Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Kur'an

"U mjesecu ramazanu je zapocelo objavljivanje Kur’ana koji predstavlja uputu za ljude i jasni dokaz razlikovanja dobra od zla.“ (El-Bekare, 185)

A A A
Hafsov kiraet

Hafsov kiraet

Prije nego što započnemo izlaganje o Hafsovom kiraetu, potrebno je da pojasnimo kriterije prihvatljivosti jednog kiraeta.

Kriteriji prihvatljivosti kiraeta

Najvažniji kriterij prihvatanja jednog kiraeta jeste usklađenost sa kiraetom većine muslimana, nezavisno od kiraeta učača. Drugim riječima, Kur'an je do nas stigao na dva načina:

1. Preko ljudi: Muslimani su ga s koljena na koljeno prenosili od svojih očeva, a oni su ga naučili od Plemenitog Poslanika, s.a.v.a., te prenijeli sljedećim naraštajima do današnjeg dana. Ovaj kiraet je upravo onaj koji je zapisan u svim postojećim Kur'anima, a muslimani su, u svim stoljećima, učili tačno prema ovom kiraetu.
 
2. Preko kiraeta učača: To je ustvari metoda zasnovana na idžtihadu. Osim Asimovog kiraeta po Hafsu, dakle, kiraeti učača nisu preneseni od Plemenitog Poslanika, s.a.v.a. Međutim, idžtihad nije dozvoljen kada je kur'anski tekst nedvosmisleno jasan i ne može biti šerijatski argument.

Značajno je napomenuti da je postojeći kiraet u današnjim vjerodostojnim mushafima bilježen na osnovu Hafsova kiraeta. Razlog je to što Hafsov kiraet, za razliku od drugih, nije plod idžtihada, nego predstavlja predaju koja se prenosi lancem prenosilaca koji završava sa Alijem ibn Ebi Talibom, a.s., a on ga je preuzeo od samog Božijeg Poslanika, s.a.v.a. Budući da se ovaj kiraet prenosi od Božijeg Poslanika, potpuno se podudara sa onim što su ljudi naučili od samoga Allahovog Poslanika, s.a.v.a.

Ovdje ćemo navesti tri uvjeta za prepoznavanje vjerodostojnog mutevatir kiraeta, koji je prenio i zabilježio muslimanski puk:

Prvi uvjet je usklađenost sa onim što je zabilježeno u postojećim mushafima, jer su ovi Kur'ani u svim stoljećima bili bilježeni i pisani rukama sposobnih ljudi. Svi pisani i štampani Kur'ani (naročito u istočnom dijelu islamskog svijeta) bili su i jesu bez ikakvih razlika u njima.

Drugi uvjet je usklađenost sa najprofinjenijim književnim stilom i najpoznatijim osnovama i pravilima arapskog jezika, jer je Kur'an objavljen na najprofinjenijem književnom jeziku i nikada se u njemu ne mogu naći jezička odstupanja ni nepravilnosti.

Treći uvjet je usklađenost sa postojanim osnovama vjerozakona i definitivnim razumskim propisima, jer je Kur'an osnivač vjerozakona i prosvjetitelj ispravnih racionalnih misli te se stoga nikada ne kosi s njima.

Osobine Hafsovog kiraeta

Jedini kiraet koji ima vjerodostojan lanac prenosilaca i koji je osnažen podrškom većine muslimana jeste Asimov kiraet koji prenosi Hafs. Ovaj kiraet je bio i ostao u upotrebi među muslimanima neprekidno kroz stoljeća pa sve do danas, i to iz nekoliko razloga:

