Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Mudrosti Vjerovjesnika islama

A A A
Određenje sreće i nesreće

Određenje sreće i nesreće

Sretan je sretan u utrobi majke, a isto je i sa onim koji je nesretan

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada se kaplja sjemene tekućine ustali u maternici i prođe četrdeset dana... dođe melek maternice i uobliči njegove kosti, meso, krv, kosu, kožu, čulo sluha i čulo vida, pa kaže: 'O Gospodaru moj, muško ili žensko? O Gospodaru moj, sretan ili nesretan?' Tada Bog Višnji odredi šta želi pa to bude zapisano. Zatim melek upita: 'O Gospodaru moj, šta je njegova opskrba?' I Bog odredi šta želi pa bude zapisano. Potom se list smota i neće biti razmotan do Sudnjega dana.“[1]

Značenje sreće i nesreće djeteta prije njegova rođenja

U djelu Et-Tevhid se prenosi od Muhammeda ibn Ebi Umejra: „Pitao sam Ebu Hasana Musa ibn Džafera, mir s njim, o značenju riječi Allahova Poslanika, s.a.v.a., 'Nesretan je onaj koji je bio nesretan u utrobi svoje majke, a sretan je onaj koji je bio sretan u utrobi svoje majke', pa je odgovorio: 'Nesretan je onaj za koga je Bog znao dok je on bio u utrobi svoje majke da će raditi djela nesretnih, a sretan je onaj za koga je Bog znao dok je bio u utrobi svoje majke da će raditi djela sretnih.' Ja sam ga još upitao: 'Šta onda znače njegove, s.a.v.a., riječi: 'Radite, jer svakome je olakšano ono za šta je stvoren!', i on je odgovorio: 'Bog Višnji je zaista stvorio džinne i ljude da Mu robuju, a nije ih stvorio da Mu budu neposlušni. To je značenje Božijih riječi: Stvorio sam džinne i ljude samo zato da Mi robuju! Dakle, On svakome olakša ono za šta je stvoren. Zato, teško onom ko bude odabrao sljepoću, a ne uputu!“[2]

Rasprava o sreći i nesreći u majčinoj utrobi 

Vidljiva strana navedenog hadisa upućuje da su sreća i nesreća dva čovjekova pratioca od njegova rođenja, i da su sreća i nesreća ljudi određene prije nego što su rođeni. Svako ko bude sretan u majčinoj utrobi, imat će život u sreći nakon rođenja. Ako mu bude zapisano u majčinoj utrobi da će biti nesretan, on će zaista biti nesretan i nakon rođenja.

Sada se čovjeku nameće sljedeće pitanje: Da li taj hadis upućuje da su ljudi u svojoj biti predodređeni da slijede put sreće i nesreće?

Prije odgovaranja na to pitanje neophodno je razmotriti napomenu da vjerovanje u predodređenost, kao što smo to opširno objasnili, znači poricanje postojećeg čovjekovog znanja o njegovim slobodnom izboru i slobodi. Također to znači pripisivanje nasilja i ružnog čina Bogu Višnjem. Vjera, vjerozakon i moralne vrijednosti gube vrijednost ako su čovjekova djela predodređena. Na osnovu tog prihvaćenog načela, koje je izvan svake sumnje Božija sudbina, u koju spada i određenje čovjekove sreće ili nesreće, ne može se nikako tumačiti tako da je čovjek u biti predodređen u slobodnom izboru puta života.

Moguće je kazati, uzimajući u obzir tu napomenu, da navedeni hadis ukazuje na jedno od dva sljedeća značenja:

  1. Božije znanje o sreći i nesreći ljudski prije njihova rođenja

Nema nikakve sumnje da Bog zna sudbinu svih ljudi prije njihova rođenja. Međutim, očito je da Vječno Božije Znanje nije uzrok nastanka čovjekovih djela.

Drukčije kazano, Bog Višnji zna put koji je svaki čovjek izabrao svojim voljom i slobodnim izborom. Prema tome, čovjek nije predodređen da izabere put dobra ili put zla.

