Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Predaje s Miradža

A A A
Vrline siromašnih vjernika i objašnjenje njihovih svojstava

Vrline siromašnih vjernika i objašnjenje njihovih svojstava

“O Ahmede, voljeti Allaha znači voljeti siromahe i zbližavati se s njima.” Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, upita: “O Gospodaru, a ko su siromasi?” Uzvišeni Gospodar reče: “To su oni koji su zadovoljni i ako imaju malo, strpljivi su kada su gladni, zahvalni su u blagostanju, ne žale se na glad i žeđ, ne lažu, ne srde se na svoga Gospodara, ne žale za onim što im je promaklo niti se raduju zbog onoga što im je dato.”

Vrline siromašnih vjernika

يا أَحْمَدُ! إِنَّ المَحَبَّةَ لِلّهِ، هِيَ المَحَبَّةُ لِلْفُقَراءِ وَ التَّقَرُّبُ إِلَيْهِ

“O Ahmede, voljeti Allaha znači voljeti siromahe i zbližavati se s njima.”

Ajeti

أَلَمْ يَعْلَمُوا أَنَّ اللهَ هُوَ يَقْبَلُ التَّوْبَةَ عَنْ عِبَادِهِ وَ يَأْخُذُ الصَّدَقَاتِ وَ أَنَّ اللهَ هُوَ التَّوَّابُ الرَّحِيمُ

Zar ne znaju oni da jedino Allah prima pokajanje od robova Svojih i da samo On prihvata milostinje, i da je samo Allah Onaj Koji prašta i da je On milostiv?![1]

Predaje

Asbag prenosi da je sjedio kod Zapovjednika pravovjernih, mir s njim, kad dođe neki čovjek i reče: “O Zapovjedniče pravovjernih! Tako mi Allaha, zaista te volim u ime Allaha.” Imam, mir s njim, reče mu: “Istinu si rekao. Zaista je naša suština pohranjena i sačuvana. Allah je iz kičme Adema, mir s njim, uzeo zavjet za nju. Drži se siromaštva poput odjeće koja te u potpunosti obavija! Zaista sam čuo Božijeg Poslanika, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, da je rekao: ‘O Ali, tako mi Allaha, zaista siromaštvo preplavljuje one koji te vole brže nego što poplava preplavi dolinu.’”[2]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Siromašni vjernici u džennetskim vrtovima počet će uživati četrdeset godina prije nego imućni vjernici.”[3]

Mufaddal prenosi da je Imam Sadik, mir s njim, rekao: “Kad god se uveća vjera roba, uvećaju mu se i tjeskobe i teškoće u životu.”[4]

“Tamo gdje je vlast neislamska opskrba za naše iskrene sljedbenike tolika je da samo mogu preživjeti. Ako hoćete, obiđite i istok i zapad, ali nećete naći više opskrbe od onoga što je dovoljno da preživite.”[5]

Hafs ibn Gijas prenosi da je Imam Sadik, mir s njim, rekao: “U šapćućem moljenju Musaa, mir s njim, s Bogom nalazi se i sljedeće: ‘O Musa, kada vidiš da ti siromaštvo prilazi reci: Dobro došlo, o obilježje dobrih Božijih robova! A kada vidiš da ti imućnost prilazi, reci: Grijeh za koji je kazna ubrzana.’”[6

Imam Sadik, mir s njim, prenosi da je Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, rekao: “Blago bijednicima zbog strpljivosti njihove! Oni su ti koji vide Carstvo Nebesa i Zemlje.”[7]

Muhammed ibn Muslim prenosi da je Imam Bakir, mir s njim, rekao: “Kada nastupi Sudnji dan, Uzvišeni Allah naredit će glasniku da se u Njegovom prisustvu oglasi: ‘Gdje su siromasi?’ Tada će se skupina prisutnih uspraviti. Allah će im reći: ‘Robovi moji!’ – a oni će odgovoriti: ‘Odazivamo ti se, Gospodaru naš.’ On će im reći: ‘Nisam vas učinio siromašnima zbog toga što ste kod Mene bezvrijedni, nego zbog toga što sam vas odabrao za dan kao što je ovaj. Pogledajte lica ljudi, pa one od njih koji su vam učinili kakvo dobro samo u Moje ime nagradite Džennetom od Mene.’”[8]

Rekao je Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim: “Pazite! Ko bude omalovažavao siromaha muslimana, omalovažio je pravo Allahovo i Allah će njega na Sudnjem danu omalovažiti – osim ako se pokaje.” Također je rekao: “Ko bude plemenit prema siromahu, na Sudnjem danu susrest će Allaha zadovoljnog njime.”[9]

Upitan je Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim: “Šta je siromaštvo?”, pa je odgovorio: “Jedna od riznica Božijih.” Ponovo su ga upitali: “O Božiji Poslaniče, šta je siromaštvo?” “Počast od Boga”, rekao je. I treći put su ga pitali: “Šta je siromaštvo?”, a on je odgovorio: “To je nešto što Bog daje samo vjerovjesniku ili vjerniku koji je kod Njega cijenjen.”[10]

Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, je rekao: “Siromaštvo je moj ponos.”[11]

Poslanik islama, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, također je rekao: “Siromaštvo je moj ponos i njime se hvalim.”[12]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Ko ponizi bijednog vjernika, Uzvišeni Bog će njega učiniti poniženim i bit će na njega srdit sve dok ne prestane ponižavati tog vjernika.”[13]

Imam Sadik, mir s njim, prenosi od svoga oca, a on od svojih predaka, mir s njima, da je Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, rekao: “Pitajte učenjake, razgovarajte s mudrima i družite se sa siromasima.”[14]

Među onim što je Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, oporučio pred smrt bilježi se i sljedeće: “Oporučujem ti ljubav prema siromasima i druženje s njima.”[15]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Nedaće su darovi od Allaha, a siromaštvo je kod Allaha poput pogibije na Božijem putu – daje ga samo onim robovima koje voli.”[16]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Siromaštvo je pohranjeno kod Allaha, njime iskušava vjernika kojeg voli.” Zatim je rekao: “Zaista Allah Ovaj svijet daje i onome koga voli i onome koga prezire, a Svoju vjeru daje samo onome koga voli.”[17]

