Registracija

Prijavite se na portal

Korisničko ime *
Lozinka *
Zapamti me

Kreirajte račun

Polja oznacena sa zvjezdicom (*) su obavezna.
Ime *
Korisničko ime *
Lozinka *
Potvrdite lozinku *
Email *
Potvrdite email *

Filozofija

Riječ hikmet arapskog je porjekla u značenju čvrste i postojane spoznaje. Najčešće se koristi za slučajeve praktične spoznaje. U 39. ajetu sure Isra' spomenut je hikmet upravo u ovom značenju. Međutim, rasprostranjena upotreba ovog termina u značenju je praktične filozofije i etike.

A A A
Čovjekove perceptivne moći u filozofiji Mulla Sadra Širazija

Čovjekove perceptivne moći u filozofiji Mulla Sadra Širazija

Poredak stvaranja je položio u čovjeka moći posredstvom kojih on uspostavlja veze sa bićima i zbiljama i putem kojih spoznaje te veze i zbilje, koje ćemo razmotriti da bi uloga svake od njih postala jasna, kao i svekoliko umijeće i obuhvatnost pristupa ličnosti teozofa i Božanskog gnostika, Sadruddina Muhammeda Kavvamija, tumača Kur'ana i velikog filozofa, poznatog kao Mulla Sadra Širazi – Bog mu se smilovao!

1. Izvanjske moći

Perceptivne moći koje uspostavljaju čovjekov odnos sa tjelesnim, osjetilnim i opipljivim bićima su čula vida, sluha, mirisa, okusa i dodira. Ovih pet perceptivnih moći označavamo kao izvanjska osjetila, a to znači da su objekti spoznaje ovih moći izvanjska bića koja je moguće percipirati posredstvom izvanjskih osjetila.

Ove moći posjeduju neke njima svojstvene osobine. Prvo, svaka pojedinačno ima njoj pripadajuće područje primjene; drugo, veza sa objektima spoznaje je samo u izravnom obliku i, treće, percipiranje i uspostavljanje doticaja sa objektima spoznaje je ograničeno i ima posebne uvjete. Poznata rečenica velikog Aristotela ukazuje upravo na ova pitanja, a glasi: Kome god je uskraćeno neko čulo, uskraćeno mu je i znanje shodno tom čulu. Čovjek slijep od rođenja nikada ne može ispravno pojmiti boje, ljepotu i ružnoću.

2. Unutrašnje moći

U ove moći spadaju moć imaginacije, moć intuicije i moć razuma. One se nalaze nasuprot izvanjskim moćima.

Moć imaginacije: Moć imaginacije sa filozofskog gledišta dijeli se na spojenu i razdvojenu. Pod razdvojenom imaginacijom misli se na intuitivni svijet ili Berzah (Međusvijet), koji se nalazi između prirodnog osjetilnog svijeta i nematerijalnog duhovnog svijeta (Melekut). Razdvojena imaginacija, usljed okolnosti da predstavlja sponu između predočena dva svijeta, ima neke sličnosti sa oba svijeta, pa zbog sličnosti sa onim materijalnim i osjetilnim ima mjeru i oblik slične svijetu prirode, dok su osobine koje je povezuju sa duhovnim i intelektualnim svijetom i po kojima se razlikuje od materijalnog ono što nije u vremenu i prostoru niti je podložno promjenama. Pod spojenom imaginacijom misli se na povezanost sa dušom i na odvojenost od nje.

Dakle, radi se o onoj moći čovjeka koja u sebi čuva osjetilne oblike. Ova moć, raspolažući osjetilnim oblicima, može od njih stvarati nove oblike, koji ne postoje u izvanjskom svijetu. Nekad spajanjem nekoliko osjetilnih formi stvara intuitivnu formu, a nekad je rastavljanjem dijelova osjetilnih formi u mogućnosti stvoriti novu formu u memoriji i umu.

Moć intuicije: Ova moć čovjeku daje mogućnost da percipira čitav niz partikularnih značenja koja nisu materijalne prirode, naprimjer, majčinu ljubav, strah od neprijatelja i slična značenja.

Moć razuma: Ova perceptivna moć najjača je čovjekova moć i upravo ona čovjeka izdvaja i odlikuje nad ostalim bićima i stvorenjima u svijetu.

U percepcijama ove moći nema osjetilnih ni intuitivnih oblika niti partikularnih značenja. Upravo na toj osnovi mnoge razjedinjene stvari se ujedinjuju i pronalaze svoje mjesto u svijetu uma. Razum je u biti onaj koji usklađuje perceptivne moći i njihove percepcije. Upravo razum omogućava spoznaju da je svaka moć ograničena, a ako čovjek izgubi neku od tih moći, izgubio je dio svojih spoznajnih mogućnosti. Dakle, razum presuđuje da ako u biću čovjeka postoji perceptivna moć, to znači da u skladu sa rečenim postoji i srodni svijet u izvanjskom svijetu, koji nije moguće percipirati drugačije, osim posredstvom moći razuma.

Sadruddin Širazi uvjeren je – što je i obrazložio – da između ove tri vrste percepcija postoji veza po biti, isto onako kao što i između tih spoznaja i izvanjskih zbilja postoji veza po biti, koja je uspostavljena u jednom stepenastom nizu vertikalnog poretka. Stoga za percepciju svakog objekta spoznaje postoji jedno posebno perceptivno sredstvo i objekte spoznaje nije moguće percipirati, osim posredstvom upravo one posebne moći koju je poredak stvaranja postavio između perceptivne moći i bića koja se mogu percipirati s obzirom na vezu po biti.

