Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Kur'an

"U mjesecu ramazanu je zapocelo objavljivanje Kur’ana koji predstavlja uputu za ljude i jasni dokaz razlikovanja dobra od zla.“ (El-Bekare, 185)

A A A
Metoda Mulla Sadraa u razumijevanju Kur'ana

Metoda Mulla Sadraa u razumijevanju Kur'ana

Važno je napomenuti kako Sadra smatra da kur'anski ajeti imaju duboko i suptilno značenje. Iz istog razloga on odbacuje mišljenje onih koji se u tumačenju Kur'ana zadovoljavaju izvanjskim značenjima riječi i prenošenjem pitanja iz tefsirskih djela. On kazuje: “Ako ova skupina obrati pažnju na ajete kao što je ajet:

وَمَا رَمَيْتَ إِذْ رَمَيْتَ وَلَـكِنَّ اللهَ رَمَى

…I nisi ti bacio kada si bacio, nego je Allah bacio (El-Enfal, 17), shvatit će da se nije moguće zadovoljiti njegovim vanjskim značenjem, jer ono i potvrđuje i opovrgava Poslanikovo bacanje, a ova dva odnosa su naizgled suprotni jedan drugom. Možemo jedino preći preko egzoterijskog značenja i spoznati da pripisivanje djela bacanja ima različite aspekte: aspekt jedinstva, koji bacanje pripisuje i Bogu i Poslaniku, i aspekt mnoštva, koji bacanje posebno pripisuje Bogu, a posebno Poslaniku.”[1]

Sadraova hermeneutika zasniva se na tri glavna stuba: svijet, čovjek i Kur'an. On vjeruje u postojanje jednog posebnog jedinstva između ovo troje. Stoga je za dublje razumijevanje Kur'ana potrebno da pređemo preko zidina izgrađenih od riječi i da pristupimo svijetu egzistencije i čovjeka.

Mulla Sadra u nekim svojim djelima čovjeka opisuje kroz pet stepeni: osjetilni čovjek, imaginalni čovjek, duhovni čovjek, intelektualni čovjek i Božanski čovjek. Tvrdi kako isti ovi stepeni vrijede i za Kur'an te svaki čovjek, u skladu sa stepenom na kojem se nalazi, može steći spoznaju odgovarajućeg stepena Kur'ana. Drugim riječima, ako se neko nalazi na osjetilnom stepenu, samo na toj razini razumijeva Kur'an, tj. osjetilno. Treba reći da se svaki stepen, opet, sastoji od više razina.[2]

Najniži stepen Kur'ana jesu riječi napisane na papiru i čovjek na svom najnižem stepenu – dakle osjetilni čovjek, koji koristi svoja izvanjska čula – može propisanom vanjskom čistoćom dodirivati kur'ansko pismo.[3]

Na drugom mjestu Sadra, koristeći se ajetom:

قُلِ انظُرُوا مَاذَا فِى السَّمَاوَاتِ وَالْأَرْضِ

Reci: “Posmatrajte ono što je na Nebesima i na Zemlji!” (Junus, 101), poznavanje svijeta i pristup njegovim skrivenim i javnim zbiljama smatra šerijatskom obavezom.[4]

U drugim djelima svijet je podijelio na tri dijela:

  1. Ovaj svijet, svijet materije i fizike;
  2. Berzah, nematerijalni svijet, svijet imaginacije;
  3. Budući svijet, svijet uma.

U skladu sa ovom podjelom svijeta i čovjek ima tri stepena: tjelesni, imaginalni i duhovni. Svaki od ova tri stepena povezao je sa Ovim svijetom, Berzahom i Budućim svijetom.[5]

Ako obratimo pažnju na gore navedena pitanja, koja smo prenijeli iz Mulla Sadraovih djela, bit će nam jasno da postoji vrlo uska veza između Kur'ana, svijeta postojanja i čovjeka. Iz nekih govora Sadraa može se shvatiti postojanje jedne vrste jedinstva između to troje. U svojoj knjizi Tefsir on kaže: “Bog šta god da je stvorio u Svijetu oblika, isto to je stvorio i u Svijetu značenja (Onom svijetu), i sve što je stvorio na Onom svijetu, ima svoju zbilju u Svijetu Istine (skriveno skrivenog), zato što su svjetovi u međusobnoj podudarnosti i niži svijet je primjer višeg, a viši svijet je zbilja nižeg svijeta.”[6]

