Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Društveni moral

A A A
Pokroviteljstvo čestitih ljudi - II dio

Pokroviteljstvo čestitih ljudi - II dio

Na temelju učenja časnog Kur'ana, ljubav prema drugima i uspostavljanje odnosa zbog dobročinstva, činjenja dobra i nježnosti ubraja se u drugu dimenziju pokroviteljstva čestitih ljudi. Ovo značajno načelo u Kur'anu je pojašnjeno na sljedeći način: 

وَاعْبُدُواْ اللهَ وَلاَ تُشْرِكُواْ بِهِ شَيْئًا وَبِالْوَالِدَيْنِ إِحْسَانًا وَبِذِى الْقُرْبَى وَالْيَتَامَى وَالْمَسَاكِينِ وَالْجَارِ ذِى الْقُرْبَى وَالْجَارِ الْجُنُبِ وَالصَّاحِبِ بِالجَنبِ وَابْنِ السَّبِيلِ وَمَا مَلَكَتْ أَيْمَانُكُمْ إِنَّ اللهَ لاَ يُحِبُّ مَن كَانَ مُخْتَالاً فَخُورًا

I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobro činite, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, i onima koji su u vašem posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvališu.[1]

Rodbinska veza i podrška

Islam daje mnogo preporuka u vezi s čuvanjem rodbinskih veza i pružanjem podrške i ljubavi rodbini (صله رحم). Društvo je sastavljeno od malih porodičnih jedinica i jačanje veze i jedinstva porodice ima veoma značajnu ulogu u čvrstini i jedinstvu cijele zajednice. Također, duhovni razvoj i moralni odgoj porodica ima najznačajniju ulogu u popravljanju i napretku društva, na način da se mir i napredak životne okoline kao i produžetak ljudskog života smatraju plodovima čuvanja rodbinskih veza.[2]

Nasuprot tome, prekidanje odnosa sa rodbinom i prijateljima ima za posljedicu nemir, neprijateljstvo i nered, što Bog žestoko kritizira, kao što možemo vidjeti u kur'anskom ajetu: 

فَهَلْ عَسَيْتُمْ إِن تَوَلَّيْتُمْ أَن تُفْسِدُوا فِى الْأَرْضِ وَتُقَطِّعُوا أَرْحَامَكُمْ اوْلَئِكَ الَّذِينَ لَعَنَهُمُ اللَّهُ

Zar i vi ne biste, kada biste se okrenuli, nered na Zemlji činili i rodbinske veze kidali? To su oni koje je Allah prokleo.[3]

S obzirom da podrška i veza s rodbinom u zajednici šire ljubav i solidarnost i da oživljavaju nadu i radost u društvu, Uzvišeni Bog je rekao koje su to metode korisne za jačanje sljedećih veza:

Lijep komšiluk ili ljubav prema komšijama i saputnicima

Čestiti ljudi se, u okrilju islamskih učenja, lijepo i s ljubavlju odnose prema svim svojim komšijama, kako prema bližima tako i prema daljim, pa se čak s poštovanjem i dobročinstvom odnose i prema svojim privremenim saputnicima. Ovakvo ponašanje, uz uvećavanje ljubavi, okončava strah i bojaznost te spašava ljude od samoće i osjećaja otuđenosti, pa se u slučaju potrebe i opasnosti možemo osloniti na pomoć i podršku komšija i saputnika.

Međusobna ljubav i podrška komšija nadoknađuje veliki broj nedostataka i stvara preduvjete za blagostanje i spokoj u životu. Upravo zbog toga Zapovjednik pravovjernih hazreti Ali u svojim oporukama kaže: “Božiji poslanik je toliko govorio o komšijama da smo pomislili kako će narediti da komšije nasljeđuju jedni druge.”[4]

U Kur'anu se, također, uz dobročinstvo i činjenje dobra rodbini i ostalim osobama koje imaju na to pravo, govori i o dobročinstvu prema komšijama: 

وَالْجَارِ ذِى الْقُرْبَى وَالْجَارِ الْجُنُبِ وَالصَّاحِبِ بِالجَنبِ

I komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima.[5]

Podrška siročadi

Čestiti ljudi, u svjetlu islamskih učenja, pridaju velik značaj milovanju po kosi i podršci siročadi i o njima se staraju kao o svojoj djeci. Širenje kulture staranja o siročadi u društvu širi ljubaznost i milosrdnost, a također sprječava društvene probleme i štete koje prave djeca bez staratelja. Pored toga, ljubav i podrška svih prema siročadi sve očeve čini spokojnim, jer postoji mogućnost da u budućnosti i njihova djeca dožive istu sudbinu. Upravo zbog toga Uzvišeni Bog je odredio na koji način treba pružiti podršku siročadi, kako bi se uz zaštitu njihovih materijalnih prava smanjio stepen njihove patnje i nevolje i kako bi bio nadomješten nedostatak očinske ljubavi, kao što možemo vidjeti u Kur'anu:

وَيَسْأَلُونَكَ عَنِ الْيَتَامَى قُلْ إِصْلاَحٌ لَّهُمْ خَيْرٌ وَإِنْ تُخَالِطُوهُمْ فَإِخْوَانُكُمْ

I pitaju te o siročadi. Reci: “Bolje je imanja njihova unaprijediti!” A ako budete s njima zajedno živjeli, pa oni su braća vaša.[6]

Iz ovog ajeta vidi se da muslimani trebaju vezano za siročad imati osjećaj odgovornosti i prema njima se ponašati kao prema svojoj braći ili članovima porodice. Međutim, treba znati da je ova zapovijed uslijedila nakon oštrog upozorenja o čuvanju prava siročadi,[7] jer neki ljudi pokazuju pohlepu prema imetku siročadi: 

وَلاَ تَقْرَبُواْ مَالَ الْيَتِيمِ إِلاَّ بِالَّتِى هِىَ أَحْسَنُ حَتَّى يَبْلُغَ أَشُدَّهُ

A od imetka siročeta – što dalje! osim ako želite da ga unaprijedite, sve dok ne postane punoljetno.[8]

Osim čuvanja imetka siročadi, Uzvišeni Bog preporučuje sklapanje braka s njima i upozorava na nužnost poštivanja pravde i koristi siročadi, tako da ukoliko neko nema mogućnosti u potpunosti poštivati pravednost i čuvati dostojanstvo siročeta, ne treba s njima stupati u bračni odnos, kao što stoji u Kur'anu:

وَإِنْ خِفْتُمْ أَلاَّ تُقْسِطُواْ فِى الْيَتَامَى فَانكِحُواْ مَا طَابَ لَكُم مِّنَ النِّسَاءِ

Ako se bojite da prema ženama sirotama nećete biti pravedni, onda se ženite sa onim ženama koje su vam dopuštene.[9]

Podrška bespomoćnima

Ubogi siromasi (مسکینان) su one osobe koje su zbog teškog siromaštva izgubile moć da urede vlastite živote, a to se odnosi na nemoćne, invalide, mentalno zaostale i onesposobljene.[10] Ljubav prema njima predstavlja znak ljudskog milosrđa i jačanja bratskih veza u zajednici, a pružanje podrške njima predstavlja znak ostvarivanja društvene pravde u zajednici.

Upravo zbog toga u islamskim društvenim zakonima predviđen je dio javnog budžeta i prihoda za brigu o bespomoćnim te osnivanje institucija za njih, što ustvari predstavlja sadaku, kao što se kaže u Kur'anu: 

إِنَّمَا الصَّدَقَاتُ لِلْفُقَرَاءِ وَالْمَسَاكِينِ وَالْعَامِلِينَ عَلَيْهَا وَالْمُؤَلَّفَةِ قُلُوبُهُمْ وَفِى الرِّقَابِ وَالْغَارِمِينَ وَفِى سَبِيلِ اللهِ وَابْنِ السَّبِيلِ فَرِيضَةً مِّنَ اللهِ وَاللهُ عَلِيمٌ حَكِيمٌ

Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.[11]

Važnost rješavanja potreba bespomoćnih tolika je da Bog upozorava na nju, a džehenemlije opisuje između ostalih kao one koji nisu nahranili ubogog siromaha. Tako, kada se prestupnicima postavlja pitanje: “Šta vas je dovelo u Džehennem?”, oni odgovaraju:

وَلَمْ نَكُ نُطْعِمُ الْمِسْكِينَ

I nismo bili od onih koji su uboge siromahe hranili.[12]

Nasuprot tome, pružanje pomoći i podrške ubogim siromasima predstavlja se kao jedan od puteva spasa od teškoća Sudnjeg dana. Tako Kur'an poručuje: 

أَوْ مِسْكِينًا ذَا مَتْرَبَةٍ

...Ili ubogoga nevoljnika (nahraniti).[13]

 Podrška borcima i graničarima

Mada pružanjem podrške svim ljudima u stanju potrebe čestiti ljudi pokazuju svoju ljudsku osjećajnost i odanost islamskim zakonima i Božijim naredbama, podrška borcima i graničarima ipak ima prednost i poseban značaj. Jer, pružanjem podrške borcima u zajednici se uspostavlja mir i sigurnost, osujećuju se zavjere unutrašnjih i vanjskih neprijatelja, omogućuje se provedba islamskih propisa i opstaje islamski sistem vlasti.

