Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Kur'an

"U mjesecu ramazanu je zapocelo objavljivanje Kur’ana koji predstavlja uputu za ljude i jasni dokaz razlikovanja dobra od zla.“ (El-Bekare, 185)

A A A
Riječi Ehli-Bejt,a.s.,o kiraetu Kur'ana

Riječi Ehli-Bejt,a.s.,o kiraetu Kur'ana

Od Imama Ehli-Bejta, a.s., prenose se govori koji pokazuju stepen vođenja računa, kao i njihovu pažnju u vezi s očuvanjem i zaštitom kur'anskoga teksta te sprečavanjem izmjena i samovoljnog tumačenja. Dijelove njihovih govora navodimo u nastavku:

1. Muhammed ibn Verrak je rekao: “Pokazao sam jedan svezak – koji je sadržavao Kur'an – Imamu Sadiku, a.s. U njemu su znakovi i jedna od njegovih posljednjih sura bili ispisani zlatom. Nije u njemu ništa nedostajalo. Imam, a.s., je rekao: ‘Ne volim da se Kur'an piše drugom bojom, osim crnom, upravo onako kako je i prvi put napisan.’”

Ovaj govor je pokazatelj pažnje i preciznosti Imama, a.s., kada je riječ o očuvanju i ispravnosti Kur'ana, a ona seže do te mjere da i u pogledu boje pisma prednost daje onoj boji kojom je Kur'an prvi put bilježen.

2. Imam Bakir, a.s., je rekao: “Kur'an je jedan i spušten je od Jednog Boga, a različitosti i razilaženja su od njegovih prenosilaca.” Značenje ovog govora je da je kiraet objavljen od Uzvišenog Boga jedan, pa je tako i kur'anski tekst, kao jedan, spušten od Boga Svemogućeg, a razilaženja u prenošenju ovog teksta su se desila zbog idžtihada prenosilaca.

3. Imam Sadik, a.s., je rekao: “Kur'an je objavljen kao jedan govor i od Jednog Boga.” Ovim se želi ukazati na odbacivanje kiraeta koji su bili u upotrebi i za koje su ljudi mislili da su tevaturom preneseni od Poslanika, s.a.v.a. Imam, a.s., takvo šta odriče, jer je Kur'an objavljen kao jedan tekst. Međutim, Imam ne opovrgava naglaske.

4. Salim ibn Seleme je rekao: Jedna je osoba pred Imamom Sadikom, a.s., proučila ajete iz Kur'ana. Kako sam ja čuo, njegov kiraet je bio drugačiji od kiraeta ostalih ljudi. Imam, a.s., mu je rekao: “Kloni se ovog kiraeta, uči onako kako i drugi ljudi uče!” Možda je ova osoba na osnovu kiraeta učača učila Kur'an na različite načine, a budući da je ovaj način kiraeta sličan poigravanju sa tekstom Kur'ana, Imam, a.s., mu ga je zabranio i naredio mu je da uči po poznatom kiraetu po kojem uči narod, jer vjerodostojan kiraet, koji naređuje vjera, jeste upravo onaj kiraet koji je svaka generacija preuzela od prethodne, i tako sve do Poslanika, s.a.v.a., koji ga je preuzeo od Džibrila, a.s., a on od Uzvišenog Allaha.

Šiije i današnji kur'anski tekst

Neke neznalice i neobaviještene osobe govore da šiije posjeduju svoj poseban mushaf, koji nazivaju Šiijski mushaf. Međutim, šiije ne znaju za nešto takvo. Jedna skupina među kasnijim istraživačima oštro se protivila takvoj izjavi, a najvažniji od njih je Ignaz Goldziher.[1] On potvrđuje posebnu naklonost šiija zvaničnom kur'anskom tekstu koji muslimani posjeduju. Radi boljeg opisivanja ove naklonosti i poklanjanja pažnje šiija postojećem kur'anskom tekstu, prinuđeni smo da navedemo sljedeće:

Ako bismo razmotrili historiju Kur'ana, uvidjeli bismo da je sadašnji kur'anski tekst, sa postojećim stanjem, u biti proizvod truda koji su uložile šiije. Zapravo, ako bi postojao Kur'an koji bismo mogli nazvati šiijskim mushafom, tada bi to bio ovaj postojeći mushaf. A uzimajući u obzir ulogu šiijskih imama, a.s., šiijskih učača Kur'ana, šiijskih hafiza i šiijskih umjetnika kroz cijelu historiju vezano za mushaf, trebali bismo Kur'an pripisati šiijama.

Zapovjednik pravovjernih Ali, a.s., je bio prva osoba koja je provela u djelo ideju o sakupljanju Kur'ana nakon preseljenja Allahova Poslanika, s.a.v.a. Važniji mushafi koji su u to vrijeme prije sjedinjenja mushafa bili zapisani i sakupljani su: mushaf Abdullaha ibn Mes'uda, mushaf Ubejje ibn Ka'ba, mushaf Ebu Dardaa i mushaf Mikdada ibn Esveda, a sva četverica su poznati kao sljedbenici Poslanikove porodice, a.s.

Prva osoba koja je za vrijeme Osmana predložila sjedinjenje mushafa je bila Huzejfe ibn El-Jeman. Ubejj ibn Ka'b je bio zadužen za diktiranje prilikom umnožavanja Kur'ana. Oblikovanje i punktuaciju mushafa su obavili Ebu-l-Esved Dueli i njegova dva učenika, Nasr ibn 'Asim i Jahja ibn Ja'mur. Prva osoba koja je započela uljepšavanje i krasnopis Kur'ana je bio Halid ibn Ebi El-Hajjadž, jedan od ashaba Imama Alija, a.s. Bilježenje vokala, koji se u istom obliku koriste i danas, bilo je djelo velikog profesora Halila ibn Ahmeda Ferahidija. On je bio prvi koji je uveo znakove za hemze, tešdid, revm i išmam vokala. Sve navedene osobe bile su poznati šiijski učenjaci.

Ako ne šesterica, onda sigurno najmanje četverica od sedam velikih učača bili su šiije. Današnji kiraet, tj. Hafsov kiraet, čisto je šiijski kiraet, koji je Hafs – ashab Imama Sadika, a.s. – preuzeo od svoga šejha Asima – jednog od šiijskih velikana – a on je preuzeo od svoga šejha Sullemija, koji je bio jedan od bliskih drugova Imama Alija, a.s. Sullemi je kiraet preuzeo od Zapovjednika pravovjernih Imama Alija, a.s., on od Allahova Poslanika, s.a.v.a., a on, s.a.v.a., od Uzvišenog Allaha.

 

Izvor: Mohammad Hadi Ma'refat, Uvođenje u kur'anske znanosti, Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo,2013., s perzijskog preveo: Arman Berberac


[1] Ignaz Goldziher je bio mađarski orijentalista. Smatra se osnivačem modernih islamskih studija u Evropi.

Zadnji put promijenjen: petak, 22 Juli 2016 11:46
×

Log in