Muhammed ibn Muslim prenosi da je Imam Sadik, mir s njim, rekao: “Nema nijedna stvar, a da za njeno nadziranje nije određen melek, osim milostinje koja neposredno dospijeva u Božiju ruku.”[18]

Mualla ibn Hunejs prenosi da je Imam Sadik, mir s njim, rekao: “Zaista Allah nije stvorio ništa, a da za to nije postavio i rizničara koji to čuva – osim milostinje. Zaista, Gospodar se Sam brine o milostinji. Kada bi moj otac davao milostinju, spustio bi je u ruku prosjaka, zatim bi je vratio, poljubio i pomirisao, a potom bi je opet vratio u ruku prosjaka. Tako je zato što milostinja prije negoli dospije u ruku prosjaka dospijeva u ruku Božiju, pa volim da je ljubim zato što Allah brine o njoj.”[19]

Muhammed ibn Adžlan prenosi: “Bio sam kod Imama Sadika, mir s njim, kad je došao neki čovjek i nazvao selam, pa ga je Imam upitao: ‘Kakvi ljudi su tvoja braća?’ Ovaj čovjek ih je hvalio, govorio da su pošteni i veličao ih je. Imam ga upita: ‘Da li imućni među njima obilaze njihove siromašne?’ Čovjek reče: ‘Rijetko!’ Imam upita: ‘Koliko imućni među njima vode brigu o stanju siromašnih?’ Čovjek odgovori: ‘Malo!’ Imam zatim upita: “A koliko imućni među njima održavaju veze sa siromašnima?’ Čovjek odgovori: ‘Zaista ti spominješ osobine koje su među nama veoma rijetke.’ Onda mu Imam reče: ‘Pa kako onda oni mogu misliti da su naši sljedbenici?’”[20]

Muhammed ibn Idris prenosi da je Selman Farisi rekao: “Moj prijatelj Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, preporučio mi je da ni u kom slučaju ne napuštam sedam odlika.” Treća od njih je: “...Da volim siromahe i da im se približim.”[21]

Objašnjenje

Jasno je da se veličina i vrijednost svakog posla i djela vide iz toga koliko taj posao i to djelo Uzvišeni Bog i bezgrješni, mir s njima, smatraju velikim i vrijednim. Iz ovog dijela predaje s Miradža i onoga što smo nakon nje naveli razaznaje se da se siromaštvo i siromasi kod Uzvišenog Boga i Njegovih prijatelja, mir s njima, smatraju velikim i vrijednim. Po uzoru na prijatelje Božije, mir s njima, obaveza svih nas je da poštujemo i uvažavamo siromahe.

Možda tajna Allahovog smatranja siromaha velikim leži u činjenici da siromaštvo kod njih izaziva skrušenost, poniznost te veću pažnju i usmjerenost ka Uzvišenom Bogu u svim stanjima i poslovima. Jasno je da postizanje ovakvog stanja ne samo da nije beznačajno i bezvrijedno nego je to ono čemu su Božiji poslanici, mir s njima, stalno pozivali ljude, što su imami, mir s njima, smatrali značajnim i na ostvarivanje čega su nebeske knjige poticale. Prema tome, zašto siromasi ne bi bili stvorenja koja su Bogu najbliža i zašto ne bi ljubav prema njima bila ljubav prema Bogu, približavanje njima – približavanje Bogu, bliskost s njima – bliskost s Bogom, njihovo uzimanje milostinje – Božije uzimanje milostinje, stavljanje milostinje u njihove ruke – stavljanje milostinje u Božiju ruku, te ponižavanje njih i nepoštovanje prema njima – ponižavanje Boga i nepoštovanje prema Bogu?

Odlike kojima siromasi privlače posebnu Božiju naklonost bit će navedene u pojašnjenju sljedećeg dijela predaje s Miradža.

Zadovoljstvo s malim

قالَ: يا رَبِّ! وَ مَنِ الْفُقَراءُ؟ قالَ: الَّذينَ رَضُوا بِالْقَليلِ

“Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, upita: ‘O Gospodaru, a ko su siromasi?’ Uzvišeni Gospodar reče: ‘To su oni koji su zadovoljni i ako imaju malo.’”

Predaje

Imam Bakir, mir s njim, je rekao: “Pazi da pogled svoj ne upreš u onoga koji je iznad tebe! Pa kako bi to i uradio pored Božijih riječi upućenih Njegovom Poslaniku, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim: Neka te ne zadivljuju imeci njihova ni djeca njihova![22] Također je rekao: Ne pružaj nikako pogled svoj na ono što smo nekim ljudima Mi, da uživaju, dali od čari života ovosvjetskoga,[23] pa ako do tebe dopre nešto od ovoga, sjeti se života Božijeg Poslanika, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim; hrana mu je bila ječam, slatko mu je bila hurma, a ogrjev mu je bila suha pustinjska trava, kada bi je našao.”[24]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Ko bude zadovoljan Allahom i ako mu da malu opskrbu, Allah će biti njime zadovoljan i ako bude imao malo djela.”[25]

Imam Sadik, mir s njim, rekao je: “U Tevratu je zapisano: ‘O sine Ademov! Budi kakav hoćeš, a kako budeš radio – tako ćeš biti i nagrađen. Ko bude zadovoljan Allahom i ako mu da malu opskrbu, Allah će od njega primiti djela i ako ih bude malo, a ko bude zadovoljan onim što je dozvoljeno i ako je malo, neće ljude opterećivati, zarada će mu biti čista i udaljit će se od nemoralnog života.’”[26]

Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, je rekao: “Ko na Ovom svijetu bude zadovoljan onim što mu je dovoljno, dovoljno mu je i kad je ono što mu je dato na njemu neznatno. A ko na Ovom svijetu ne bude zadovoljan onim što mu je dovoljno, ništa mu na njemu neće ni biti dovoljno.”[27]

Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, je rekao: “Zadovoljni siromah spašen je od šejtanovih zamki, dok je bogataš upao u njih.”[28]

“Strpljivo i dostojanstveno podnošenje siromaštva ljepše je od bogatstva uz poniženje.”[29]

“Najbolji čovjek je onaj koji i kad je u teškoćama daje prednost drugima nad sobom i strpljiv je.”[30]

Objašnjenje

U objašnjenju dijela predaje s Miradža: “I zadovoljstva onim što sam raspodijelio”[31], naveli smo ajete i predaje koji ukazuju na vrijednost zadovoljstva onim što je Allah dodijelio, a druge ajete i predaje na tu temu navest ćemo uz riječi: “A ko bude radio želeći da postigne Moje zadovoljstvo...”[32]

Strpljivo podnošenje gladi

وَ صَبَرُوا عَلَى الجُوعِ 

“Strpljivi su kada su gladni.’”

