Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Recenzije

Kur'anska naučavanja

Kur'anska naučavanja

Autor Misbah Yazdi predstavlja čitalačkoj javnosti sistematičnu i tematski sinkroniziranu interpretaciju islama pod naslovom Kur'anska naučavanja. Misbah Yazdi je jedan od najvećih, ne samo iranskih, već svjetskih suvremenih predstavnika islamske filozofije sa izvjesnim naklonom prema transcendentnoj filozofskoj orijentaciji, ali istovremeno i sa naglašenim racionalizmom u spoznaji i razumijevanju iskustvenog u društvenoj i općenito čovjekovoj egzistenciji. Njegova teološka i filozofska promišljanja se nalaze u brojnim publiciranim knjigama, studijama i člancima prevedena na mnoge svjetske jezike.

Ova knjiga predstavlja izvrsnu osnovu za teološko, ali i sociološko, antropološko, a posebno filozofsko razumijevanje Kur'ana u svjetlu njegovog istinskog značenja – kao Upute čovječanstvu. Kako razumjeti Kur'an i kako ga interpretirati u suvremenom dobu (danas), kako prevladati kulturne barijere koje se postavljaju kao prepreke na putu njegovog ispravnog razumijevanja temeljna je ideja koja se provlači kroz cjelokupan rukopis ove knjige. I pored činjenice da su se tumačenjem Kur'ana bavili brojni mufesiri, filozofi, sociolozi, antropolozi, lingvisti i drugi, Yazdi potpuno originalno interpretira značenje božanske Poruke (Upute), a svoje znanstveno viđenje kur'anskog sadržaja usmjerava onim pitanjima koja čine samu zbilju islama, odnosno pitanjima koja sve češće udaljavaju suvremeno društvo od Stvoritelja, kao i svrsi čovjekovog postojanja, što knjizi daje visok stepen znanstvene originalnosti.

Aksiomatsko stajalište od kojeg autor počinje – Bog je početak, On je svrha i bit postojanja –zapravo je okvir ili prostor u koji autor smješta pojam egzistencije i života, a unutar njega analizira brojne međusobno povezane strukture i elemente tih struktura tražeći racionalno objašnjenje njihovih uzajamnih odnosa. Yazdi je u osnovi racionalista, isto onoliko koliko pridaje značaj i transcendentnim fenomenima, odnosno spoznajama koje nisu rezultat iskustvenog, već su proizašle iz čovjekove duše i srca.

Po svojoj kompoziciji, formi, strukturi i sadržaju knjiga Kur'anska naučavanja u potpunosti korespondira sa visokim metodološkim standardima, što je preduvjet svakom znanstvenom radu. Posebno do izražaja dolazi logička povezanost poglavlja (tema) koja su koncipirana da zajedno čine jednu koherentnu kompozicijsku cjelinu, ali isto tako svako poglavlje je metodološki strukturirano da autonomno ne gubi smisao i značenje, što daje dodatnu kvalitetu knjizi. Pored sjajnih elaboracija određenih vrlo složenih religijskih fenomena, autor je izgradio adekvatan pojmovno-kategorijalni aparat, koji je koristio kroz cjelokupan rukopis knjige. Na samom početku knjige autor objašnjava svoj znanstveno-metodološki pristup, odnosno kriterije koji su ga opredijelili za takav pristup. Pored ustaljene metode klasifikacije, kojoj najčešće pribjegavaju mufesiri u tumačenju Kur'ana (klasifikacija po kojoj se vjera dijeli na tri dijela: vjerovanje, etika i propisi, Yazdi se opredijelio za nešto drugačiji koncept, odnosno klasifikaciju koja nije postavljena horizontalno, već vertikalno. U tom kontekstu tačka ili razina od koje on polazi jeste pojam Bog, a iz tog pojma proizlazi druga tačka (razina ili pojam) koja je izvedena iz prve, te na taj način vertikalnom klasifikacijom dolazi do svih značajnijih pitanja o kojima Yazdi znanstveno raspravlja. Zapravo, radi se o vrlo interesantnom i rijetko korištenome metodološkom pristupu, a ovakav pristup osigurava dosljedniju logičku povezanost između različitih tematskih cjelina na način da završetak prethodne teme predstavlja određenu vrstu uvoda za slijedeću tematsku cjelinu koja je predmet proučavanja i elaboracije.