Od Imama Kazima, mir s njim, prenosi se sljedeće tumačenje spomenutog hadisa:

„Nesretan je onaj za koga je Bog znao dok je on bio u utrobi svoje majke da će raditi djela nesretnih, a sretan je za koga je Bog znao dok je on bio u utrobi svoje majke da će raditi djela sretnih.“

  1. Određenje sreće vjerniku, a nesreće pokrivaocu istine (kafiru)

Drugo značenje navedenog hadisa jeste da je Bog Višnji odredio sreću djeci u utrobama majki, znajući da će u budućnosti izabrati ispravan put življenja i vjerovati Ga, dok je odredio nesreću djeci u utrobama majki, znajući da će u budućnosti izabrati pogrešan put i da Ga neće vjerovati.

Na temelju predočenog, iako su sreća i nesreća određene od Boga, ipak i sreća i nesreća pomažu čovjeku na osnovi vjerovanja i prikrivanja istine (kufra), koji su dva čina čovjekova slobodnog izbora.

Uloga djela u sudbini čovjeka

Kur'an:

إِنَّ اللَّـهَ لَا يُغَيِّرُ‌ مَا بِقَوْمٍ حَتَّى يُغَيِّرُ‌وا مَا بِأَنفُسِهِمْ

Zaista, Bog neće promijeniti ono šta je pri nekom narodu sve dok oni ne promijene ono šta je pri njima samima[3]

Hadis:

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kakvi vi budete, takva će biti vlast ili upravljanje nad vama.“[4]

Načela sreće

A – Spoznaja

Kur'an:

يُؤْتِى الْحِكْمَةَ مَن يَشَاءُ وَمَن يُؤْتَ الْحِكْمَةَ فَقَدْ أُوتِىَ خَيْرً‌ا كَثِيرً‌ا وَمَا يَذَّكَّرُ‌ إِلَّا أُولُو الْأَلْبَابِ

On daruje mudrost onome kome hoće, a onaj kome je mudrost darovao – darovan je dobrom obilnim. A shvatiti mogu samo koji su oštroumnošću obdareni. [5] 

Hadis:

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Znanje je vodič djelu, a djelo je njegov pratilac. Bog njime nadahnjuje sretne, a uskraćuje ga nesretnim.“[6]

B – Vjerovanje

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Najsretniji čovjek mojim zauzimanjem na Sudnjem danu je onaj koji je govorio: 'Nema boga, osim Allaha', iskreno iz svog srca ili duše.“[7]

C – Zaštitništvo Ehli-bejta, mir s njima!

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao Aliju, mir s njim: „O Ali, sretan je onaj koji te uzme za zaštitnika!“[8]

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Znaj, pravi sretnik je onaj koji te voli i koji slijedi postupak tvoj!“[9]

D – Slijeđenje Kur'ana 

Kur'an:

إِنَّ هَـذَا الْقُرْ‌آنَ يَهْدِى لِلَّتِى هِىَ أَقْوَمُ

Zaista, ovaj Kur'an vodi svemu što je najispravnije!...[10]

Hadis:

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Uistinu, ovaj Kur'an je jasna svjetlost... Onoga ko ga učini svojom potkošuljom i ogrtačem, Bog će usrećiti!“[11] 

E – Traženje pomoći od Boga Višnjeg

Kur'an:

كهيعص ۝ ذِكْرُ‌ رَ‌حْمَتِ رَ‌بِّكَ عَبْدَهُ زَكَرِ‌يَّا ۝ إِذْ نَادَى رَ‌بَّهُ نِدَاءً خَفِيًّا ۝ قَالَ رَ‌بِّ إِنِّى وَهَنَ الْعَظْمُ مِنِّى وَاشْتَعَلَ الرَّ‌أْسُ شَيْبًا وَلَمْ أَكُن بِدُعَائِكَ رَ‌بِّ شَقِيًّا

Kaf-ha-ja-ajin-sad! Kazivanje o milosti Gospodara tvoga robu Njegovom Zekerijjau, kada je on Gospodara svoga tiho pozvao i rekao: „Gospodaru moj, kosti su mi oronule i glava osijedjela, a nikada nisam, kada sam Ti, Gospodaru moj, moljenje uputio, nesretan ostao![12]