Ajeti

وَ لَنَبْلُوَنَّكُمْ بِشَىْءٍ مِنَ الْخَوْفِ وَ الْجُوعِ وَنَقْصٍ مِنَ الْأَمْوَالِ وَ الْأَنْفُسِ وَ الثَّمَرَاتِ وَ بَشِّرِ الصَّابِرِينَ ۝ الَّذِينَ إِذَا أَصَابَتْهُمْ مُصِيبَةٌ قَالُوا إِنَّا لِلَّهِ وَ إِنَّا إِلَيْهِ رَاجِعُونَ ۝ أُولَئِكَ عَلَيْهِمْ صَلَوَاتٌ مِنْ رَبِّهِمْ وَ رَحْمَةٌ وَ أُولَئِكَ هُمُ الْمُهْتَدُونَ

Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja, i živote, i ljetine. A ti obraduj izdržljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: “Mi smo Allahovi i njemu se vraćamo!” Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu![33]

لَيْسَ الْبِرَّ أَنْ تُوَلُّوا وُجُوهَكُمْ قِبَلَ الْمَشْرِقِ وَ الْمَغْرِبِ وَلَكِنَّ الْبِرَّ مَنْ آمَنَ بِاللهِ وَ الْيَوْمِ الْآخِرِ وَ الْمَلَائِكَةِ وَ الْكِتَابِ وَ النَّبِيِّينَ وَ آتَى الْمَالَ عَلَى حُبِّهِ ذَوِى الْقُرْبَى وَ الْيَتَامَى وَ الْمَسَاكِينَ وَ ابْنَ السَّبِيلِ وَ السَّائِلِينَ وَ فِى الرِّقَابِ وَ أَقَامَ الصَّلَاةَ وَ آتَى الزَّكَاةَ وَ الْمُوفُونَ بِعَهْدِهِمْ إِذَا عَاهَدُوا وَ الصَّابِرِينَ فِى الْبَأْسَاءِ وَ الضَّرَّاءِ وَ حِينَ الْبَأْسِ أُولَئِكَ الَّذِينَ صَدَقُوا وَ أُولَئِكَ هُمُ الْمُتَّقُونَ

Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u Onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone.[34]

Predaje

Imam Bakir, mir s njim, je rekao: “Džennet je obavijen nevoljama i strpljivošću, pa ko bude strpljiv pri nevoljama na Ovom svijetu, ući će u Džennet, a Džehennem je obavijen užicima i strastima, pa ko se bude prepustio užicima i strastima Ovog svijeta, ući će u Vatru.[35]

Ebu Basir prenosi da je Imam Sadik, mir s njim, rekao: “Nema nijednog vjernika koji je pogođen nekom nevoljom, a da ga ne čeka nevolja teža od nje. Ako se bude strpio u nevolji u kojoj se nalazi, Allah će ga poštedjeti nevolje koja ga čeka; a ako se ne strpi i bude nespokojan, stalno će mu se spuštati nove nevolje sve dok mu se strpljenje i podnošenje ne poprave.”[36]

Rekao je Imam Bakir ili Imam Sadik, mir s njima: “Nema nijednog roba muslimana kojeg Allah iskuša nekom nevoljom pa se on strpi, a da mu ne bude upisana nagrada hiljade šehida.”[37]

Objašnjenje

Tumačeći riječi: “...Te da mu gladovanje predstavlja radost”,[38] rekli smo nešto o vrijednosti i učincima gladovanja. Također ćemo u vezi s riječima: “...Ne žale se na glad i žeđ”,[39] i Poslanikovom dovom za one pripadnike njegova Ummeta koji se ustežu: “...I strpljivošću nakon koje nema srditosti”[40], navesti odgovarajuće ajete i predaje.

Zahvalnost u blagostanju

وَ شَكَرُوا عَلَى الرَّخاءِ

“Zahvalni su u blagostanju.’”

Ajeti

يَا بَنِى إِسْرَائِيلَ اذْكُرُوا نِعْمَتِىَ الَّتِى أَنْعَمْتُ عَلَيْكُمْ وَ أَوْفُوا بِعَهْدِى أُوفِ بِعَهْدِكُمْ وَ إِيَّاىَ فَارْهَبُونِ

O sinovi Israilovi, sjetite se blagodati Moje koju sam vam podario, i ispunite zavjet koji ste Mi dali – ispunit ću i Ja svoj koji sam vama dao, i samo se Mene bojte![41]

وَ اذْكُرُوا نِعْمَةَ اللهِ عَلَيْكُمْ وَ مِيثَاقَهُ الَّذِى وَاثَقَكُمْ بِهِ إِذْ قُلْتُمْ سَمِعْنَا وَ أَطَعْنَا وَ اتَّقُوا اللهَ إِنَّ اللهَ عَلِيمٌ بِذَاتِ الصُّدُورِ

I sjetite se Allahove milosti kojom vas je obasuo i zavjeta kojim vas je obavezao, kad ste rekli: “Slušamo i pokoravamo se!” I bojte se Allaha, jer Allah zna svačije misli.[42]