U skladu s ovom metodologijom, Yazdi u prvom dijelu knjige počinje poglavljem Teologija, a temeljna pitanja koja su predmet znanstvene rasprave su: tevhid, Božija svojstva, opće napomene o Božijim djelima, spoznaja Boga, odnos moći i volje, cilj božanskih djela, znanje Božije i brojne druge teme koje pored teološkog gledišta imaju i filozofsku dimenziju sa racionalnim pogledom na objektivni sadržaj zbilje. Tevhid, kao centralni pojam u ovom poglavlju, zapravo je autorovo znanstveno propitivanje o Božijem jedinstvu i Njegovom gospodarenju nad čovjekom, nad vidljivim i nevidljivim svjetovima. Autor istražuje i interpretira argumentaciju o tevhidu koja se spominje u Kur'anu, međutim, on se ne zaustavlja na tim spoznajama, već na temelju deduktivnih načela, logičkim putem objašnjava racionalnu argumentaciju tevhida. Polazeći od činjenice da Kur'an potvrđuje tezu da “čovjek ima jedno znanje o Bogu Uzvišenome koje je neposredno i dobiveno duhovnim osvjedočenjem“, Yazdi smatra da čovjek uspostavlja odnos s Bogom na temelju ovog osvjedočenja, odnosno da čovjek posjeduje neposredno znanje o Bogu, ali da to znanje treba potaknuti kako bi bilo funkcionalno. Iscrpnom elaboracijom o tevhidu, autor nas na sličan način uvodi u pitanje o uzročnosti u Kur'anu, odnosno pitanje svrhe, motiva i cilja Božijeg djelovanja. I pored višeznačnosti pojma uzrok, autor ovaj pojam razumijeva u kontekstu da jedna pojava ima svoga izvršitelja (što navodi i Kur'an) i da se time potvrđuje načelo tevhida u božanskom djelovanju, odnosno da je Bog uzrok svih pojava. Iz filozofskog ugla, Bog je i zbiljski subjekt svih djela i stvoritelj svih pojava, a u takvom određenju Bog je izvršitelj svega.

Poglavlje pod nazivom Kosmologija je racionalan slijed u kojem se upotpunjuje prethodno poglavlje predstavljajuću božansku Jednost idejom Vrhovne Istine. Zapravo, pažljivo čitajući ovo poglavlje može se ustanoviti vrlo jasna logička veza sa brojnim elaboriranim pitanjima u Prvom poglavlju (Teologija), a posebno sa tevhidom kao jednom od ključnih tema kojem je autor posvetio značajnu pažnju. Misbah Yazdi naglašava da se u časnom Kur'anu o svijetu, čovjeku i prirodi govori na indirektan način, odnosno da su “ajeti koji govore o stvaranju svijeta, te kakvoći egzistencije Nebesa i Zemlje zapravo teme koje se spominju s nekom drugom namjerom” (kao što je upućivanje na Božiju veličinu, mudrost, moć ili u slučajevima kada se spominju Božije blagodati na Nebesima i na Zemlji kako bi pobudili želju kod ljudi da budu Bogu zahvalni i sl.). S druge strane, navodi autor: “Kur'an nije knjiga o fizici, botanici, geologiji ili kosmologiji. Kur'an je knjiga koja izgrađuje čovjeka i spuštena je da bi čovjeka podučila onome što mu treba na putu zbiljskog približavanja Bogu Uzvišenome.” U svjetlu ovih činjenica, možemo zaključiti da su sve teme koje su naveden u plemenitom Kur'anu tu zbog povezanosti s ovim ciljem. Autor upoznat s određenim misaonim devijacijama u tumačenju Kur'ana (poput one u tefsiru 'Tantavi') u kojima su bila prisutna određena nastojanja da se sve stvari, pitanja, naučne teorije i sl. izvode iz Kur'ana, svjestan je manjkavosti ovakvog metodološkog pristupa. U kojim slučajevima je ovakav pristup opravdan, a u kojima nije i da li svugdje empirijska metoda može zamijeniti deduktivnu metodu autor nije smatrao potrebnim voditi polemičku raspravu, već je ponudio originalni način interpretacije određenih kur'anskih tema. Opreznost u ovakvom tumačenju ovih pitanja proizlazi iz činjenice da kur'anski ajeti koji se odnose na stvaranje svijeta i kosmosa ne govore detaljno o tim temama, već samo u mjeri koja zadovoljava cilj i svrhu Upute – upućivanje ljudi. Naravno, navodi Yazdi, ako u Kur'anu nešto ukazuje na naučnu činjenicu, ako o tome postoji jasan kur'anski izraz, onda oko toga nema spora, međutim, isto tako nije ispravno davati kur'anskim ajetima ona značenja koja ona nemaju, da bi potvrdili određenu filozofsku ili drugu teoriju. Interpretacija Kur'ana na načelu konverzacije i posredstvom izraza je pristup, odnosno metod kojeg autor koristi i koji nam daje autentično značenje smisla božanske Riječi. Metod konverzacije podrazumijeva poznavanje govornog jezika kao i određenih načela konverzacije te istraživačku težnju da se racionalno razumiju kur'anske teme koje su predmet proučavanja.