  1. Raširenost među muslimanskim pukom. Hafsov kiraet je ustvari upravo kiraet muslimanskog puka. Hafs i njegov učitelj Asim su se strogo pridržavali onoga što se podudaralo sa kiraetom muslimanskog puka i vjerodostojnom i mutevatir predajom među muslimanima. Ovaj kiraet je Asim preuzeo od svoga šejha Ebu 'Abdurrahmana Sullemija, on od Imama Alija, a.s., a Ali je učio na onaj izvorni način tekst koji je putem objave stizao Allahovom Poslaniku, s.a.v.a., i koji je među muslimanima bio mutevatir.
  1. Njegovi prenosioci su bili povjerljivi. Asim je među učačima bio poznat po osobinama koje su ga učinile ličnošću vrijednom pažnje. Bio je veoma pažljiv i oprezan u preuzimanju Kur'ana od drugih i iz tog razloga nije preuzimao kiraet ni od koga, osim od Ebu 'Abdurrahmana Sullemija, koji ga je preuzeo od Alija ibn Ebi Taliba, a.s. Ibn 'Ajjaš prenosi da mu je Asim rekao: “Niko mi nije ni slovo iz Kur'ana proučio, osim Ebu 'Abdurrahmana Sullemija, koji je Kur'an preuzeo od Alija, a.s.”[1] Hafs, koji je Asimov kiraet proširio u raznim područjima, bio je također poznat po disciplini i sposobnosti, a među Asimovim ashabima bio je najučeniji kad je riječ o njegovom kiraetu. Prema tome, svi muslimani su bili željni da Asimov kiraet preuzmu od njega. Ebu 'Amr Dani kaže: “Hafs je onaj koji je Asimov kiraet učio ljudima i trudio se da ga proširi. On je u Bagdadu i Mekki u podučavanju Asimovog načina učenja ulagao veliki trud.”[2] Šatibi o njemu kaže: “Hafs je zbog pažnje i pouzdanosti u kiraetu smatran boljim od drugih.”[3]
  1. Prihvaćenost od velikana. U svim historijskim epohama Asimov kiraet je imao prednost nad svim ostalim kiraetima i bio je rasprostranjen među muslimanskim pukom u raznim mjestima. Primjera radi, početkom četvrtog hidžretskog stoljeća, na času kiraeta Ibn Mudžahida, koji je bio bagdadski učač, bilo je 15 stručnjaka za Asimov kiraet, a Ibn Mudžahid ih je podučavao samo Asimovom kiraetu.[4] Neftavijje Ibrahim ibn Muhammed, umro 323. g. po H., pedeset godina je predavao kiraet, a svoje časove bi započinjao Asimovim kiraetom, da bi zatim prešao na druge kiraete.[5] Ahmed ibn Hanbel je također rekao: “Asim je bio povjerljiv i ja sam odabrao njegov kiraet.”[6] Također, većina prvaka drugih kiraeta nastojala je da svoj lanac prenosilaca poveže sa Asimovim.
  1. Hafsov lanac prenošenja Asimovog kiraeta od Zapovjednika pravovjernih, Alija, a.s. Njegov lanac prenošenja je vjerodostojan i izvanredan, i nema mu sličnog u drugim kiraetima zato što:
    1. I.            Asim kiraet – u njegovom cjelovitom obliku – nije preuzeo ni od koga, osim od svog šejha i učitelja Ebu 'Abdurrahmana Sullemija.
    2. II.            Nikada se nije protivio svom profesoru Ebu Abdurrahmanu, jer je bio uvjeren da je ono što od njega preuzima upravo ono što je on naučio od Alija, a.s. Asim u vezi s ovim kaže: “Ja se u kiraetu nisam suprotstavljao Ebu 'Abdurrahmanu Sullemiju i nema nijednog primjera da sam se suprotstavio njegovom kiraetu, jer sam bio uvjeren da se i sam Ebu 'Abdurrahman Sullemi, ni u jednom primjeru nije suprotstavljao kiraetu Alija, a.s.”[7]
    3. III.            Asim je svoj izvanredni zlatni lanac prenošenja kiraeta prenio samo svome pastorku Hafsu[8] i nikome drugom, i upravo je ovo posebna prednost i vrlina koja je bila samo za Hafsa, da se muslimani okrenu njemu i da prihvate samo njegov kiraet.

Dokazna vrijednost sedam kiraeta

Ovdje se postavlja pitanje da li sedam kiraeta mogu biti dokazi i mogu li se smatrati valjanim. Da li osoba u namazu može odabrati jednu od njih?

Većina islamskih pravnika smatra da je ovo dozvoljeno. Merhum sejjid Muhammed Kazim Jezdi u knjizi El-'Urvetu-l-vuska i merhum sejjid Ebu-l-Hasan Isfahani u knjizi Vesiletu-n-nedžat smatraju da je bolje držati se opreza, dakle da osoba u namazu ne treba izlaziti van okvira tih sedam kiraeta. Ajetullah Hui je smatrao dozvoljenim one kiraete koji su za vrijeme imama, a.s., bili uobičajeni, dok je Imam Homeini, r.a., mišljenja da je bolje držati se opreza, dakle da osoba u namazu ne izlazi iz okvira tih sedam kiraeta.