Na temelju ovog načela o povezanosti po samoj biti između perceptivne moći i objekta spoznaje, ako želimo percipirati nematerijalne umne egzistencije, moramo pribaviti sredstva koja imaju mogućnost percipiranja i stvaranja veze sa nematerijalnim svijetom. Dakle, moramo obaviti jedno uzlazno putovanje i uzdići se iznad svijeta prirode, isto kao što bića nematerijalnog svijeta, kada žele uspostaviti vezu sa bićima materijalnog svijeta, moraju uzeti materijalni oblik i ogrnuti se u materiju. Terminološki, ove dvije vrste putovanja i kretanja nazivaju se “uzlazno putovanje” i “silazno putovanje”, što znači da se treba ograničiti i prilagoditi kretanju, mjeri, vremenu i prostoru.

Objava: Još jedna moć koju je Božiji poredak stvaranja dao čovjeku jeste objava, drugim riječima, veza između čovjeka i skrivenog svijeta. Šta zapravo znači skriveni svijet (gajb)? Skriveni svijet, kako i sama riječ kaže, skriven je, odnosno, nalazi se iza zavjese i označava ono što je skriveno od naših izvanjskih čula, a postoji iza zavjese osjetilnog.[1]

Mevlana je o skrivenom svijetu i o njegovoj kakvoći uobličio upečatljive stihove:

Duša je skrivena, a tijelo vidljivo,

Tijelo poput rukava, a duša poput ruke,

Opet razum skriveniji od duše,

Osjetila brže stižu do duše.

Duh objave skriveniji je od razuma

Jer razum je iz gajba, a duh objave iz tajne.

Ako misliš da je to osjetilo tjelesno,

Nije to osjetilo tjelesno, drugo je to osjetilo.

Kada bi osjetila životinjska opažala te slike,

Krava i magarac bili bi Bajezid ovog vremena.

Osim poimanja i duše, što imaju i krava, i magarac,

Čovjek ima višu razinu poimanja i jaču dušu.

Opet, osim poimanja i duše koje ima čovjek,

Imaju višu razinu poimanja vjerovjesnici i bogougodnici.

Mevlana polazi od osjetilnog i polahko, korak po korak, zalazi u dubinu rasprave. Upoređuje tijelo i dušu kod čovjeka, a nakon toga ukazuje na zbilju i duh objave, koji postoje samo kod Božijih poslanika i Njegovih ugodnika.

Božiji poslanici su čvrstim i pouzdanim postavkama dokazali skriveni svijet i došli su kako bi ljude uputili i uvjerili ih u postojanje metafizičkog svijeta. Božiji poslanici izvijestili su o višim zbiljama od onih vezanih za osjetilni svijet i nastojali su ljude povezati s njima, da bi ovi izvukli koristi i postigli dobra koja postoje u tom svijetu.

Objava i njezine poruke: Vezano za perceptivne moći čovjeka, objava predočava brojne zbilje, poput one da razum omogućava najvrjedniju perceptivnu moć. Ona čovjeka odvraća od usvajanja bilo kakve vrste morala i djela koja ograničavaju, čine nejasnim i tamnim svjetlo razuma, snagu njegova poimanja i širinu njegova bića te ga opominje. Objava smatra razum domaćinom i svojim sagovornikom.

Za uputu i percepciju Istine objava vidi kao ozbiljnog sagovornika dvije perceptivne moći te izlaže put okorištavanja ovim dvama poklonima Kreacije u prirodi čovjeka. Te dvije perceptivne moći su razum i srce.

U vezi s razumom rečeno je da moramo obratiti pažnju na tri temeljna načela, kako bismo ostvarili percepciju racionalnih zbilja, a to su:

a) ispravno poimanje željenog predmeta ili pitanja: znači, dok se poželjno pitanje u umu čovjeka ne rasvijetli na pravi način, ne postoji mogućnost njegova istraživanja ni sigurnost u ishode istraživanja;

b) podvrgavanje provjeri posredstvom prihvaćenih mjerila: dakle, to racionalno pitanje koje želimo spoznati posredstvom razmišljanja treba uporediti sa mjerilima koja su prihvatljiva umu i mislima te spoznati njegove jake i slabe strane;

c) izabiranje onog najboljeg: bez ikakve predrasude te ljubavi i mržnje koji nisu utemeljeni, treba odabrati najbolje, a zatim to braniti, podržavati i slijediti.

Nakon uspostavljanja ova tri razumska načela, kazuje da za put pronalaska upute i načina priskrbljivanja ispravne percepcije ne postoji ništa drugo. Ovaj pristup predstavlja samu uputu Božiju i stazu za dosezanje zbilje. Nakon predočenog, kaže: Ovu metodu mogu prihvatiti i pratiti samo ljudi dubokog uma i oni koji slijede dokaze. Prema tome, objava prihvata čovjekove percepcije koje se stiču ispravnim putem i svjetlom razuma, a ne na neki drugi način.

Srce: Kur'an Časni predstavio je srce kao jedno od važnih sredstava i perceptivnih moći čovjeka, a srčane percepcije imaju posebnosti i odlike koje nemaju druge moći te dosežu nešto što se putem drugih moći ne može percipirati. Gnostici su ustrajavali na ovoj vrsti percepcija.

Autor: Akbar Eydi


[1] Emdadhaje gejbi dar zandagije bašar, str. 59.

Zadnji put promijenjen: četvrtak, 08 Oktobar 2015 11:50
×

Log in