Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Spoznaja i samospoznaja

Da smo slušali ili razmišljali, ne bismo bili od sta­nov­ni­ka Vatre (El-Mulk, 10). وَقَالُوا لَوْ كُنَّا نَسْمَعُ أَوْ نَعْقِلُ مَا كُنَّا فِي أَصْحَابِ السَّعِيرِ

A A A

Kretanje ka usavršavanju, njegovi činioci i uvjeti

Usavršavanje i kretanje ka usavršavanju za jedno biće sastoji se od postepenih promjena, koje se ostvaruju pod utjecajem samog ovog bića te na temelju sposobnosti koju ono posjeduje za stizanje do određenog egzistencijalnog savršenstva, čime dolazi do aktiviranja tog savršenstva. Ove promjene dešavaju se posredstvom svojstava koja su utkana u biće koje prihvaća savršenstvo te korišćenjem vanjskih uvjeta i potencijala. Naprimjer, kada se zrno pšenice nalazi ispod zemlje i steknu se svi neophodni uvjeti za njegov razvoj, kao što su voda, svjetlost, zrak, toplota, tada dolazi do klijanja zrna, koje zatim izbacuje stabljiku i listove te oblikuje klasove, tako da na kraju od njega nastaje oko 700 zrna. Promjene koje se od početka javljaju u zrnu pšenice završavaju se pojavom 700 savršenih zrna.

U terminologiji koju primjenjuje ova rasprava ovakvo što naziva se kretanjem ka usavršavanju (harekti istikmali). Moći koje postoje u spomenutom zrnu – posredstvom kojih dolazi do privlačenja korisnih a odbijanja štetnih sastojaka te koje od dobijenih sastojaka proizvode slična zrna – nazivaju se “faktorima usavršavanja” (awalimi tekamul). Voda, zrak, svjetlost i drugi potrebni vanjski činioci nazivaju se “uvjetima usavršavanja” (seraiti tekamul). Očito je da spoznavanje mjere usavršavanja ili, drugačije rečeno, obuhvatnosti okrilja i polja savršenstva nekog bića, kao i činilaca te uvjeta njegovog usavršavanja, može uslijediti pos-redstvom iskustva, iako ne smijemo odbaciti mogućnost spoznaje i na druge načine.

Ovdje se javljaju neka pitanja: Da li sva postojeća bića prihvaćaju promjene ili među bićima koja mi poznajemo, ili među onima koja možda postoje a mi o njima nismo obaviješteni, možemo pronaći neka koja ni u kom slučaju i nikada ne prihvaćaju promjene? Da li svaku vrstu promjena, bez obzira da li se one tiču same biti ili slučaja i atributa, ili relativiteta i odnosa, možemo ubrajati u zbiljske promjene? Ili, pak, relativne promjene ne možemo ubrajati u red zbiljskih promjena? Da li bilo koja zbiljska promjena mora značiti postizanje nekog atributa savršenstva ili je moguće da posljedica nekog kretanja bude gubljenje nekih atributa egzisten-cije? Sva ova pitanja na mjestu su, ali s obzirom činjenicu da naša rasprava ne zavisi od odgovora na njih, mi ćemo se uzdržati od njihovog razmatranja.

Znanstveno i prirodno kretanje

Promjene koje se odigravaju, kao u primjeru u spomenutom zrnu pšenice, i koje su se završile pretvaranjem jednog zrna u veći broj sličnih zrna ne zasnivaju se na znanstvenom eksperimentisanju. Takve su i promjene koje se dešavaju u ptičjem jajetu sve do izlijeganja ptičeta, s tom razlikom što kretanje ka savršenstvu, tj. do izrastanja u savršenu pticu u potpunosti zavisi o njezinim osjetilima. Ukoliko bi ptica bila lišena toga, ne bi mogla postići savršenstvo koje joj svojstveno. Pretpostavimo da ptica nikako ne osjeća ni glad, ni žeđ, ni hladnoću, ni toplotu, ni vodu, niti da razlikuje zrno od kamena ili drveta, ili da su za nju hladna voda i vatra jedno te isto. U tom slučaju ptica ne samo da neće moći rasti i razvijati se, već se ni u kom slučaju neće moći održati u životu. Iz rečenog izvodimo zaključak da se kretanje ka savršenstvu može podijeliti na dvije vrste, tj. na znanstveno i prirodno, ili na znanstveno i neznanstveno.

Instinktivne i neinstinktivne percepcije

Percepcija, koja je jedan od uvjeta za kretanje ka savršenstvu, prirodno postoji i u fitretu. Kao da ga samo biće u potpunosti nije svjesno, na način kao što su instinktivne percepcije životinja, koje se nekad ostvaruju postepeno i učenjem - a nekada, pak, postaju predmetom o kojem se ima potpuna svijest, kao što su stečena znanja za čovjeka.

Također, i ovdje se javljaju neka pitanja na koja se odgovori moraju dati na drugom mjestu. Ta pitanja glase: Da li su biljke lišene svake vrste percepcije ili je moguće da neke od njih pos-jeduju neku vrstu percepcije? Da li su sve percepcije koje životinje posjeduju instinktivne ili se neke od njih mogu također smatrati stečenim percepcijama? Ukoliko pretpostavimo da životinje posjeduju stečene percepcije, da li između njihovih i čovjekovih stečenih percepcija postoje bitne razlike ili ne?

Kretanje slobodnim izborom i prinudno kretanje

Nekada se kretanje ka savršenstvu ostvaruje samo onda kada se stekne niz uvjeta za usavršavanje jednog bića koje posjeduje dovoljno moći za takvo što, tj. kada se pokrene samo od sebe, bez iskazane volje, a nekad je uvjetovano aktiviranjem volje i slobodnim izborom, na isti način kao što i mi u vezi sasvojim aktivnostima shvatamo i pravimo razliku između prirodnih i stečenih, tj. između onih koje nisu i onih koje jesu proizvod naše volje. Očito je da u kretanju po slobodnom izboru mjera napredovanja i usavršavanja ovisi o volji i izboru bića koje ostvaruje to kretanje.

Drugačije rečeno, neostvarivanje ciljanog savršenstva nije uzrokovano samo odsustvom moći ili pomanjkanjem pogodnih vanjskih uvjeta, nego to ovisi i o slobodi izbora te iskazanoj volji same osobe o kojoj je riječ. S obzirom na činjenicu da slobodni izbor i odabir nisu mogući bez znanja i obaviještenosti, dobar izbor uvjetovan je znanjem i pravilnom procjenom stanja. Ukoliko obim znanja bude veći i mogućnost stjecanja znanja koja su na razini uvjerenja veća, bit će također veća mogućnost ispravnog okorišćenja njima za usavršavanje posredstvom slobodnog izbora. Ukoliko polje znanja bude prostranije i vanjski uvjeti raznovrsniji, aktivnosti sa slobodnim izborom odvijat će se također slobodnije.

Odavde dobijamo jasan dokaz o prethodnoj neizbježnost spoznaje cilja i otkrivanje ispravnog puta ka njemu. Pošto smo prethodno ukazali na okolnost da je sloboda izbora uvjetovana znanjem i obaviještenošću, jasno je da je i čovjekovo usavršavanje ili barem dio čovjekovog usavršavanja posljedica slobodnog izbora. Ako Allah da, svakako ćemo govoriti o slobodnoj volji i o drugim činiocima koji utječu na nju.

SAMOSPOZNAJA I DUHOVNO UZDIZANJE
MISBAH YAZDI

Zadnji put promijenjen: Četvrtak, 03 Oktobar 2013 13:33
×

Log in