Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Mudrosti Vjerovjesnika islama

A A A
Uzdržanost od Ovoga svijeta (zuhd)

Uzdržanost od Ovoga svijeta (zuhd)

Vrijednost uzdržanosti od ovog Svijeta

لَا تَمُدَّنَّ عَيْنَيْكَ إِلَى مَا مَتَّعْنَا بِهِ أَزْوَاجًا مِنْهُمْ وَ لَا تَحْزَنْ عَلَيْهِمْ وَ اخْفِضْ جَنَاحَكَ لِلْمُؤْمِنِينَ

Ne pružaj poglede svoje na ono što Mi dajemo na uživanje nekim od njih i ne budi tužan zbog njih, a prema vjernicima blag budi![1]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onoga koji od Ovoga svijeta uzme dopuštenog – Bog će pitati, a onoga ko od Ovoga svijeta uzme zabranjenog –Bog će kazniti. Uh, kakav je Ovaj svijet i nevolje njegove! Za njegovo dopušteno se mora račun polagati, a za njegovo zabranjeno se mora kazna kušati!“[2]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., savjetujući Ibn Mesuda, rekao je: „O sine Mesudov, riječi Boga Svevišnjega: ...Da bi iskušao koji od vas će bolje postupati... znače: koji od vas će biti uzdržaniji od Ovoga svijeta...

O sine Mesudov, Vatra je za onoga koji uzima zabranjeno, a Vrt je za onoga koji ostavi dopušteno. Zato se ti uzdrži, jer se, zaista, Bog time hvali pred melekima, okreće ti se Licem Svojim i blagoslove ti daje Silni.“[3]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao o riječima Svevišnjeg – ...A dadosmo mu mudrost još dok je dječak bio: „To znači, uzdržanost od Ovoga svijeta. Bog Svevišnji je rekao Musau, mir s njim: 'O Musa, ukrašavatelji se ne mogu ukrasiti ukrasom krasnijim u oku Mome od uzdržanosti od Ovog svijeta!'“[4]

Blagoslovi uzdržanosti od Ovoga svijeta

A – Upotpunjavanje spoznaje

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onoga ko se uzdrži od Ovoga svijeta Bog Svevišnji će podučiti znanju bez učenja, uputiće ga bez upućivanja, učiniće da sve vidi i otkloniće od njega sljepoću.“[5]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kad vidite čovjeka kojem su dati uzdržanost od Ovoga svijeta i rijetkost govora približite mu se, jer on sigurno podučava mudrosti.“[6]

B – Slast vjerovanja

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Vašim srcima je uskraćeno da upoznaju slast vjerovanja sve dok se ne uzdrže od Ovoga svijeta.“[7]

C – Olakšavanje nesreća

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Onome ko se uzdržao od Ovoga svijeta – lahke su nevolje.“[8]

D – Približavanje Bogu

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Oni koji će sutra sjediti s Bogom su uzdržani od Ovoga svijeta.“[9]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., savjetujući nekog čovjeka, rekao je: „Uzdrži se od Ovoga svijeta – voljeće te Bog Svevišnji; uzdrži se od onoga što je u ljudi – voljeće te ljudi.“[10]

E – Čast na Ovom i Onom svijetu

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Ko god ostavi Ovaj svijet – biće ugledan i na Ovom i na Onom svijetu; ljudi će gajiti strahopoštovanje prema njemu sve dok je u takvom svome stanju.“[11]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, Bog Svevišnji je razgovarao s Musaom, mir s njim, pa mu je između ostalog rekao: 'O Musa, uzdržanima od Ovoga svijeta Ja ću zaista dati Džennet Moj u kojem će se nastaniti gdje god hoće.'“[12]

Načela uzdržanosti od Ovoga svijeta

A – Spoznaja Ovoga svijeta

U djelu El-Mustedreku ‘ale-s-sahihajnse prenosi od Ibn Mesuda: „Allahov Poslanik, s.a.v.a., je proučio: Onome koga Allah želi da uputi – On srce njegovo prema islamu raspoloži...“ pa je Allahov Poslanik, s.a.v.a., rekao: „Zaista, kada svjetlo uđe u srce u grudima, ono se raširi.' Neko je upitao: 'O Allahov Poslaniče, ima li za to neki prepoznatljiv znak?' Odgovorio je: 'Da, udaljavanje od Kuće obmane i vraćanje Kući vječnosti i spremnost za smrt prije njezina dolaska.'“[13]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada biste znali o Ovome svijetu šta ja znam, tražili biste da ga se riješite.“[14]

