani, piću i supružnicima. Treća je moć srdžbe koja je ishodište odbijanja štetnih stvari, izlaganja opasnim stvarima, žudnje za prevlašću i uzdizanjem. Posljednje dvije moći i sposobnosti su zajedničke čovjeku i životinjama, a prva je svojstvena samo čovjeku. Svaka od ovih moći i sposobnosti ima mjesto očitovanja u tjelesnim organima, koji su poput alatki za njih. Mozak je mjesto očitovanja racionalne duše, jer je on mjesto razmišljanja i mišljenja. Mjesto očitovanja moći srdžbe je srce, koje je rudnik nagonske toplote i izvorište života. Mjesto očitovanja moći strasti je jetra, koja je organ prehranjivanja i slanja hranjive i rastvorene materije drugim organima. Ponekad se dešava da se ove tri moći, to jest moć razuma, srdžbe i strasti nazivaju trima dušama. Sukladno tome, prvu nazivaju melekskom dušom, drugu zvjerinjom, a treću životinjskom dušom. A djelovanje i utjecaj drugih moći o kojima smo govorili, poput moći i sposobnosti prehranjivanja, rasta i tome slično, u njihovim domenima djelovanja je u skladu s prirodom, tako da volja i mišljenje u tome nemaju nikakvu ulogu. One se ne mogu usavršiti i upotpuniti dalje od onoga što su dobile posebnim načinom na koji je čovjek stvoren (fitret).

 

Izvor: Nasiruddin Tusi, Nasirova Etika, Fondacija “Mulla Sadra”, Sarajevo, 2020, s perzijskog preveo: Sedad Dizdarević

Zadnji put promijenjen: Četvrtak, 14 Januar 2021 15:44
×

Log in