Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Spoznaja i samospoznaja

Da smo slušali ili razmišljali, ne bismo bili od sta­nov­ni­ka Vatre (El-Mulk, 10). وَقَالُوا لَوْ كُنَّا نَسْمَعُ أَوْ نَعْقِلُ مَا كُنَّا فِي أَصْحَابِ السَّعِيرِ

A A A

Pojam razuma i neznanja

Razmišljanje i rasuđivanje su oslonac potpune predanosti Bogu (islama) i temeljna potpora u područjima islamske doktrine, morala i ponašanja. Božanski vjerozakon ne dopušta da čovjek prihvati ono što njegov razum ne drži ispravnim, da se ukrašava karakterima koje on odbacuje i da čini djela koja razum smatra ružnim.

Polazeći od tog viđenja, kur'anski iskazi, izreke Poslanika, s.a.v.a., i predaje Ehli-bejta, mir s njima, puni su izraza kojima se poziva na razmišljanje i saznavanje, kao što su: razmišljanje, prisjećanje, razmatranje, rasuđivanje, učenje, razumijevanje, sjećanje, pamet i zabranjivanje. Svi ti iskazi učinili su sadržaje ovih izraza središtem i ustrajavaju na njima više nego na bilo čemu drugom. Tako se riječ znanje sa izvedenicama u Kur'anu Časnom nalazi na 779 mjesta, riječ sjećanje na 274, riječ razum na 49, riječ pravo na 20, riječ mišljenje na 18, riječ pamet na 16 i riječ razmatranje na 4 mjesta.

U islamskom učenju razum je temelj čovjeka, mjera njegovih vrijednosti i razina njegove savršenosti, osnova vrednovanja njegovih djela, vaga nagrađivanja djela i unutrašnji Božiji dokaz.

Razum je najskupocjeniji Božiji dar čovjeku; on je prvi temelj predanosti Bogu (islama), najvažnija potpora života i najljepši ukras kojim se čovjek može okititi.

Razum je najskupocjenije imanje, najizvrsniji prijatelj i vodič i najbolje utvrđenje vjernika.

Islamsko učenje smatra da je znanju potreban razum, jer znanje bez razuma je štetno, i čije znanje bude veće od njegova razuma, ono je njegova nesreća.

Najkraće kazano, islamsko učenje smatra da je ispravno zdravorazumsko razmišljanje jedini put materijalnog i duhovnog upotpunjenja, unapređenja ovosvjetskog i onosvjetskog života, dostizanja boljeg ljudskog društva i ozbiljenja časnog cilja čovječnosti. Sve tragedije i porazi kojima je iskušavano čovječanstvo su posljedica neznanja i nekorišćenja mogućnosti mišljenja. Zato će sljedbenici lažnih učenja u sviđanju računa na Sudnjem danu priznati razloge kazne koja ih je snašla, riječima: I reći će: “Da smo slušali ili razmišljali, ne bismo među stanovnicima Džehennema u ognju bili.” I oni će priznati grijeh svoj – pa, stanovnici Džehennema ognjenog daleko bili!

Korištenje termina razum u jeziku

Osnovno značenje termina razum u jeziku je sprječavanje, zadržavanje, zabranjivanje i zatvaranje. Tako se ovaj izraz koristi u značenju vezanja devinih nogu užetom u cilju sprječavanja njezina kretanja. Čovjek ima moć koja se naziva akl, koja ga čuva od neznanja i štiti od pokliznuća, misaono i djelatno.

Korištenje termina razum u islamskim naučavanjima

Veliki znalac hadisa šejh El-Hurr el-Amili, Bog bio zadovoljan njim, na kraju poglavlja Nužnost pokornosti razumu i protivljenje neznanju, o značenjima termina razum kaže: „Razum u govoru učenjaka i mudraca se odnosi na brojna značenja. Praćenjem njegovog korišćenja u hadisima mogu se uočiti sljedeća tri:

Prvo, to je moć shvaćanja dobra i zla i njihovog razlikovanja, spoznavanja uzroka događanja i sl. Na tome se utemeljuje preuzimanje zaduživanja (zaduživanje dužnostima u vjeri);

Drugo, stanje i sposobnost koje nalažu slobodan izbor dobra i koristi, a odbacivanje zla i štete;

Treće, rasuđivanje u značenju znanja. Suprotno od toga je neznanje, a ne ludilo. Najveći broj hadisa u ovom poglavlju, kao i drugima, odnosi se na drugo i treće značenje.

A Bog zna najbolje!

Pogubnost neznanja

Iz onog što nudi islamsko učenje u raznim područjima teorije spoznaje jeste da ova Božija vjera, prije svega i iznad svega, poklanja najveću važnost mišljenju, svijesti i spoznaji u cilju izgradnje dobrog društva kojem teži, upozoravajući istovremeno na opasnu posljedicu neznanja i zapostavljanja mišljenja.