Poznati stav među islamskim pravnicima je dozvoljenost odabira jednog od tih sedam kiraeta, iako u predaji od Imama Sadika, a.s., stoji: “Kur'an je samo jedan, a razlike među kiraetima su nastale od njegovih prenosilaca.” Rečeno je da su bezgrješni imami dozvolili da se uči po bilo kojem od tih sedam poznatih kiraeta, a predaju: “Učite kako ljudi uče!”, uzimali su kao argument za navedenu tvrdnju. Međutim, merhum sejjid Muhsin Hakim u komentaru na knjigu El-'Urvetu-l-vuska kaže: “Navedena predaja ne može biti u vezi sa sedam kiraeta, jer se slučaj ograničavanja na sedam kiraeta dogodio početkom četvrtog hidžretskog stoljeća, znači dva stoljeća nakon što je spomenuta predaja izrečena.”[9] Prema tome, on smatra da je ovaj hadis u vezi s kiraetima koji su bili poznati za vrijeme Imama, a.s., i bilo ih je više od sedam. Znači, dozvoljeno je da se uči po svakom kiraetu za koji se dokaže da je u vrijeme Imama, mir s njim, bio poznat u narodu.

Naše uvjerenje je da je Kur'an koji je objavljen od Allaha Njegovom Poslaniku bio i jeste samo jedan, i on je upravo ovaj Kur'an koji ljudi i čuvaju. Vjerodostojan kiraet je onaj kiraet koji su ljudi preuzeli od Poslanika, s.a.v.a. To je onaj kiraet koji je naslijeđen i nije ni u kakvoj vezi sa kiraetima učača – koji su plod njihovih vlastitih idžtihada – i ne može biti, jer je naslijeđeni Kur'an odvojen od Kur'ana čiji je kiraet plod vlastitih idžtihada učača.

Neki velikani, poput imama Bedruddina Zerkešija[10] i profesora Huija[11], rekli su: Kur'an i kiraeti su dvije različite zbilje. Kur'an je Božija objava koja je spuštena Allahovom Poslaniku, s.a.v.a., dok su kiraeti razilaženje učača u pogledu spoznaje te objave, koja se uglavnom oslanja na njihove vlastite  idžtihade. Zato se predaja: “Učite kako ljudi uče!”, odnosi na onu zbilju koja kruži među ljudima, a naslijedili su je od Allahova Poslanika, s.a.v.a. Stoga, ono što ima dokaznu vrijednost u Šerijatu jeste onaj kiraet koji je prisutan kod svih i prihvaćen kod naroda te koji je uvijek postojan i bez ikakvih razilaženja. Svi pisani Kur'ani kroz historiju i štampani u posljednjih nekoliko stoljeća u svim islamskim zemljama jednoobrazni su, a to je zahvaljujući Hafsovom kiraetu.

Imam Homeini je rekao: “Oprez nalaže da se u bilježenju sadašnjeg Kur'an ne odstupa od onoga čime u ovo vrijeme muslimani raspolažu.[12]

 

 

Izvor: Mohammad Hadi Ma'refat, Uvođenje u kur'anske znanosti, Fondacija „Mulla Sadra“, Sarajevo,2013., s perzijskog preveo: Arman Berberac


[1] Ma'rifetu-l-kurrai-l-kibar, sv. 1, str. 75.

[2] Tabakatu-l-kurra, sv. 1, str. 254.

[3] Šerhu Šatibijje (Siradžu-l-Kari), str. 14.

[4] Ma'rifetu-l-kurrai-l-kibar, sv. 1, str. 217.

[5] Lisanu-l-mizan, sv. 1, str. 109.

[6] Mizanu-l-i'tidal, sv. 2, str. 358.

[7] Ma'rifetu-l-kurrai-l-kibar, sv. 1, str. 75; Et-Tabakat, sv. 1, str. 348.

[8] Hafs je bio sin Asimove supruge, koji je odgojen pod Asimovim skrbništvom.

[9] Mustemsiku-l-'urveti-l-vuska, sv. 6, str. 242-245.

[10] El-Burhan, sv. 1, str. 318.

[11] El-Bejan, str. 173.

[12] Tahriru-l-vesile, sv. 1, str. 152, pitanje 14.

Zadnji put promijenjen: petak, 22 Juli 2016 11:52
×

Log in