أَوَعَجِبْتُمْ أَنْ جَاءَكُمْ ذِكْرٌ مِنْ رَبِّكُمْ عَلَى رَجُلٍ مِنْكُمْ لِيُنْذِرَكُمْ وَ اذْكُرُوا إِذْ جَعَلَكُمْ خُلَفَاءَ مِنْ بَعْدِ قَوْمِ نُوحٍ وَ زَادَكُمْ فِى الْخَلْقِ بَسْطَةً فَاذْكُرُوا آلَاءَ اللهِ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ

Zar vam je čudno što vam pouka od Gospodara vašeg dolazi po čovjeku, jednom od vas, da vas opominje? Sjetite se da vas je On nasljednicima Nuhova naroda učinio; to što ste krupna rasta – Njegovo je djelo. I neka su vam zato uvijek na umu Allahove blagodati, da biste postigli ono što budete željeli.[43]

وَ اذْكُرُوا إِذْ جَعَلَكُمْ خُلَفَاءَ مِنْ بَعْدِ عَادٍ وَ بَوَّأَكُمْ فِى الْأَرْضِ تَتَّخِذُونَ مِنْ سُهُولِهَا قُصُورًا وَ تَنْحِتُونَ الْجِبَالَ بُيُوتًا فَاذْكُرُوا آلَاءَ اللهِ وَ لَا تَعْثَوْا فِى الْأَرْضِ مُفْسِدِينَ

I sjetite se da ste Njegovom voljom postali nasljednici Ada i da vas je On na Zemlji nastanio; u ravnicama njezinim palače gradite, a u brdima kuće klešete. I neka su vam uvijek na umu Allahove blagodati, i ne činite zlo po Zemlji nered praveći![44]

إِنَّ إِبْرَاهِيمَ كَانَ أُمَّةً قَانِتًا لِلَّهِ حَنِيفًا وَلَمْ يَكُ مِنَ الْمُشْرِكِينَ ۝ شَاكِرًا لِأَنْعُمِهِ اجْتَبَاهُ وَ هَدَاهُ إِلَىٰ صِرَاطٍ مُسْتَقِيمٍ

Ibrahim je bio primjer čestitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim, i bio je zahvalan na blagodatima Njegovim; On je njega izabrao i na Pravi put izveo.[45]

Predaje

Rekao je Imam Bakir ili Imam Sadik, mir s njima: “Onaj kojeg je snašla nevolja, ali je zahvalan, ima nagradu poput onoga kojeg je snašla neka nevolja, ali je strpljiv. A onaj kojem su date blagodati, na kojima je zahvalan, poput je onoga kojem su blagodati uskraćene, ali je zadovoljan.”[46]

Ubejdullah ibn Velid er-Ressafi prenosi da je čuo Imama Sadika, mir s njim, kako je rekao: “Ništa čovjeku ne može nauditi ako posjeduje troje: dovu u nedaći, traženje oprosta nakon učinjenog grijeha i zahvalnost u blagostanju.”[47]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Lijepo iskoristite blagodati i pazite da ne bi od vas otišle drugome. Znajte da nikada blagodat nije otišla od nekoga, a da mu se tek tako vratila.” Također je rekao: “Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, bi govorio: ‘Rijetko se dešava da nešto ode od čovjeka, a da mu se ponovo vrati.’”[48]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Vjerniku priliči da posjeduje osam odlika: (...) zahvalnost na izobilju.”[49]

U Ebu Zerrovoj predaji stoji: “O Ebu Zerre, hoćeš li da te podučim riječima kojima će ti Allah Uzvišeni dati koristi?” Ebu Zerr odgovori: “Poduči me, o Božiji Poslaniče.” Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, reče: “Čuvaj (sjećanje na) Allaha, i Allah će te čuvati; čuvaj (sjećanje na) Allaha, naći ćeš Ga pred sobom; znaj za Boga u izobilju, da bi On za tebe znao u teškoći.”[50]

Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, je rekao: “Zahvalnost je ukras blagostanja.”[51]

“Zahvalnost je ukras blagostanja i čuvar blagodati.”[52]

“Blagodat je povezana sa zahvalnošću, a zahvalnost sa uvećanjem. Dakle, ovo dvoje ide jedno uz drugo.”[53]

“Vjernik je stalno između blagodati i grijeha, a ovo dvoje se može urediti samo zahvalnošću i traženjem oprosta.”[54]

“Mnogo vodi računa o onome u odnosu na koga si u prednosti, jer zaista je to jedna od kapija zahvalnosti.”[55]

“Lijepo iskoristite blagodati vjere i Ovog svijeta zahvalnošću prema onima koji su vas uputili na njih.”[56]

“Prvo čime vas je Allah Svevišnji obavezao jesu zahvalnost na Njegovim blagodatima i traženje Njegovog zadovoljstva.”[57]

“Zaista Allah Uzvišeni u svakoj blagodati ima pravo da Mu se bude zahvalno, a onome ko ispuni ovo pravo On će uvećati.”[58]

“Pravo Allaha Svevišnjeg kod vas je da u lagodnosti budete dobročinitelji i zahvalni, a da u teškoći budete zadovoljni i strpljivi.”[59]

“Dužan si da i u obilju i u oskudici budeš zahvalan.”[60]

“U obilju budi zahvalan rob, a u oskudici strpljiv rob!”[61]

“Blagodat na kojoj se ne zahvaljuje poput je grijeha za koji se ne traži oprost.”[62]

Objašnjenje

Naveden je samo mali dio onoga što ukazuje na vrijednost i učinke zahvalnosti u blagostanju, a ako Bog da, o značenju i suštini zahvalnosti bit će govora kada iz predaje s Miradža budemo objašnjavali riječi: “Upoznat ću ga sa zahvalnošću koja se neće miješati sa neznanjem”, i riječi: “Na početku svake blagodati veličaju Boga, a na kraju svake zahvaljuju.”

Podnošenje gladi i žeđi bez jadikovanja

وَ لَمْ يَشْكُوا جُوعَهُمْ وَ لا ظَمَأَهُمْ

“Ne žale se na glad i žeđ.”