Upravo zbog toga Uzvišeni Bog mnogo preporučuje udjeljivanje i pružanje podrške borcima i graničarima i za to daje velike nagrade. Treba znati da u kur'anskoj terminologiji davanje zajma Bogu označava udjeljivanje na Božijem putu,[14] za šta su obećane ogromne nagrade, kao što se navodi u Kur'anu: 

إِنَّ الْمُصَّدِّقِينَ وَالْمُصَّدِّقَاتِ وَأَقْرَضُوا اللَّهَ قَرْضًا حَسَنًا يُضَاعَفُ لَهُمْ وَلَهُمْ أَجْرٌ كَرِيمٌ

Onima koji milostinju budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Allahu budu zajam davali – mnogostruko će se vratiti i njih čeka nagrada plemenita.[15] 

Jasan primjer dobrovoljnog zajma Bogu i udjeljivanja na Božijem putu jeste nepovratna pomoć islamskim borcima i plaćanje troškova rata za samog sebe i za graničare.[16] Upravo zbog toga Uzvišeni Bog, nakon upozorenja o udjeljivanju na Božijem putu – posebno u vrijeme džihada i prije pobjede[17] – istinske vjernike i pobožne, čestite ljude podstiče da čine ovako važna djela riječima:

مَن ذَا الَّذِى يُقْرِضُ اللَّهَ قَرْضًا حَسَنًا فَيُضَاعِفَهُ لَهُ وَلَهُ أَجْرٌ كَرِيمٌ

Ko će Allahu drage volje zajam dati da bi mu ga On mnogostruko vratio, a uz to i nagradu plemenitu dobio?[18]

Na početku islama bilo je onih koji su gajili ogromnu želju da učestvuju u džihadu, ali nisu imali mogućnost da pokriju troškove rata i vojne opreme, tako da im je bila uskraćena ova velika sreća. O njima časni Kur'an kaže sljedeće:

وَأَعْيُنُهُمْ تَفِيضُ مِنَ الدَّمْعِ حَزَنًا أَلاَّ يَجِدُواْ مَا يُنفِقُونَ

Pa su se vratili suznih očiju, tužni što nemaju šta udijeliti.[19]

Produženje roka otplate duga dužnicima

U časnom Kur'anu davanje zajma se označava riječju tedajun (تداین) i u islamskoj kulturi se davanje zajma osobama u stanju potrebe ubraja u veoma dobra djela. Vrijednost zajma je veća od bespovratne pomoći, jer pozajmilac nastoji da vlastitim trudom vrati zajam. Na taj način se u društvu širi trud i djelovanje, a sprječava slabost i lijenost članova zajednice. Pored toga što ova metoda pružanja podrške ima veći uticaj na očuvanje dostojanstva potrebitih ljudi, često se osobe koje uzimaju zajam prilikom otplate zajma suočavaju sa problemima, zbog čega se preporučuje da im se da odgoda. Upravo zbog toga se islamskim naredbama preporučuju mjere predostrožnosti i vođenje zapisnika prilikom isplate zajma, kao što možemo vidjeti u sljedećem kur'anskom ajetu:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ إِذَا تَدَايَنتُم بِدَيْنٍ إِلَى أَجَلٍ مُّسَمًّى فَاكْتُبُوهُ وَلْيَكْتُب بَّيْنَكُمْ كَاتِبٌ

O vjernici, zapišite kada jedan od drugog pozajmljujete do određenog roka. I neka jedan pisar između vas to vjerno napiše.[20]

S druge strane, kada je riječ o davanju roka otplate dužniku, Kur'an kaže:

وَإِن كَانَ ذُو عُسْرَةٍ فَنَظِرَةٌ إِلَى مَيْسَرَةٍ

A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao.[21]

Sažetak

- U islamske društvene i pokroviteljske odnose spadaju održavanje rodbinskih veza, lijepi komšijski odnosi, pružanje podrške siročadi, putnicima namjernicima, ubogim siromasima i graničarima.

- Jedna od odlika čestitih ljudi na polju društvenih odnosa jeste odgađanje duga dužnicima koji ga nisu u stanju vratiti.

Izvor: Grupa autora, Vrline čestitih u Kur'anu, Fondacija "Mulla Sadra", Sarajevo, 2012, preveo sa perzijskog: Sedad Dizdarević



[1]En-Nisa', 36.

[2] Sefinetu-l-bihar, sv. 1, str. 514. Preneseno iz tefsira Nemune, sv. 1, str. 156.

[3] Muhammed, 22.

[4] Nemune, sv. 3, str. 381. Preneseno i iz šiijskih i iz sunijskih izvora.

[5]En-Nisa', 36.

[6]El-Bekare, 220.

[7] Nemune, sv. 3, str. 251.

[8]El-Isra', 34.

[9] En-Nisa', 3. Nemune, sv. 3, str. 353.

[10] Nemune, sv. 3, str. 380.

[11] Et-Tevbe, 60.

[12]El-Muddessir, 44.

[13]El-Beled, 16.

[14] Nemune, sv. 23, str. 344; Mizan, sv. 19, str. 161-167.

[15]El-Hadid, 18.

[16] El-Bekare, 195.

[17] Nemune, sv. 23, str. 320.

[18]El-Hadid, 11.

[19]Et-Tevbe, 92.

[20]El-Bekare, 282.

[21]El-Bekare, 280.

Zadnji put promijenjen: petak, 29 Juli 2016 14:52
×

Log in