Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Logika


A A A
Prva figura

Prva figura

Prva figura ima dva uvjeta čije poštivanje jamči ispravnost rezultata, u suprotnom rezultat neće biti ispravan:

a. Prvi uvjet je da manja premisa bude afirmativna. Znači ona ne može biti negirajuća, a nije važno da li će biti univerzalna ili partiku­larna.

b. Drugi uvjet je da veća premisa treba biti univerzalna. Znači da ona premisa u kojoj se nalazi veći termin obavezno treba biti univer­zalna. Naprimjer:

Hasan je učenjak.

Nijedan učenjak nije nepismen.

Zaključak: Hasan nije nepismen.

Ako ne bismo ispoštovali prvo pravilo, rezultat ne bi bio ispravan. ­Naprimjer:

Hasan nije konj.

Svaki konj je životinja.

Zaključak: Hasan nije životinja.

U ovom primjeru se vidi da rezultat nije ispravan. Također, ako se ne is­poštuje drugi uvjet, rezultat neće biti tačan. Naprimjer:

Čovjek je životinja.

Neke životinje su konji.

Zaključak: Čovjek je konj.

Važno pravilo u logici

U logici postoji pravilo poznato kao “rezultat uvijek slijedi nižu premisu” (perz.نـتـيجه هـميشه تابع اخس مقـدمتيـن است). Da bismo objasnili ovo pravilo, prije toga treba pojasniti jedno drugo filozofsko pravilo na kojem se ono temelji. To filozofsko pravilo glasi: Ono što daje postojanje nekoj stvari ne može samo nemati ono što posjeduje stvorena stvar (perz. معطى شىء نـمى توا ند فاقـد شىء باشد). Znači, ako neko biće želi dati osobinu ili neko savršenstvo drugome, u tom slučaju samo ono treba posjedovati tu oso­binu ili savršenstvo. Nemoguće je da biće ono što samo ne posjeduje može dati drugome. Ovo je jedno filozofsko pravilo potpuno utemeljeno na razumu.

Imajući na umu ovo filozofsko pravilo vratimo se našoj temi u logici. Znamo da je rezultat kod dedukcije posljedica dviju uvodnih premisa. Prema tome, dvije premise su u položaju uzroka naspram rezultata. Pri­rodno je da ako se premise razlikuju po intezitetu, opsegu, kvantitetu i kvalitetu, rezultat će uvijek slijediti onu slabiju stranu premisa, jer slabiji i jači, afirmirajući i negirajući, univerzalan i partikularan, zajedno čine uzrok rezultata. Dakle, rezultat je posljedica ovih dviju stvari zajedno i shodno tome slijedi slabiju.

U slučaju da je jedna premisa bude negirajuća, a druga afirmirajuća, rezultat će biti negirajući. Također, ako je jedna premisa univerzalija, a druga partikularija, rezultat će uvijek biti partikularija, ili ako je jedna pre­misa istinita, a druga lažna, rezultat će biti lažan.

Sukladno ovom pravilu, rezultati četiriju figura neće uvijek biti ispravni. Neki rezultati dedukcije su produktivni, a neki neproduktivni, tj. beskorisni (عـقـيم).

Produktivni modusi (ضروب منتج) prve figure

Svaka premisa, i manja i veća, može imati jednu od sljedećih četiriju oso­bina: afirmacija, negacija, univerzalija i partikularija. S obzirom da manja premisa može imati četiri oblika kao i veća premisa, moguće je za prvu figuru pretpostaviti šesnaest kombinacija. Svaka od ovih kombi­nacija naziva se modus (ضـرب). Od šesnaest modusa samo četiri su pro­duktivna, a preostali su neproduktivni.

1. Modus afirmativne univerzalije sa afirmativnom univerzalijom rezultira afirmativnom univerzalijom.

Svaka tvar ima volumen. Sve što ima volumen zauzima prostor. Zaklju­čak: Svaka tvar zauzima prostor.

2. Modus afirmativne univerzalije sa negirajućom univerzalijom rezultira negirajućom univerzalijom.

Svaki pjesnik je čovjek. Nijedan čovjek nije drvo. Zaključak: Nijedan pjes­nik nije drvo.

3. Modus afirmativne partikularije sa afirmativnom univerzalijom rezultira afirmativnom partikularijom.

Neki ljudi su filozofi. Svaki filozof ima cilj. Zaključak: Neki ljudi imaju cilj.

4. Modus afirmativne partikularije sa negirajućom univerzalijom rezultira negirajućom partikularijom.

Neke od životinja su konji. Nijedan konj nije čovjek. Zaključak: Neke od životinja nisu ljudi.

Izvor: Akbar Eydi, Islamska logika, Fondacija "Mulla Sadra", Sarajevo, 2004, preveo sa perzijskog: Amar Imamović

Zadnji put promijenjen: Petak, 28 Februar 2014 20:02
×

Log in