Ajeti

وَ اصْبِرْ عَلَى مَا أَصَابَكَ إِنَّ ذَلِكَ مِنْ عَزْمِ الْأُمُورِ

I strpljivo podnosi ono što te zadesi – jer zaista je strpljivost plod velike odlučnosti u poslovima.[63]

لَيْسَ الْبِرَّ أَنْ تُوَلُّوا وُجُوهَكُمْ قِبَلَ الْمَشْرِقِ وَ الْمَغْرِبِ وَلَكِنَّ الْبِرَّ مَنْ آمَنَ بِاللهِ وَ الْيَوْمِ الْآخِرِ ... وَ الصَّابِرِينَ فِى الْبَأْسَاءِ وَ الضَّرَّاءِ وَ حِينَ الْبَأْسِ أُولَئِكَ الَّذِينَ صَدَقُوا وَ أُولَئِكَ هُمُ الْمُتَّقُونَ

Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u Onaj svijet, (...) naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone.[64]

فَأَمَّا الْإِنْسَانُ إِذَا مَا ابْتَلَاهُ رَبُّهُ فَأَكْرَمَهُ وَ نَعَّمَهُ فَيَقُولُ رَبِّى أَكْرَمَنِ ۝ وَ أَمَّا إِذَا مَا ابْتَلَاهُ فَقَدَرَ عَلَيْهِ رِزْقَهُ فَيَقُولُ رَبِّى أَهَانَنِ

Čovjek, kada Gospodar njegov hoće da ga iskuša pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: “Gospodar moj je prema meni plemenito postupio!” A kad mu, da bi ga iskušao, opskrbu njegovu oskudnom učini, onda rekne: “Gospodar moj me je napustio!”[65]

Predaje

Imam Sadik, mir s njim, prenosi da je Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, rekao: “O Ali, zaista je Allah siromaštvo učinio zalogom kod Svojih stvorenja, pa će Allah onome ko ga sakrije dati nagradu postača, dok je onaj ko svoje siromaštvo otkrije čovjeku koji mu može ispuniti potrebe – ali taj to ne učini – ubio tog čovjeka, ali ne sabljom ni kopljem, već onim što je učinio srcu njegovom.”[66]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Zamalo da siromaštvo postane nevjerovanje i zamalo da zavist nadvlada sudbinu.”[67]

Imam Sadik, mir s njim, prenosi da je Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, rekao: “O vi koji živite u bijedi, radujte se i svim srcem budite zadovoljni, da bi vas Bog nagradio za vaše siromaštvo, a ako to ne učinite, nećete biti nagrađeni.”[68]

Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, je rekao: “Kada musliman bude u tjeskobi, neka se ne žali na Gospodara svoga, nego neka se žali Gospodaru svome, u Čijoj su ruci uzde vlasti i upravljanje svime.”[69]

Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim – govoreći o onome što je zabranjeno – rekao je: “Ko ne bude zadovoljan opskrbom koju mu je Allah dao pa se stane žaliti, ne bude strpljiv i ne bude podnosio nedaće, nijedno njegovo dobro djelo neće biti primljeno, a kada se sretne sa Uzvišenim Bogom, On će na njega biti srdit, osim ako se ovaj pokaje.”[70]

Imam Bakir, mir s njim, prenosi da je Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, rekao: “Uzvišeni Bog kaže: ‘Zaista među Mojim robovima vjernicima ima onih kojima vjera može biti uređena samo bogatstvom, obiljem i tjelesnim zdravljem, pa ih iskušavam bogatstvom, obiljem i tjelesnim zdravljem i na taj način im se uredi vjera. A zaista među Mojim robovima vjernicima ima i onih kojima vjera može biti uređena samo siromaštvom, bijedom i bolešću tijela, te ih iskušavam siromaštvom, bijedom i bolešću tijela i na taj način im se uredi vjera. Ja najbolje znam čime se uređuje vjera Mojih robova vjernika.’”[71]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Ko se požali svome bratu, kao da se požalio Bogu Uzvišenom, a ko se požali nekom ko mu nije brat, ustvari se požalio na Boga.”[72]

Imam Sadik, mir s njim, rekao je: “Uzvišeni Bog kaže: ‘Moga roba vjernika ne odvraćam ni od čega, a da nisam učinio da to bude dobro za njega. Zato neka bude zadovoljan odredbom Mojom, neka se strpi u iskušenju od Mene, neka bude zahvalan na blagodatima Mojim, pa ću ga upisati, o Muhammede, među potpuno iskrene kod Mene.’”[73]

Objašnjenje

Objašnjenje ove teme može se naći uz sljedeće dijelove predaje s Miradža: “I zadovoljstva onim što sam raspodijelio”,[74] “Njima je užitak na Ovome svijetu Moje sjećanje na njih, i Moja ljubav prema njima, i Moje zadovoljstvo njima”,[75] te: “Na Ovom svijetu koristi samo onoliko hrane, pića i odjeće koliko ti je potrebno.”[76]

Izbjegavanje laži

وَ لَمْ يَكْذِبُوا بِأَلْسِنَتِهِمْ

“Ne lažu.”

Ajeti

وَ اجْتَنِبُوا قَوْلَ الزُّورِ

...I izbjegavajte što više govor neistiniti![77]

إِنَّ اللهَ لَا يَهْدِى مَنْ هُوَ كَاذِبٌ كَفَّارٌ

Allah nikako neće ukazati na Pravi put onome ko je lažljivac i nevjernik.[78]

Predaje

Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, je rekao: “Čuvajte se laži! Zaista, svako ko se nada traga, a svako ko se boji bježi.”[79]

Imam Bakir, mir s njim, je rekao: “Zaista laž uništava vjeru.”[80]

Asbag ibn Nubate prenosi da je Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, rekao: “Rob neće okusiti slast vjerovanja sve dok ne napusti laž, bilo da je u zbilji ili šali.”[81]

Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, je rekao: “Od laži nema goreg zla.”[82]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Čovjek izgovori laž i zbog toga mu bude uskraćen noćni namaz, a kada mu bude uskraćen noćni namaz, uskrati mu se i opskrba.”[83]