Poglavlje pod nazivom Antropologija je usko povezano s prethodnim poglavljima u kojem autor Misbah Yazdi usmjerava pažnju čitateljima na pitanja o čovjeku, o kulturnoj i biološkoj različitosti ljudi, o nastanku ljudskih društava i kako su nestajala ljudska društva. On smatra da spoznaja čovjeka o sebi i općenito o nastanku ljudskog društva bitno pomaže u spoznavanju Boga i Njegove Jednoće. Svijest o sebi i svijest o Bogu su blisko i neraskidivo povezane, što autor naglašava u kontekstu potrebitosti rasvjetljavanja ove teme, kako bi se upotpunio vrlo širok istraživački mozaik i dobio cjelovit uvid u suštinu ove zahtjevne znanstvene analize. Između ostalog, posebno se ističe objašnjenje temeljnih antropoloških pitanja, kao što su: pitanje čovjekovog proživljenja, odnos antropologije i vjerovjesništva, stvaranje čovjeka i materija od koje je čovjek stvoren, nastanak prvog čovjeka, odnosno ljudskog društva i pitanje ljudskog duha. Pored navedenih tema, autor posebnu pažnju posvećuje kur'anskoj interpretaciji pitanja čovjekove slobodne volje i determinizma. Dajući široko pojašnjenje ovih filozofskih kategorija, on je stanovišta da se čovjekova slobodna volja očituje u voljnoj aktivnosti individue i na temelju posebnih perceptivnih spoznaja i društvenih želja (uz pomoć spoznaje ili moći koju mu je Bog podario). Pojednostavljeno, čovjekova djela su, ističe autor, “odabir jednog puta među nekoliko puteva”, što u osnovi znači da je Bog čovjeku podario moć kojom može izaći iz stanja reakcije, nadvladati nagone i različite sile privlačenja. Čovjek svoje htijenje može žrtvovati radi drugog htijenja i to je stvar njegovog odabira. Neraskidiv dio pitanja slobodne volje je pitanje determinizma, kojeg autor smatra vrlo značajnim, a u cilju interpretacije i davanja značenja kur'anskih ajeta koji se odnose na ovu temu. U kontekstu šireg uvida u značenje pojma determinizma autor je napravio distinkciju između povijesnog (koji se odnosi na povijest filozofije) i društvenog determinizma (koji se odnosi na sociologiju) naglašavajući manjkavosti oba navedena pristupa. Međutim, nakon opsežne rasprave i elaboriranja svih navedenih tema, autor izvodi zaključak da je “čovjekovo voljno kretanje zasnovano na tri činitelja, a to su: želja, znanje i moć. Ovaj trougao je okvir čovjekove slobodne volje i njegovog kretanja”. Po hijerarhiji, želja je glavni činitelj kretanja (motor), znanje određuje pravac kretanja i moć osigurava kretanje (mehanizme potrebne za kretanje).

O proživljenju, kao jednoj od temeljnih antropoloških kategorija, Kur'an govori na mnogo mjesta i u brojnim ajetima. Gotovo jedna trećina Kur'ana govori o ovoj temi, međutim, autor izdvaja pitanja koja u osnovi, pored religijskog značenja, imaju i filozofsku osnovu, a to je tvrdnja da čovjek posjeduje zbilju koja njegovom smrću i nestankom tijela neće biti uništena. U biti to znači da između čovjeka koji živi na Ovome svijetu i čovjeka koji će biti živ na Onome svijetu postoji istovjetnost i identičnost. Svakako, ovakav stav pretpostavlja postojanje duše, ali i propitivanje da li je čovjekova čovječnost u njegovom duhu?! Misbah Yazdi potpuno neopterećen ranijim tumačenjima kur'anskih ajeta o proživljenju i pitanju čovjekovog duha kao i određenim filozofskim stereotipima, koristeći metod konverzacije daje potpuno racionalno gledište o ovim pitanjima, što mu daje visok stepen originalnosti.

Također, u knjizi su na konzistentan način predstavljena relevantna mišljenja drugih autora o određenoj temi, a u nekim slučajevima i polemički karakter što knjigu čini dinamičnom i za čitatelje prihvatljivijom.

ZAVRŠNI KOMENTAR RECENZENTA 

Na kraju, sumirajući sve gore navedeno, želim iskazati opći komentar o knjizi Kur'anska naučavanja, autora Misbaha Yazdija: 

  1. Kompozicija rukopisa, jedinstven način interpretacije ove dosta složene materije, izgrađenost pojmovno-kategorijalnog aparata, korištenje izvora i izvođenje zaključaka u potpunosti zadovoljavaju vrlo zahtjevne metodološke standarde.
  2. Interpretacije i rasprave o Kur'anu su uvijek potrebne, ali to podrazumijeva da su one rezultat spoznaje Boga i da za cilj imaju da se javnost izbliza upozna s istinskim značenjem izvornog božanskog govora.

Prijevod knjige Kur'anska naučavanja je upravo to, te je kao takvu sa zadovoljstvom i uz punu akademsku odgovornost preporučujem izdavaču da je objavi. Također, knjigu preporučujem čitalačkoj javnosti uz napomenu da ona predstavlja na ovom govornom području potpuno drukčiji, znanstveno inovativniji pristup spoznaji i razumijevanju svete Knjige i islamskog učenja.

 Recenzent:

 Prof.dr. Nevzet Veladžić

×

Log in