B – Prisjećanje smrti

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Smrt je dovoljna kao poticatelj na uzdržanost od Ovoga svijeta i budilac želje za Onim svijetom.“[15]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Pazite, posjećujte grobove jer oni navode na odricanje od Ovoga svijeta i podsjećaju na Onaj svijet.“[16]

Znakovi uzdržanosti od Ovoga svijeta

A – Izbjegavanje zabranjenog

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kloni se zabranjenog bićeš uzdržan od Ovoga svijeta!“[17]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Najuzdržaniji od Ovoga svijeta među ljudima je onaj ko izbjegava zabranjeno.“[18]

B – Skraćivanje nade

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Uzdržanost od Ovoga svijeta je skraćivanje nade, zahvala na svakoj blagodati i ustezanje od svega što je Bog zabranio.“[19]

C – Zadovoljstvo sudbinom

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zadovolji se onim što je Bog dao – bićeš uzdržan od Ovoga svijeta!“[20]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Najčasnija uzdržanost od Ovoga svijeta je da ti se srce smiri u onome čime si opskrbljen.“[21]

Rasprava o pojmu uzdržanost od Ovoga svijeta (zuhd)

Uzdržanost od Ovoga svijeta, značenjski

Jezički, riječ uzdržanost od Ovoga svijeta (ar. zuhd) upućuje na neznatnost i smanjivanje vrijednosti nečega. Budući da ovakvo poimanje uglavnom podrazumijeva odsustvo želje za nečim, ova riječ se, također, koristi u značenju onoga što je suprotno od želje. 

Uzdržanost od Ovoga svijeta u Kur'anu Časnom i Hadisu

Samo na jednom mjestu riječ zuhd se javlja u Kur'anu Časnom, u suri Jusuf, mir s njim.

U Hadisu ova riječ se najčešće koristi u značenju „odsustva želje“, a vrlo rijetko u značenju „neznatnosti“.

Određenje uzdržanosti od Ovog svijeta

Odsustvo želje se dijeli nadvoje:

1. Naravsko odsustvo želja

Pod naravskim odsustvom želja se podrazumijeva da čovjek po svojoj naravi ne želi neke stvari kao što bolesnik ne želi hranu ni piće.

2. Odsustvo želje u srcu

Pod odsustvom želje u srcu se podrazumijeva da čovjekova duša ne želi neke stvari, iako čovjek po svojoj naravi voli te stvari i teži ka njima. On je poput bolesnika koji voli određenu hranu, ali – znajući da njezino uzimanje predstavlja opasnost za njegov život – on ne osjeća želju za njom; štaviše, njegovo srce se udaljava od nje.

Imajući u vidu prethodnu napomenu, može se reći da uzdržanost u islamskom vidokrugu ne znači prirodno odsustvo želje za Ovim svijetom, jer prirodno odsustvo želje za materijalnim užicima nije vrlina; naprotiv, to je bolest koju je potrebno liječiti. Uzdržanost, u islamskom vidokrugu je izraz za odsustvo želje u srcu za užicima koji čovjeku nanose štetu.

U širem objašnjenju ovog cilja može se reći da čovjek ponekad voli nešto, ali ga njegov razum od toga odvraća usljed štete koju to donosi pa se čovjek ustegne od toga, iako ga želja u srcu vuče njemu. Taj postupak se naziva strpljenjem, a onaj koji savladava svoju strast naziva se strpljivim.

Uzdržanost je na višem stepenu od strpljivosti jer je ona izraz za pobjedu odsustva želje u čovjekovom srcu za užicima štetnim srcu tako da prirodna želja bude stavljena pod njegovu vlast. Tada uzdržavaocu u njegovom ustezanju od štetnih užitaka nije potrebna strpljivost i borba, jer on u svom postojanju ne osjeća sklonost prema njima.

Vladar vjernika, mir s njime, ukazuje na ovu veliku vrlinu riječima:

Kako je lijepo da čovjek ne želi ono šta ne treba!“

Kad čovjek dostigne ovaj visoki stepen, postaje uzdržani od Ovog svijeta (zahid), i tada ga ne zanima da li mu Ovaj svijet prilazi ili od njega odlazi: niti se raduje njegovom dolasku niti tuguje za njegovim odlaskom.