Mulla Sadra zatim tvrdi da primjeri svega što je stvoreno u tim svjetovima postoje i kod čovjeka. Kao primjer navodi Božiji Arš, koji u egzoterijskom smislu kod čovjeka predstavlja njegovo srce, u nutrini čovjeka primjer Arša je duh duše, a u nutrini primjer Arša je razumna duša – ista ona razumna duša koja je prebivalište duha kao Božijeg namjesnika. Upravo zbog toga čovjeka predstavlja kao mikrokosmos.[7]

Na drugom mjestu kaže kako je savršeni čovjek skup svih Božijih znakova i očitovanje velikog Božijeg imena, koje obuhvata sva druga Božija imena, i kaže da su zbilje svih umova i dušā položene u biću savršenog čovjeka, dok, s druge strane, tvrdi kako je Kur'an ćud savršenog čovjeka. U prilog ovom govoru ide i predaja u kojoj jedna od Poslanikovih žena – kada je bila upitana o ćudoređu Poslanika – odgovara riječima: “Poslanikova ćud je Kur'an.”[8]

Iz dosada izloženog postalo je jasno da su u razumijevanju Kur'ana spojene zbilje Kur'ana, svijeta postojanja i čovjeka, tako da će se čovjek koristiti beskrajnim morem kur'anskih zbilja u skladu sa stepenom na kojem se nalazi. Kada čovjek stigne na svoj savršeni stepen, ustvari je utjelovljeni Kur'an, tj. ujedinjen je sa zbiljom Kur'ana.

S obzirom na rečeno, Sadra u razumijevanju kur'anskih pitanja pored načela opće hermeneutike naglašava i važnost uzdizanja stepena čovječnosti.[9]

Postavlja se pitanje: Kako čovjek može uzdignuti svoj stepen? Iz Sadraovih djela zaključuje se da za uzdizanje stepena čovječnosti i u konačnici bolje razumijevanje tajni Kur'ana i Vjerozakona postoje tri uvjeta:

  1. Duhovno putovanje posredstvom čišćenja i ukrašavanja vlastite nutrine od raznih prohtjeva i ovosvjetskih niskosti te ustrajanje u duhovnom vježbanju spadaju među glavne uvjete za bolje razumijevanje. Ovo Sadra napominje u mnogim svojim raspravama o spoznaji.[10] Ljudi se, po mišljenju Mulla Sadraa, u razumijevanju zbilja i znanja dijele u tri skupine: a) vjerovjesnici i prijatelji Božiji,b) mudraci i znanstvenici,c) običan puk.

Nakon ove podjele kaže kako znanja i tajne Božije imaju posebnu profinjenost i suptilnost, pa ih je stoga nakon čišćenja od zaprljanosti i nakon što duša postane suptilna moguće dostići. Mulla Sadra podsjeća da ovu čistotu u svojoj prirodi i esenciji imaju poslanici i Božiji prijatelji, a kod druge skupine, mudraca i znanstvenika, ona se postiže duhovnim vježbanjem. On tvrdi da treća skupina, koja nije stigla do zbilje duhovnim osvjedočenjem i argumentom, nego je slijeđenjem velikana i znalaca prihvatila zbilju, stiže samo do prividnog savršenstva.[11]

Oslanjajući se na načelo duhovnog vježbanja i unutrašnjeg čišćenja, Mulla Sadra shvatanje pojedinih dubokih zbilja, kao što je jedinstvo bitka, bez pomoći duhovnog i Božijeg svjetla drži nemogućim. On prigovara Ibn Sinau i kaže da je on nemoćan u shvatanju nekih zbilja, jer pojedine precizne rasprave imaju potrebu za duhovnim poimanjem, a duhovno poimanje postiže se duhovnim vježbanjem u osami.[12] Slijedeći ovo načelo, Sadra u uvodu svoje knjige Al-Asfaru-l-erba‘a poziva čitaoce na čišćenje duše prije nego što počnu s čitanjem njegove knjige.[13]

