Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Logika


A A A
Indukcija (ا ستقراء)

Indukcija (ا ستقراء)

Kada kažete: “Baščaršijski ćevapi su ukusni”, “Knjige allame Tabata­baija su dobre”, “Studenti Sarajevskog univerziteta nisu nepismeni”, “Mercedes je dobro auto”, da li ste ikada razmišljali kako ste stekli ove op­ćenite sudove? Kakav je mehanizam vašeg uma pri formiranju ovih op­ćenitih zaključaka?

Bez sumnje je da vi niste probali sve ćevape, pročitali sve knjige, anal­izirali sve studente niti vozili sve mercedese, ali istovremeno donosite općeniti sud o ovim pojavama! Ovakvi oblici sudova nazivaju se induk­cioni sudovi.

Sada treba vidjeti kako se formiraju indukcioni sudovi.

Kada posmatramo da se neka pojava ponavlja vezano za neku stvar, mi postepeno postajemo spremni da izvedemo jedan općenit sud o svim jed­inkama te stvari, čak i u budućnosti. Znači da mi zbog postojanja te po­jave kod nekoliko jedinki iste vrste taj propis pripisujemo svim jedink­ama u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Logičari ovakvu vrstu iz­vođenja zaključka nazivaju indukcija, a definirali su je na sljedeći način: Indukcija je izvođenje zaključka od pojedinačnih slučajeva ka općenitom sudu. Zbog ovoga, mehanizam kretanja uma kod indukcije potpuno je oprečan mehanizmu kod dedukcije budući da se um kod dedukcije kreće od općenitog ka pojedinačnom sudu. 

 

Podjela indukcije

1. Potpuna indukcija

Ako se analiziraju svi pojedinačni slučajevi i objekti jedne univerzalije i potom se donese općeniti sud na osnovu toga, ovo predstavlja potpunu in­dukciju. Općeniti sud dobiven ovim metodom je siguran. U zbilji, ovakva indukcija se oslanja na skrivenu dedukciju. Naprimjer, kada se kaže: “Svaki geometrijski oblik je ograničen zato što su svi okrugli i ug­lasti oblici ograničeni.” Iako je naizgled gornji općeniti sud dobiven iz­vođenjem zaključka od pojedinačnih slučajeva, u stvarnosti ovo iz­vođenje zaključka se vraća na jedan disjunktivni i dva kategorična suda, na sljedeći način:

Svaki geometrijski oblik je okrugao ili je uglast. (disjunktivni sud)

Svaki okruglasti oblik je ograničen. (prvi kategorični sud)

Svaki uglasti oblik je ograničen. (drugi kategorični sud)

Svaki geometrijski oblik je ograničen. (rezultat)

U ovom primjeru dva kategorična suda predstavljaju veću univerzalnu primjesu dedukcije. Na osnovu njih određen je sud za svaki geometrijski oblik, što ustvari predstavlja dedukciju, a ne indukciju.

2. Nepotpuna indukcija

Samim uočavanjem da se neka pojava ponavlja za nekoliko pojedinačnih slučajeva, doneseni sud o svim preostalim sličnim slučajevima naziva se krnjava dedukcija. Da li je zaključak ovakve indukcije siguran, tj. da li čovjek može biti uvjeren u njenu ispravnost? Na ovu temu su mnogo raspravljali u metodologiji zaključivanja i islamski i evropski mislioci.

Neki su rekli da indukcija koja je utemeljena samo na posmatranju može jedino slabiji oblik vjerovanja polučiti, a indukcija kod koje je otkriven uzrok pojave daje sigurne zaključke. Temeljitiji odgovor na ovu temu treba potražiti u naprednijim knjigama logike.

Izvor: Akbar Eydi, Islamska logika, Fondacija "Mulla Sadra", Sarajevo, 2004, preveo sa perzijskog: Amar Imamović

Zadnji put promijenjen: Nedjelja, 02 Mart 2014 08:12
×

Log in