Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Društvene teme

Allah vas iz trbuha majki vaših izvodi, vi ništa ne znate, i daje vam sluh i vid i razum ne biste li zahvalni bili.

A A A
Brak

Brak

Prvi korak u osnivanju porodice je sklapanje braka. To je djelo koje je vrijedno i pohvalno zbog svih uloga i ishoda koje porodica ima. Sklapanje braka izvor je mira za ženu i za muškarca.

وَمِنْ آيَاتِهِ أَنْ خَلَقَ لَكُم مِّنْ أَنفُسِكُمْ أَزْوَاجًا لِّتَسْكُنُوا إِلَيْهَا وَجَعَلَ بَيْنَكُم مَّوَدَّةً وَرَحْمَةً ۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَآيَاتٍ لِّقَوْمٍ يَتَفَكَّرُونَ 

I jedan od dokaza njegovih je to što za vas, od vrste vaše, stvara žene da se uz njih smirite, i što između vas uspostavlja ljubav i samilost.[1]

Ovaj mir je proizvod ispravnog zadovoljavanja čovjekovih sklonosti.

U predajama se mnogo potiče na sklapanje braka, zato što postizanje mira predstavlja uvod za čovjekovo kretanje prema savršenstvu. Isto tako, mir i moralno zdravlje društva nalaze se u okrilju mira i zdravlja njegovih jedinki. Psihička smirenost pojedinca i moralna sigurnost društva osiguravaju se putem sklapanja brakova. Časni Poslanik, s.a.v.a., rekao je:  “U islamu nije sazdano zdanje Allahu milije od sklapanja braka.”[2]

Također, od Poslanika se prenosi: “Ko stupi u brak, zaštitio je pola svoje vjere.”[3]

Poticanje na stupanje u brak i ustrajavanje na tome, najbolje nam svjedoči o pozitivnom učinku braka na čovjekovo usavršavajuće kretanje; kao što odustajanje od stupanja u brak ima loše učinke po ovom pitanju. Glavni cilj stupanja u brak je olakšavanje približavanja Bogu. Neke predaje ukazuju na to da je uzdržavanje od stupanja u brak povod da se čovjek slabo okoristi ibadetima ili razlog da bude kažnjen onosvjetskom kaznom. Od Imama Sadika, a.s., se prenosi: “Dva rekata koja obavi osoba koja je u braku bolja su od sedamdeset rekata koje obavi osoba koja nije u braku.”[4]

Od časnog Poslanika, s.a.v.a., se prenosi: “Većina stanovnika Džehennema su oni koji nisu u braku.”[5]

Izbor bračnog druga

Ovo blagoslovljeno zdanje može pružiti mir ženi, muškarcu i njihovoj djeci tek u slučaju da se od prvog koraka sve učini promišljeno i odmjereno. Brak nije samo za zadovoljavanje tjelesnih nagona, već je uvod za uspostavljanje institucije porodice. Unutar ove institucije, pored spolnog naslađivanja oba supružnika, dobivaju se i drugi proizvodi, a svi zavise od postojanosti porodice, te činjenice koliko je veza između članova porodice izgrađena na temeljima ljubavi. Kako bi porodica od početka bila utemeljena na sigurnim osnovama, izbor bračnog druga mora biti obavljen na ispravan način. Na način putem kojeg će mogućnost osiguravanja porodičnih ciljeva biti što veća. Prema tome, mjerila izbora supružnika ne mogu biti jednostrana. Primjera radi, istrajavanje na ljepoti bračnog druga bio bi primjer jednostranih mjerila. Čovjek koji kao jedino mjerilo za izbor bračnog druga odabere ljepotu ili bogatstvo, nije razmišljao o djeci buduće porodice niti je obratio pažnju na međusobni moralni i religijski utjecaj bračnih drugova.

Jedan čovjek je rekao Imamu Sadiku: “Namjeravam se ženiti.” On mu reče: “Pazi gdje polažeš samoga sebe.”[6]

Časni Poslanik, s.a.v.a., rekao je:  “Čuvajte se cvijeća sa đubrišta. Neko reče: ‘O Poslaniče, šta je to cvijeće sa đubrišta?’ On reče: “Lijepa žena u lošoj porodici.”[7]

Imam Sadik, a.s., rekao je: “Zaista je žena poput ogrlice, zato gledaj šta stavljaš na vrat.”[8]

U predajama Ehli-bejta, također se govori i o mjerilima za izbor muža. U njima se kao mjerilo izbora navodi lijep moral i ispravna vjera. Od Poslanika, s.a.v.a., preneseno je: “Kada vam dođe neko čiji vam se moral i vjera sviđaju, pa dajte mu ženu. Ukoliko ne postupite tako, na zemlji će nastupiti velika smutnja i grijeh.”[9]

Ove predaje govore o mjerilima za izbor bračnog druga i obratimo li pažnju na njihov tekst možemo shvatiti da je riječ o mjerilima koja grade porodicu kao prikladno okruženje za duhovni razvoj njenih članova.

Izvor: Mohammad Fathali Hani, Temelji islamske etike, sv.2, Fondacija "Mulla Sadra", Sarajevo, 2017., s perzijskog preveo: Ertan Basarik

[1] Er-Rum, 21.

[2] Vesailu-š-šı‘a, sv. 20, str. 14

[3] Isto, str. 17.

[4] Vesailu-š-šı‘a, sv. 20, str. 17.

[5] Isto.

[6] El-Mehadždžetu-l-bejda’, sv. 3, str. 86.

 

[7] Vesailu-š-šı‘a, sv. 20, str. 35.

[8] Isto, str. 33.

[9] Vesailu-š-šı‘a, sv. 20, str. 76.

Zadnji put promijenjen: petak, 16 Novembar 2018 15:50
×

Log in