  1. Korištenje razuma i argumenata drugi je činilac boljeg razumijevanja. Sadra isto kao što se ne oslanja samo na argument, također se ne zadovoljava ni samo duhovnim osvjedočenjem i duhovnim poimanjem. U Asfaru jasno kaže da mi nemamo povjerenja u ono za šta nemamo argument.[14]

Odbijanje izvanjskog značenja pri tumačenju Kur'ana dozvoljeno je ako je ono u suprotnosti sa načelima čvrstog uvjerenja.[15] Iz istog razloga teološke rasprave koje se oslanjaju na dijalektička mišljenja neproduktivne su u stizanju do tajni Božanskog zakona.[16]

  1. Okorištavanje svjetlom vjerovjesništva i vilajeta put je za spoznaju zbilja. Sadra u svom Asfaru traži oprost od svakog filozofiranja i teološke dijalektike koja ne pristaje uz Poslanika, s.a.v.a., i traži utočište od zla govora kvazifilozofa i izmišljotina sufija neznalica.[17]

Na drugom mjestu dosezanje zbilje kur'anskih tajni i spas od tmine govora onih koji unose novotarije smatra mogućim pod okriljem obraćanja svjetlu vjerovjesništva i vilajetu Ehli-bejta.[18]

On razumijevanje tajnovitosti Božijeg govora drži lahkim za one koji su stekli pouzdano znanje (‘ilmu-l-jeqin) u školi Ali Ja-sina i Ehli-zikra, odnosno Ehli-bejta.[19]

Sadra prilikom tumačenja Kur'ana značenja koja su suprotna vanjskom značenju ili koja su daleko od uma dozvoljava samo ako postoji jasna predaja od Poslanika, s.a.v.a., ili od Ehli-bejta, a.s., koja ukazuje na to značenje. On vjeruje da se tumač Kur'ana za spas od nesuvislog govora, nagađanja i iluzija treba osloniti samo na jasnu predaju ili potpuno duhovno poimanje onih koji provode duhovno vježbanje i koji se ne mogu odbaciti ni lažnim smatrati. U suprotnom, sumnje i nedoumice će se poigrati njime.[20]

Ovakva metoda spoznaje vidljiva je kod samog Mulla Sadraa. On zahvaljujući upućenosti u Božije ajete i govor bezgrješnih, korištenjem argumentima i podnošenjem dugotrajne osame i duhovnih vježbi ne samo da se duhovno osvjedočio u svoje argumentirane spoznaje nego je došao i do novih zbilja do kojih, po njegovim riječima, niko do toga vremena nije stigao.[21]

Tefsir i te'vil

Jedna od kur'anskih rasprava je i tumačenje značenja riječi tefsir i te'vil. Komentatori i stručnjaci za kur'anske nauke dali su razne definicije ove dvije riječi. Stoga je opravdano očekivati da je i Mulla Sadra, kao komentator i stručnjak na polju Božije riječi, također izložio njihovu jasnu definiciju. Nažalost, među njegovim tefsirskim i kur'anskim djelima nismo stigli do jasnog stava o tome. Ipak ćemo vam predstaviti podatke koje smo iz spisa Sadraa sakupili i uredili uz jedan uvod.

  1. Te'vil ima leksičko značenje vraćanja, a izveden je iz korijena a-w-l (što znači vraćanje). Isto ovo značenje riječi te'vil prisutno je i u njegovom terminološkom značenju, što znači da te'vil u Kur'anu znači vraćanje ajeta iz njegovog egzoterijskog značenja u neko drugo.
  2. Neki mistici poput Ibn Arebija i Sadruddina Konjevija za svoja gnostička otkrića smatrali su da su u saglasnosti sa egzoterijskim značenjem Kur'ana i odbili su prihvatiti da duboka irfanska značenja dolaze putem te'vila.[22] Sadra tvrdi kako postoje mnoga značenja Kur'ana, a put stizanja do njih je pozivanje na te'vil. Iznio je mnoge dokaze kako se ne treba ograničiti samo na vanjska značenja Kur'ana, već treba za neka i duboko zaroniti u značenje Kur'ana On kaže: “Poslanik nije dvadeset puta ponavljao Bismillahi-r-rahmani-r-rahim iz drugog razloga, osim da bi promišljao o unutrašnjem značenju te rečenice. Inače, vanjsko značenje i tumačenje ove rečenice je jasno i neko kao što je on nema potrebu da je ponavlja.”[23]