Objašnjavajući svojstvo uzdržanosti od Ovoga svijeta, Vladar vjernika, mir s njim, kaže:

Sva uzdržanost je između ove dvije riječi u Kur'anu:

لِكَيْلَا تَأْسَوْاْ عَلَى مَا فَاتَكُمْ وَ لاَ تَفْرَحُواْ بِمَا ءَاتَـاكُمْ

...Da ne biste tugovali za onim što vam promaklo, a i da se ne biste previše radovali onome što vam On dadne...[22]

Bit onoga što je rečeno o objašnjenju uzdržanosti i njezinoj različitosti od strpljivosti sadržana je u iskazu Vladara vjernika, mir s njim:

Ljudi su trovrsni: uzdržavani od Ovoga svijeta (zahid), onaj koji žudi za Ovim svijetom (ragib) i strpljivi (sabir).

Uzdržavani od Ovoga svijeta se ne raduje Ovome svijetu kad mu on dođe, niti tuguje za njim kada ga on mimoiđe.

Strpljivi ga želi svojim srcem, pa ako od njega nešto dobije, svoju strast od toga odbije, znajući za njegove loše posljedice.

A onaj koji žudi za Ovim svijetom ne vodi računa da li ga je dobio na dopušten ili na zabranjen način.“

Razlika između islamskog pojma uzdržanosti od Ovog svijeta i kršćanskog monaštva

Kakva je razlika između pojma uzdržanosti u islamskom vidokrugu i kršćanskog pojma monaštva? Zašto se u predajama i obavijestima monaštvo strogo zabranjuje?

Odgovori na ova pitanja glase:

Uzdržanost od Ovog svijeta u vidokrugu islamskog učenja nije isto što i kršćansko monaštvo, jer među njima je velika razlika.

Uzdržanost od Ovog svijeta u islamskom vidokrugu ne znači odsustvo želje za ovosvjetskim užicima i odvraćanje pažnje od njih općenito, nego znači odvraćanje pažnje od štetnih užitaka i odsustvo želje za njima.

Na drugoj strani, kršćansko monaštvo poziva ljude da izbjegavaju sve ovosvjetske užitke.

Drukčije kazano, u vidokrugu islamskog učenja ovosvjetski užici se dijele na korisne i štetne. Islamska uzdržanost se ne proteže na korisne užitke, a na to pozivaju i ljudski razum, i logika.

Sve predaje obuhvaćene naslovima Upozorenje na iskrivljavanje pojma uzdržanosti od Ovog svijeta i Zabrana monaštva i smatranja zabranjenim onoga što je Bog dopustio, navedena su zapravo u cilju ukazivanja na razliku između uzdržanosti od Ovog svijeta u vidokrugu islamskog učenja i kršćanskog monaštva.

Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mudrosti Vjerovjesnika islama 2, Fondacija "Mulla Sadra", Sarajevo, 2012., sa arapskog preveli: Mehmedalija Hadžić i Samed Jelešković 


[1] El-Hidžr, 88.

[2] El-Firdevs, sv. 3, str. 585, predaja 5830.

[3] El-Mulk, 2; Mekarimu-l-ahlak, sv. 2, str. 340, predaja 2660.

[4] Merjem, 12; Mekarimu-l-ahlak, sv. 2, str. 340, predaja 2660.

[5]Hil'jetu-l-evlija, sv. 1, str. 72.

[6] Sunenu Ibn Madže, sv. 2, str. 1373, predaja 4101.

[7] El-Kafi, sv. 2, str. 128, predaja 2.

[8] Mekarimu-l-ahlak, sv. 2, str. 341, predaja 2660.

[9] El-Firdevs, sv. 2, str. 109, predaja 2572.

[10] El-Mustedreku ‘ale-s-sahihajn, sv. 4, str. 348, predaja 7873.

[11] El-Firdevs, sv. 4, str. 8, predaja 6020.

[12] Šu‘abu-l-iman, sv. 7, str. 345, predaja 10527.

[13] El-En‘am, 125; El-Mustedreku ‘ale-s-sahihajn, sv. 4, str. 346, predaja 7863.

[14] Šu‘abu-l-iman, sv. 7, str. 286, predaja 10330.

[15] El-Musannef libni Ebi Šejbe, sv. 8, str. 129, predaja 28.

[16] El-Mustedreku ‘ale-s-sahihajn, sv. 1, str. 531, predaja 1387.

[17] Musnedu Ebi Ja‘la, sv. 5, str. 331, predaja 5839.

[18] El-Fakih, sv. 4, str. 395, predaja 5840.

[19] Tuhafu-l-‘ukul, str. 58.

[20] Musnedu-š-šihab, sv. 1, str. 372, predaja 642.

[21] Kenzu-l-‘ummal, sv. 1, str. 37, predaja 65.

[22] El-Hadid, 23.

Zadnji put promijenjen: Četvrtak, 25 Juni 2015 00:07
×

Log in