Rekao je Imam Ali, mir s njim: “Navika laganja donosi siromaštvo.”[84]

Imam Askeri, mir s njim, je rekao: “Sve prljavštine su stavljene u jednu kuću, a laž je učinjena ključem te kuće.”[85]

Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, je rekao: “Kada vjernik slaže bez opravdanog razloga, prokune ga sedamdeset hiljada meleka. Iz srca mu izlazi smrad koji dopire sve do Prijestolja, pa ga prokunu i oni koji nose Prijestolje, a Allah mu zbog te laži upiše kao da je sedamdeset puta počinio blud, od kojih je najmanji poput bluda s rođenom majkom.”[86]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Laž je pokuđena, osim u dva slučaja: za odbijanje zla nasilnika i za popravljanje odnosa (među braćom u vjeri).”[87]

Musa, mir s njim, je upitao: “O Gospodaru! Koji robovi Tvoji imaju najbolja djela?” Allah Uzvišeni reče: “Oni čiji jezici ne izgovaraju laž, čija srca ne griješe i čiji spolni organi ne čine blud.”[88]

Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, je rekao: “Allahu najmrži robovi su ohol siromah, bludan starac i grješan učenjak.”[89]

Objašnjenje

Iz navedenih i drugih ajeta i predaja razumije se da je laž potpuno zabranjena i pokuđena, osim u slučajevima koji su dokazom iz Vjerozakona izuzeti iz ovog pravila, kao što su laž da bi se odbilo zlo nepravednika i nasilnika te laž s ciljem popravljanja odnosa (među braćom u vjeri). I za siromaha je laganje veoma pokuđeno te on mora paziti da se ne služi lažima kako bi sebi osigurao opskrbu. On treba vjerovati i biti čvrsto uvjeren u svoga Gospodara, pa ako tako postupi, siromaštvo će mu predstavljati ponos i snagu te će mu omogućiti brzo i lahko polaganje računa i dobar položaj na Sudnjem danu.

Izbjegavanje srdžbe prema Gospodaru

وَ لَمْ يَغْضبوا عَلى رَبَّهِمْ

“Ne srde se na svoga Gospodara.”

Predaje

Imam Sadik, mir s njim, prenosi da je Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, rekao: “O vi koji živite u bijedi, radujte se i svim srcem budite zadovoljni, da bi vas Bog nagradio za vaše siromaštvo, a ako to ne učinite, nećete biti nagrađeni.”[90]

U tefsiru Alija ibn Ibrahima, u tumačenju ajeta: Ne pružaj nikako pogled svoj na ono što smo nekim ljudima Mi, da uživaju, dali od čari života ovosvjetskoga, da ih time na kušnju stavimo, ta nagrada Gospodara tvoga je bolja i vječna[91], navodi se da je Imam Sadik, mir s njim, rekao: “Kada je ovaj ajet spušten, Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, je ustao i rekao: ‘Koga ne utješi Allahova utjeha, dušu mu razdire tuga. Ko bude gledao u ono što ljudi posjeduju, oduljit će mu se brige i neće mu se izliječiti srdžba. Ko bude mislio da su Allahove blagodati samo u onome što jede i pije, skratio mu se život i približila mu se kazna.’”[92]

Abbad ibn Suhejb prenosi od Imama Sadika da je Uzvišeni Bog rekao: “Da me nije stid Moga roba vjernika, ne bih mu ostavio ni krpu kojom bi se pokrivao. Ali, kada se vjera roba usavrši, iskušam ga oskudnošću opskrbe, pa ako ne bude strpljiv, vratim mu opskrbu, a ako se strpi, ponosim se njime pred Svojim melecima. To je onaj na kojeg meleci prstom pokazuju.”[93]

Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, je rekao: “Ko bude zapao u oskudicu i to stanje ne bude smatrao znakom posebne Božije pažnje prema njemu, upropastio je nadu u dobro. A ko doživi obilje u opskrbi i to ne bude smatrao postepenim udaljavanjem od Boga, samo je umislio da je siguran od strahote.”[94]

Imam Sadik, mir s njim, prenosi da je Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, rekao: “Četiri su stuba nevjerstva: čežnja, strah, ljutnja i srdžba.”[95]

Objašnjenje

Siromašan čovjek srdi se na svoga Gospodara ako nije od onih koje je Uzvišeni Bog u predaji s Miradža opisao riječima: “To su oni koji su zadovoljni i ako imaju malo, strpljivi su kada su gladni, zahvalni su u blagostanju, ne žale se na glad i žeđ”,[96] ali ako bude imao vjeru i čvrsto uvjerenje u svoga Gospodara te se ukrasi sa ove četiri odlike navedene u predaji s Miradža, ni u kakvom stanju se neće srditi na svoga Gospodara – ni zbog siromaštva, ni zbog bilo čega drugog.

Odsustvo žaljenja za onim što je promaklo i radovanja zbog onoga što je dato

وَ لَمْ يَغْتَمُّوا عَلى ما فاتَهُمْ، وَ لَمْ يَفْرَحُوا بِما آتاهُمْ

“Ne žale za onim što im je promaklo niti se raduju zbog onoga što im je dato.”

Ajeti

مَا أَصَابَ مِنْ مُصِيبَةٍ فِى الْأَرْضِ وَ لَا فِى أَنْفُسِكُمْ إِلَّا فِى كِتَابٍ مِنْ قَبْلِ أَنْ نَبْرَأَهَا إِنَّ ذَلِكَ عَلَى اللهِ يَسِيرٌ ۝ لِكَيْلَا تَأْسَوْا عَلَى مَا فَاتَكُمْ وَلَا تَفْرَحُوا بِمَا آتَاكُمْ وَ اللهُ لَا يُحِبُّ كُلَّ مُخْتَالٍ فَخُورٍ

Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi – to je Allahu, uistinu, lahko – da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo, a i da se ne biste previše radovali onome što vam On dade. Allah ne voli nikakve razmetljivce, hvalisavce.[97]