Na drugom mjestu kaže kako su sva znanja sadržana unutar Božijih svojstava i djela, a Kur'an je tumačenje Božije biti, Njegovih svojstava i djela. Dakle, sva načela i osnove svih znanja sadržani su u Kur'anu, ali sve to se ne može doseći uz pomoć egzoterijskog tumačenja.[24]

U uvodu svoje knjige Mefatihu-l-gajb postignuća hermeneutike smatra uvodom u razumijevanje značenja Kur'ana i tumači ih.[25]

  1. Sadra ispravnom smatra hermeneutiku (te'vil) koja ne poriče vanjsko značenje, jer se kur'anske tajne otkrivaju nadopunjavanjem egzoterijskog značenja. Napuštanje vanjskog značenja dozvoljeno je samo onda kada se ono ne slaže sa ispravnim načelima i čvrstim uvjerenjima, a što se tiče značenja koja su daleka umu, ona nisu dozvoljena bez postojanja jasne predaje od Poslanika, s.a.v.a., ili Ehli-bejta, a.s., u korist njih. Razumijevanje nejasnih ajeta (mutešabih), čija vanjska značenja nisu jasna, uvjetovano je čišćenjem nutrine, obožavanjem Gospodara, robovanjem Njemu i uzimanjem znanja iz vjerovjesničke i ehli-bejtske niše svjetlosti.[26]

Izvor: Muhammed Taqi Sohrabifer, Razum i ljubav, život i misao Mulla Sadaa Širazija, Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo, 2012., s perzijskog prevela Amina Čorak

[1] Mulla Sadra: Tefsir, sv. 7, str. 174.

[2] Isto, sv. 7, str. 176–177.

[3] Vidi: Mulla Sadra Širazi: Mefatihu-l-gajb, sv. 1, str. 117; Tefsir, sv. 7, str. 91–94.

[4] Mulla Sadra: Esraru-l-ajat, str. 20.

[5] Mulla Sadra: Tefsir, sv. 7, str. 314.

[6] Mulla Sadra: Tefsir, sv. 7, str. 314.

[7] Isto, str. 155.

[8] Isto, str. 388.

[9] Vidi: Sadru-l-Mute'ellihin: Tefsir, sv. 7, str. 173–174.

[10] Vidi: Mulla Sadra: Rasail felsefi, str. 86; Tefsir, sv. 7, str. 173–174.

[11] Mulla Sadra: Tefsir, sv. 7, str. 367.

[12] Mulla Sadra: Al-Asfaru-l-erba‘a, sv. 9, str. 108–109.

[13] Isto, sv. 1, str. 12.

[14] Isto, sv. 9, str. 134.

[15] Mulla Sadra: Tefsir, sv. 5, str. 160.

[16] Mulla Sadra: Al-Asfaru-l-erba‘a, sv. 1, str. 361.

[17] Isto, str. 11–12.

[18] Mulla Sadra: Rasail felsefi, str. 86.

[19] Mulla Sadra: Al-Asfaru-l-erba‘a, sv. 7, str. 40.

[20] Mulla Sadra: Tefsir, sv. 5, str. 150.

[21] Mulla Sadra: Al-Asfaru-l-erba‘a, sv. 1, str. 8.

[22] Isto, sv. 2, str. 342.

[23] Mulla Sadra: Mefatihu-l-gajb, sv. 1, str. 148.

[24] Isto.

[25] Isto, str. 83.

[26] Vidi: Mulla Sadra: Tefsir, sv. 5, str. 147–155; Rasail felsefi, str. 88.

Zadnji put promijenjen: utorak, 22 Maj 2018 15:23
×

Log in