Islamsko učenje smatra neznanje nesrećom koja ugrožava procvat čovječanstva i izvorom svih pojedinačnih i kolektivnih pokvarenosti. Ukoliko to zlo ne bude iskorijenjeno, vrlina neće moći vladati i neće se moći ozbiljiti poželjno ljudsko društvo.

Islam smatra neznanje uzrokom svakog zla te da je to najveća napast, najsmrtonosnija bolest i najljući neprijatelj. I da je neznalica najgore stvorenje, štaviše, mrtvac među živima.

Pojavni oblici neznanja

Četiri su značenja poročnog neznanja, i to:

  1. potpuno neznanje,
  2. neznanje o općim graditeljskim korisnim naukama i spoznajama,
  3. neznanje o najvažnijim znanjima koja su potrebna čovjeku, i
  4. neznanje kao moć suprotstavljena razumu.

Evo, objašnjenja tih značenja:

  1. Potpuno neznanje

Iako se na prvi pogled čini da je potpuno neznanje štetno i pokuđeno, nakon dubljeg promišljanja se pokazuje da nije svako neznanje poročno, niti je svako znanje pohvalno. Dio znanja je konstruktivan, dok je njegov drugi dio upropašćujući štetan. Iz tog razloga islamsko učenje zabranjuje da se nastoji dosegnuti bit nekih pojava i skrivenosti.

  1. Nepoznavanje korisnih spoznaja

Bez sumnje, islamsko učenje s punim poštovanjem gleda na sva korisna znanja i znanosti i traži njihovo sticanje, s tim da to, logički, nikako ne znači da je neznanje o tim znanostima poročno svima.

Drukčije kazano, književnost, gramatika, sintaksa, logika, apologetika, filozofija, matematičke znanosti, fizika, hemija i ostale znanosti i discipline su u službi čovjeka i uživaju poštovanje islamske vjere, s tim da se ne može smatrati da je nepoznavanje svih tih znanosti izvor svih zala, da je to najteža nesreća, neizlječiva bolest, najljući neprijatelj i najgori vid bijede, i da je svaki onaj koji ne poznaje te znanosti ili neke od njih najgore stvorenje i mrtvac među živima.

  1. Neposjedovanje znanja koja su nužno potrebna čovjeku

Znanja i spoznaje koje čovjeku omogućuju da spozna svoje ishodište i krajnje odredište i otkrivaju mu puteve da dokuči mudrost njegova postojanja spadaju u krug najvažnijih spoznaja koje su nužne za njegov život.

Neznanje o tim znanjima i spoznajama izlaže ljudsko društvo najtežim nedaćama i iskušenjima. Prirodno je da sticanje tih znanja ne donosi korist pojedinačno, nego su ona djelotvorna onda kada razum porazi neznanje u njegovom četvrtom značenju. To će kasnije biti bolje objašnjeno.

  1. Moć suprotna razumu

Islamski tekstovi iznose četvrti pojam neznanja, a on je – suprotno ranijim značenjima – nešto što ima svoje postojanje. To je skriveno osjećanje koje stoji nasuprot razuma. Prirodno, i ono je, poput razuma, stvoreno od strane Stvoritelja Svevišnjeg i ima tragove i zahtjeve zvane “vojnici neznanja”, koji stoje nasuprot “vojnika razuma”.

U tekstovima predaja sve vrste dobra i religijske, etičke i praktične ljepote kao što su: dobro, znanje, spoznaja, mudrost, vjerovanje, pravda, pravednost, druželjubivost, samilost, ljubav, nježnost, blagoslov, zadovoljstvo, darežljivost, povjerenje, pronicljivost, stid, čistota, nada, odanost, iskrenost, blagost, strpljivost, skromnost, imućstvo i marljivost, spadaju među “vojnike razuma”.

Nasuprot tome, sve vrste ružnoća u vidiku religije, etike i praktike kao što su: zlo, glupost, pokrivanje istine (kufr), nasilje, razjedinjenost, strogost, otuđenost, neprijateljstvo, mržnja, srdžba, uništavanje, pohlepa, tvrdičluk, izdaja, tupavost, prostakluk, bestidnost, prljavština, očaj, prevara, laž, drskost, nestrpljivost, oholost, siromaštvo i lijenost spadaju među “vojnike neznanja”.

Iako se u islamskom učenju naglašava potreba bespoštedne borbe protiv neznanja, a naročito one u značenju trećeg pojma, ipak je po njemu najopasniji njegov četvrti pojam: izbor puta na koji sile neznanja zovu čovjeka i njegovo slijeđenje. Jer kada čovjek izabere jedan od puteva koje iziskuje neznanje a “vojnici neznanja” pred njim zatvore put sticanja graditeljskih spoznaja i najviših istina koje mu omogućuju shvaćanje najvišeg cilja čovječanstva, on će u tom stanju biti uništen bolešću neznanja, čak i kada bi bio najveći učenjak na Zemlji. Ništa mu, u pogledu njegove upute, neće koristiti znanje koje je imao.

Zadnji put promijenjen: Četvrtak, 03 Oktobar 2013 13:33
×

Log in