وَ إِنْ يَمْسَسْكَ اللهُ بِضُرٍّ فَلَا كَاشِفَ لَهُ إِلَّا هُوَ وَ إِنْ يُرِدْكَ بِخَيْرٍ فَلَا رَادَّ لِفَضْلِهِ يُصِيبُ بِهِ مَنْ يَشَاءُ مِنْ عِبَادِهِ وَ هُوَ الْغَفُورُ الرَّحِيمُ

Ako ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne može otkloniti, a ako ti zaželi dobro, pa – niko ne može blagodat Njegovu spriječiti; On njome nagrađuje onoga koga hoće od robova svojih; On prašta i milostiv je.”[98]

قُلْ مَنْ ذَا الَّذِى يَعْصِمُكُمْ مِنَ اللهِ إِنْ أَرَادَ بِكُمْ سُوءًا أَوْ أَرَادَ بِكُمْ رَحْمَةً وَ لَا يَجِدُونَ لَهُمْ مِنْ دُونِ اللهِ وَلِيًّا وَ لَا نَصِيرًا

Reci: “Ko će vas od Allaha zaštititi ako On hoće da vas zlo snađe, ili, ko vam može nauditi ako On želi da vam milost ukaže?” Osim Allaha, oni neće naći sebi ni zaštitnika ni pomagača.[99]

مَا يَفْتَحِ اللهُ لِلنَّاسِ مِنْ رَحْمَةٍ فَلَا مُمْسِكَ لَهَا وَ مَا يُمْسِكْ فَلَا مُرْسِلَ لَهُ مِنْ بَعْدِهِ وَ هُوَ الْعَزِيزُ الْحَكِيمُ

Milost koju Allah podari ljudima niko ne može uskratiti, a ono što On uskrati niko ne može, poslije Njega, dati; On je silan i mudar.[100]

وَ لَئِنْ سَأَلْتَهُمْ مَنْ خَلَقَ السَّمَاوَاتِ وَ الْأَرْضَ لَيَقُولُنَّ اللهُ قُلْ أَفَرَأَيْتُمْ مَا تَدْعُونَ مِنْ دُونِ اللهِ إِنْ أَرَادَنِىَ اللهُ بِضُرٍّ هَلْ هُنَّ كَاشِفَاتُ ضُرِّهِ أَوْ أَرَادَنِى بِرَحْمَةٍ هَلْ هُنَّ مُمْسِكَاتُ رَحْمَتِهِ قُلْ حَسْبِىَ اللهُ عَلَيْهِ يَتَوَكَّلُ الْمُتَوَكِّلُونَ

Ako ih upitaš ko je stvorio Nebesa i Zemlju, sigurno će reći: “Allah!”, a ti reci: “Mislite li vi da bi oni kojima se, pored Allaha, klanjate mogli otkloniti štetu, ako Allah hoće da mi je učini, ili, da bi mogli zadržati milost Njegovu, ako On hoće da mi je podari?” Reci: “Meni je dovoljan Allah, u Njega se pouzdaju oni koji se pouzdavaju.”[101]

قُلْ فَمَنْ يَمْلِكُ لَكُمْ مِنَ اللهِ شَيْئًا إِنْ أَرَادَ بِكُمْ ضَرًّا أَوْ أَرَادَ بِكُمْ نَفْعًا بَلْ كَانَ اللهُ بِمَا تَعْمَلُونَ خَبِيرًا

Reci: “Pa ko može promijeniti Allahovu odluku, ako On hoće da vam naudi ili ako hoće da vam kakvo dobro učini?” Allah zna ono što radite.[102]

Predaje

Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, je rekao: “Isposništvo je bogatstvo, a bogobojaznost je štit. (...) Isposništvo je između dvije rečenice u govoru Uzvišenog Boga: ...Da ne biste tugovali za onim što vam je promaklo, a i da se ne biste previše radovali onome što vam On dade.[103] Svako ko ne žali za onim što je prošlo i ne raduje se onom što dolazi obuhvatio je isposništvo sa oba kraja njegova.”[104]

Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, upitao je Džebraila, mir s njim: “Šta je značenje strpljivosti?” Džebrail odgovori: “Da u nevolji budeš strpljiv kao što si strpljiv u sreći, da u neimaštini budeš strpljiv kao što si i u bogatstvu, da u nedaći budeš strpljiv kao i u lagodnosti. I da se čovjek na svoje stanje – zbog iskušenja koje ga je pogodilo – ne žali stvorenjima.”[105]

Imam Ali, mir s njim, je rekao: “Uzvišeni Allah objavio je Davudu, mir s njim: ‘O Davude! Ti želiš i Ja želim, a ne bude ništa osim onoga što Ja želim. Pa ako se budeš predao Mojoj volji, dat ću ti ono što želiš, a ako se ne predaš Mojoj volji, izmorit ću te u pogledu onoga što želiš i na kraju neće biti ništa osim onoga što Ja želim.’”[106]

Imam Rida prenosi od svojih predaka, mir s njima, da je Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, rekao: “Uzvišeni Bog je rekao: ‘Onaj koji nije zadovoljan Mojom odredbom i ne vjeruje u Moju sudbinu – neka traži drugog boga mimo Mene.’”[107]

Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Vrhunac robovanja Bogu je zadovoljstvo onim što Bog učini i u vezi sa onim što rob voli i u vezi sa onim što rob ne voli. Bog s robom neće učiniti ništa, a da to nije za njegovo dobro.”[108]

Hasan ibn Musa prenosi od svog oca, a on od svojih predaka, mir s njima, da je Božiji Poslanik, blagoslov i mir Božiji neka su s njim i njegovim, rekao: “Ovaj svijet prelazi iz ruke u ruku. Ono od njega što je za tebe i u tvoju korist doći će ti i ako si nemoćan, a ono što je protiv tebe i što te treba snaći ne možeš odbiti od sebe ni ako si snažan. Ko prekine nadu u ono što mu je promaklo, tijelo će mu biti odmorno. Blago onome ko je zadovoljan onim čime ga je Allah opskrbio!”[109]

Objašnjenje

Ovaj dio predaje s Miradža ukazuje na poruku 23. ajeta sure El-Hadid. Dakle, ne žalostiti se zbog onog što je propušteno i ne radovati se zbog onog što je dobiveno predstavlja velik položaj i uzvišen stepen, koji je Zapovjednik pravovjernih, mir s njim, opisao kao zbiljsko ustezanje. Možda Uzvišeni Bog neke Svoje robove iskušava siromaštvom ne bi li postigli ovaj visoki položaj. A onaj ko postigne ovaj položaj, stekao je i prethodno navedenih šest lijepih svojstava.

