Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Logika


A A A
Definicija “mišljenja”

Definicija “mišljenja”

Mišljenje sa stanovišta logike predstavlja provođenje umskih aktivnosti u postojećim poznanicama radi rješavanja željene nepoznanice, ili znanstvenije rečeno, kretanje uma između poznanica i nepoznanica.”

Analiza definicije

Prvi korak čovjeka suočenog sa nepoznanicom u namjeri njenog ras­vjetljavanja i pretvaranja u poznanicu, nakon što shvati vrstu ne­poznanice, bit će usmjeravanje pažnje na onu vrstu poznanica koje sa ne­poznanicom imaju srodnost. On potom istražuje poznanice i otkriva one koje mogu riješiti problem. Njihovim selektiranjem na logičkim osno­vama ostvaruje željeno. Ako želimo preciznije prikazati ovu umsku aktiv­nost, treba reći da um prolazi kroz sljedećih pet faza:

1. susretanje sa problemom, tj. nepoznanicom;

2. prepoznavanje vrste problema, jer čovjek ponekad zna problem, ali ne shvata koje je vrste;

3. kretanje uma od problema ka postojećim poznanicama da bi otkrio one koje su srodne sa nepoznanicama;

4. druga kretnja uma među poznanicama da bi istražio i uredio odgovarajuće premise;

5. treća kretnja uma u uspostavljenom redu poznanica radi dosez­anja nepoznanice.

Ovo su etape koje um treba proći da bi dosegnuo nepoznanicu.

Preciznije objašnjenje:

Allame Muzafer kaže: “Naravno, treba obratiti pažnju na to da se prve dvije faze ubrajaju u uvode razmišljanja i zbog toga one nisu obuhvaćene definicijom mišljenja u logici. Prema tome, ono što čini zbilju i srž razmišljanja upravo su tri posljednje faze, dakle, prva kretnja od problema ka poznanicama, druga kretnja među poznanicama, koja predstavlja otkrivanje odgovarajućih poznanica sličnih nepoznanicama, njihovo sređivanje, te potom njihovo logičko uređenje, i posljednja, treća kretnja, koja predstavlja rješavanje problema, odnosno razotkrivanje ne­poznanice. Sve ove faze procesa mišljenja odvijaju se veoma brzo i čovjek ih nije ni svjestan.” Misleći na ovo allame je na početku svoga djela rekao: “Ljudska priroda je stvorena mislećom.”

Definicija velikog mislioca i filozofa Hadži Sabzevarija također obuhvata samo posljednje tri kretnje. On kaže: “Mišljenje je kretnja ka uvodima i izvorima radi pronalaska srodnih poznanica, koja završava kretnjom ka željenom.” U njegovoj definiciji, kao što se vidi, obuhva­ćene su upravo tri posljednje kretnje.

Izvor: Akbar Eydi, Islamska logika, Fondacija "Mulla Sadra", Sarajevo, 2004, preveo sa perzijskog: Amar Imamović

Zadnji put promijenjen: Petak, 28 Februar 2014 19:53
×

Log in