Hadis:

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „O Bože, o Bože, o Bože, Svemilosni, Premilosni, smiluj mi se milošću kojom ćeš Ti ugasiti srdžbu Svoju i njome odbiti Kaznu Svoju i njome me opskrbiti srećom od Sebe!“[13]

Ono šta nesretne preobraća u sretne

U djelu Hil'jetu-l-evlija se prenosi od El-Evzaija: „Došao sam u Medinu i upitao Muhammeda ibn Alija ibn Husejna ibn Alija ibn Ebi Taliba, mir s njim, o riječima Boga Višnjeg: 'Bog briše šta hoće, a utvrđuje šta hoće, i u Njega je Glavna Knjiga.' On je odgovorio: 'Da, o tome mi je prenio moj otac od svoga djeda Alija ibn Ebi Taliba, mir s njim, koji je rekao: 'Pitao sam Allahova Poslanika, s.a.v.a., pa je rekao: 'Sigurno ću te s tim obradovati, o Ali, pa ti s tim obraduj sljedbenike moje poslije mene: Prava milostinja, činjenje dobra, dobročinstvo roditeljima i obilaženje rodbine preinačuju nesreću u sreću, produžuju život i čuvaju od pogibelji.'“[14]

Načela nesreće

A – Ljubljenje Ovoga svijeta

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Loš je rob onaj koji je stvoren zarad robovanja pa ga Ovaj svijet zavede od Onoga svijeta, i koji ostvari ovozemaljsku želju, a bude nesretan u konačnom ishodu!“[15] 

B – Neposlušnost Bogu

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Protiv onoga koji čini zlo će svjedočiti njegovi udovi, mjesta, mjeseci, godine, sati, dani i noći uoči petka, njegovi sati i dani, i on će zato biti vječno nesretan!“[16]

C – Suprotstavljanje Poslanikovoj porodici (Ehli-bejtu)

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je, na Dan Arefata, rekao Aliju, mir s njim: „...Zaista, pravi, istinski nesretnik je onaj ko je tebi neposlušan i poslije mene se bude odnosio neprijateljski prema tebi!“[17]

D – Slijeđenje strasti

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Čuvaj se strasti jer, uistinu, ona je predvodnik nesretnika u Vatru!“[18]

Izvor: Muhammedi Rey Šehri, Mudrosti Vjerovjesnika islama 1, Fondacija "Mulla Sadra", Sarajevo, 2012., sa arapskog preveli: Mehmedalija Hadžić i Samed Jelešković


[1]El-Mu‘džemu-l-kebir, sv. 3, str. 177, predaja 3041.

[2]Et-Tevhid, str. 356, predaja 3; Biharu-l-envar, sv. 5, str. 157, predaja 10.

[3]Er-Ra‘d, 11.

[4]Musnedu-š-šihab, sv. 1, str. 337, predaja 577.

[5]El-Bekare, 269.

[6]El-Hisal, str. 523, predaja 12.

[7]Sahihu-l-Buhari, sv. 1, str. 49, predaja 99.

[8]El-Emali li-s-Saduk, str. 67, predaja 32.

[9]El-Emali li-t-Tusi, str. 498, predaja 1093.

[10]El-Isra, 9.

[11]Et-Tefsiru-l-mensub ile-l-Imami-l-‘Askeri, str. 449, predaja 297.

[12]Merjem, 1-4.

[13]Mekarimu-l-ahlak, sv. 2, str. 143, predaja 2354.

[14]Hil'jetu-l-evlija, sv. 6, str. 145.

[15]En-Nevadir li-r-Ravendi, str. 145, predaja 198.

[16]Et-Tefsiru-l-mensub ile-l-Imami-l-‘Askeri, str. 655, predaja 373.

[17]El-Emali li-l-Mufid, str. 161, predaja 3.

[18]Tarihu Isbihan, sv. 2, str 332, br. 1874.

Zadnji put promijenjen: Utorak, 29 April 2014 19:27
×

Log in