Iz onoga što je rečeno u predaji s Miradža, ajetima, drugim predajama i našem kratkom objašnjenju razumije se da svi siromasi nisu obuhvaćeni posebnom pažnjom i dobrotom Božijom, nego su time su obuhvaćeni samo oni siromasi koji su se ukrasili prethodno navedenim svojstvima.

 Izvor: Ali Se'adet Perver, Tajne s Miradža, Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo,2012., sa arapskog preveli: Ensar Karaman i Akbaš

[1] Et-Tevbe, 104.

[2] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 3, predaja 1.

[3] Isto, str. 6, predaja 4.

[4] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 8, predaja 7.

[5] Isto, str. 10, predaja 10.

[6] Isto, str. 15, predaja 14.

[7] Isto, str. 15, predaja 15.

[8] Isto, str. 24, predaja 17.

[9] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 37, predaja 30.

[10] Isto, str. 47, predaja 58.

[11] Isto.

[12] Isto, str. 55, predaja 85.

[13] Isto, str. 52, predaja 78.

[14] Isto, str. 56, predaja 86.

[15] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 41, predaja 43.

[16] Isto, str. 50, predaja 64.

[17] Isto, str. 52, predaja 81.

[18] Vesailu-š-šia, sv. 9, str. 434, predaja 12420.

[19] Isto, str. 434, predaja 12419.

[20] Vesailu-š-šia, sv. 9, str. 428, predaja 12404.

[21] Isto, str. 442, predaja 12445.

[22] Et-Tevbe, 55.

[23] Ta-Ha, 131.

[24] El-Kafi, sv. 2, str. 137, predaja 1.

[25] Isto, str. 138, predaja 3.

[26] El-Kafi, sv. 2, str. 138, predaja 4.

[27] Isto, str. 140, predaja 11.

[28] El-Gurer ve-d-durer, poglavlje El-Fakr.

[29] Isto.

[30] Isto.

[31] Predaja s Miradža, poglavlje 1.

[32] Predaja s Miradža, poglavlje 25.

[33] El-Bekare, 155–157.

[34] El-Bekare, 177.

[35] Biharu-l-envar, sv. 68, str. 72, predaja 4.

[36] Biharu-l-envar, sv. 68, str. 94, predaja 51.

[37] Isto, str. 97, predaja 65.

[38] Predaja s Miradža, poglavlje 5.

[39] Predaja s Miradža, poglavlje 10.

[40] Predaja s Miradža, poglavlje 19.

[41] El-Bekare, 40.

[42] El-Ma'ide, 7.

[43] El-A‘raf, 69.

[44] El-A‘raf, 74.

[45] En-Nahl, 120–121.

[46] Biharu-l-envar, sv. 68, str. 28, predaja 5.

[47] Biharu-l-envar, sv. 68, str. 46, predaja 53.

[48] Isto, str. 47, predaja 58.

[49] Vesailu-š-ši‘a, sv. 11, str. 143, predaja 9.

[50] Biharu-l-envar, sv. 74, str. 87.

[51] El-Gurer ve-d-durer, poglavlje Eš-Šukr.

[52] Isto.

[53] El-Gurer ve-d-durer, poglavlje Eš-Šukr.

[54] Isto.

[55] Isto.

[56] Isto.

[57] Isto.

[58] Isto.

[59] Isto.

[60] Isto.

[61] El-Gurer ve-d-durer, poglavlje Eš-Šukr.

[62] Isto.

[63] Lukman, 17.

[64] El-Bekare, 177.

[65] El-Fedžr, 15–16.

[66] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 8, predaja 6.

[67] Isto, str. 29, predaja 26.

[68] Isto, str. 43, predaja 48.

[69] Isto, str. 326, predaja 5.

[70] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 326, predaja 6.

[71] Isto, str. 327, predaja 12.

[72] Isto, str. 325, predaja 1.

[73] Isto, str. 330, predaja 13.

[74] Predaja s Miradža, poglavlje 1.

[75] Predaja s Miradža, poglavlje 2.

[76] Predaja s Miradža, poglavlje 3.

[77] El-Hadždž, 30.

[78] Ez-Zumer, 3.

[79] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 246, predaja 7.

[80] Isto, str. 247, predaja 8.

[81] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 249, predaja 14.

[82] Isto, str. 259, predaja 23.

[83] Isto, str. 260, predaja 29.

[84] Isto, str. 261, predaja 36.

[85] Isto, str. 263, predaja 46.

[86] Isto, predaja 48.

[87] Isto.

[88] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 263, predaja 48.

[89] El-Gurer ve-d-durer, poglavlje El-Fakr.

[90] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 17, predaja 16.

[91] Ta-Ha, 131.

[92] Biharu-l-envar, sv. 69, str. 41, predaja 42.

[93] Isto, str. 50, predaja 61.

[94] Isto, str. 51, predaja 70.

[95] Isto, str. 105, predaja 2.

[96] Predaja s Miradža, poglavlje 10.

[97] El-Hadid, 22–23.

[98] Junus, 107.

[99] El-Ahzab, 17.

[100] Fatir, 2.

[101] Ez-Zumer, 38.

[102] El-Feth, 11.

[103] El-Hadid, 23.

[104] Biharu-l-envar, sv. 70, str. 316, predaja 23.

[105] Biharu-l-envar, sv. 71, str. 87, predaja 38.

[106] Isto, sv. 68, str. 138, predaja 24.

[107] Isto, predaja 25.

[108] Isto, str. 139, predaja 28.

[109] Isto, predaja 29.

×

Log in